VINKOVCI

Prema analizi Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, u Hrvatskoj je više od 400.000 hektara neiskorištenog, neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Prema mišljenju dr. sc. Hrvoja Kutnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na toj bi se površini moglo nahraniti 11 milijuna ljudi godišnje jer procjene kazuju kako je po stanovniku potreban jedan četvorni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može hraniti 27 osoba cijele godine.

Prema Kutnjaku, podatak o 400.000 hektara neobrađene zemlje, bez obzira na to što se na svim hektarima ne bi mogla proizvoditi hrana, dobar je pokazatelj kako Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijala ne samo prehraniti svoje građane nego i proizvesti hranu i sirovine za izvoz.

S obzirom na to da više o polovine prehrambenih proizvoda na stolove u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, što je posebice došlo do izražaja za koronakrize, Institut Oikon odlučio je uložiti sve svoje znanje i kapacitete za žurno pokretanje hrvatske poljoprivrede, a tu veliko značenje ima i privođenje zapuštenog i neobrađenog zemljišta namjeni.

- Okupili smo nekoliko naših stručnjaka s bogatim iskustvom u agronomiji, ekologiji, šumarstvu i geoinformatici te pokrenuli inicijativu "Zaorimo hrvatska polja!" jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti - kaže Dalibor Hatić, direktor Oikona.

Prema karti koju donosi Oikon, najviše je neobrađenog zemjišta u Lici i Dalmaciji, pa je u tamošnjim županijama neobrađeno po 80-ak tisuća hektara, u nekima 61 ili 43 tisuće hektara. U Slavoniji i Baranji situacija je puno bolja, pa je, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji neobrađeno samo 80 hektara, u Vukovarsko-srijemskoj 4955 hektara, u Brodsko-posavskoj nešto više od 9000 hektara, a u sjeverozapadnim županijama još je manje neobrađene zemlje nego u Slavoniji.

U Ministarstvu poljoprivrede odgovorili su nam kako su jedinice lokalne samouprave dužne nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te su za slučajeve neodržavanja poljoprivrednog zemljišta propisane i novčane kazne

- objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

- Međutim, u kontinentalnom dijelu Hrvatske bilježimo vrlo velik interes za korištenje poljoprivrednog zemljišta, uz kontinuiran rast vrijednosti, te su u Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Istri površine neobrađenog zemljišta minimalne. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je da poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu u visini iznosa početne zakupnine za državno poljoprivredno zemljište. Predviđena je mogućnost davanja zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup preko javnog natječaja na rok do 25 godina, uz obvezu privođenja namjeni tog zemljišta u roku od dvije godine. Zakupnicima takvog zemljišta snižava se zakupnina za troškove privođenja namjeni – navode u Ministarstvu.

Rudolf Ač uspješni je poljoprivrednik iz Vinkovaca, obrađuje 120 hektara i upravo je ovršio svojih 30 hektara pod pšenicom i jako je zadovoljan prinosom. Dok obrađuje svoje površine, s tugom gleda kako uz njegova zemljišta ima i neobrađivane, zapuštene i zakorovljene zemlje.

- To je zemljište u vlasništvu Grada i baš su uz moju njivu tri-četiri hektara kvalitetne zemlje čiji je vlasnik umro i kojega sam poznavao, pa znam kako ju je dobro obrađivao, a kada u Gradu upitam mogu li je dobiti u zakup, odgovaraju da moramo čekati objavu natječaja, a natječaj nikako da dođe – kaže Rudolf Ač.

Dodaje kako u vinkovačkom kraju nisu velike površine neobrađene, ali šteta je da se i to ne obrađuje, pogotovo što je kvalitetna slavonska zemlja oduvijek bila vrlo tražena roba.