Tijekom proteklog desetljeća nekoliko velikih međunarodnih inicijativa, kao što su Milenijska procjena ekosustava (MA 2005), Ekonomika ekosustava i bioraznolikosti (TEEB) te europska inicijativa MAES (kartiranje i procjena ekosistema i njihovih usluga), naglasilo je značaj očuvanja bioraznolikosti zbog koristi koje priroda pruža ljudima - usluga ekosustava. Kroz ove i druge studije često se ističu močvarni ekosustavi zbog svoje važne funkcionalne uloge u pružanju čiste vode, smanjenju rizika od poplava, regulaciji klime te podršci životu mnogih ljudskih zajednica. Vrijednost močvara je iznimno velika, a njena ekonomska vrijednost mjeri se tisućama milijardi US dolara godišnje. Kartiranje i procjena usluga ekosustava predstavljaju novi komplementaran pristup tradicionalnom planiranju zaštite prirode, koji bi trebao značajno pridonijeti poboljšanju svijesti o vrijednosti močvara.

Važnost novog pristupa u zaštiti prirode prepoznali su i projektni partneri Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i Pokret Gorana Sremske Mitrovice te su zajedničkim snagama 2017. pokrenuli projekt EcoWET. Projekt "EcoWET – Procjena usluga vlažnih ekosustava u prekograničnom području Hrvatska – Srbija" prirodni je nastavak aktivnosti provedenih u okviru projekta "Živi Dunav" i korak dalje prema održivom razvoju prekograničnog područja Srbije i Hrvatske. Projektu su se pridružili i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije. Projekt je trajao od lipnja 2017. do lipnja 2019. godine, s ciljem približavanja vrijednosti i važnost očuvanja močvarnih ekosustava stanovništvu kroz funkcije ekosustava koje koristi čovjek – usluge ekosustava. Osim toga, uspostavljen je zajednički metodološki pristup za ocjenu stanja ovih ekosustava u prekograničnom području kroz procjenu usluga ekosustava, njihova kartiranja te je ojačan kapacitet zainteresiranih strana za njegovo korištenje. Procjena usluga ekosustava predstavlja temelj održivog korištenja prirodnih vrijednosti. Organiziranjem radionica s dionicima prostora, edukacijom školskih uzrasta i cjelokupne zajednice postavljaju se preduvjeti za daljnju zaštitu i održivo korištenje prirodnih vrijednosti koje nam rijeke i vlažni i močvarni ekosustavi pružaju.

Pilot-područja na kojima su se provodila istraživanja su POR Podpanj i ribnjaci Donji Miholjac, Sjeverno hrvatsko Podunavlje i Spačvanski bazen u Hrvatskoj te ZS Bara Trskovača, PP Bosutske šume i SRP Zasavica u Srbiji. Geografski su smještena u bazenu Srednjeg Podunavlja, u poplavnim ravnicama koje se pružaju duž desne obale Dunava i u donjim tokovima Drave i Save. Ona su ostaci nekadašnjih velikih kontinuiranih poplavnih područja u slivu Dunava, od kojih je 80 % izgubljeno, a preostalih 20 % degradirano zbog različitih ljudskih aktivnosti od kraja 19. stoljeća do danas. Zbog toga je glavni cilj projekta EcoWET doprinos zaštiti i održivom korištenju ovih močvarnih ekosustava i njihovih usluga.

Stručni tim je u suradnji i koordinaciji s relevantnim korisnicima svih pilot-područja izvršio procjenu i kartiranje usluga ekosustava te su u obliku stručnog priručnika dane Smjernice za provođenje istih istraživačkih projekata i na drugim lokalitetima. Analiza prikupljenih rezultata o stanju prirodnih vrijednosti na istraživanim područjima predstavljala je temelj za izradu Akcijskog plana za unaprjeđenje usluga ekosustava pilot-područja.

Kao primjer obnove degradiranih vlažnih i riječnih ekosustava napravljena je revitalizacija rukavca Ivovac – Zlatna Greda. Ovaj rukavac prije gradnje nasipa Batina – Kopačevo – Osijek bio je dio mreže rukavaca i kanala spojenih s poplavnom nizinom Dunava. Bilo je to stanište mnogobrojnim životinjskim vrstama, hranilište ptica i mrijestilište riba. Izgradnjom nasipa rukavac je odsječen od poplavne doline te je s vremenom i taloženjem organskog materijala isušen. Revitalizacija/obnova močvarnih i riječnih staništa danas je jedan od prioritetnih zahvata u zaštiti prirode i sustavu obrane od poplava. Projektni tim odlučio je provesti obnovu ovog rukavca kao prvi takav primjer u Baranji, na samom rubu Parka prirode Kopački rit, naime, 800 metara rukavca Ivovac spjeno je s kanalom Čarna te je nastala nova vodena površina. Radovi izmuljivanja i obnove pratili su nekadašnji tok rukavca gdje se već za samo mjesec dana rada uočava rast autohtone močvarne vegetacije, jeleni i divlje svinje koje tu dolaze na pojilište, kao i brojni gmazovi i vodozemci. Stanište je i mjesto učenja o prirodnim procesima - Studenti Odjela za Biologiju uzorkovali su biljni svijet rukavca te se upoznali s projektom obnove staništa i prirodnim procesima koje je obnova omogućila.

U ovoj revitalizaciji sudjelovali su članovi udruge "Zeleni Osijek".

- Uz to, radili smo i na izradi dokumenata - brošura Akcijski plan i Smjernice za procjenu usluga ekostava. Ti dokumenti služe da se preko ova tri pilot-područja pokaže kojom se metodologijom i na koji način, prema europskim standardima, može raditi vrednovanje usluga ekosustava. Ovo je prvi takav dokument izrađen u Hrvatskoj i služit će drugim zaštićenim područjima - rekao je Jasmin Sadiković uime udruge “Zeleni Osijek”.