Objavljeno 26. ožujka, 2024.
U odnosu prema prošlogodišnjem Uskrsu cijena šarana porasla je približno četiri posto. Kilogram soma prodaje se za osam eura
BELI MANASTIR
Bliži se Veliki petak, kada je na trpezama diljem Hrvatske nezaobilazna riba. Bilo slatkovodna, bilo morska. Ili neke riblje ‘‘izvedenice‘‘ poput namaza i sl. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebice u Slavoniji i Baranji, primat ima riječna riba. Najviše šaran, premda ni ostale riječne riblje vrste poput, s jedne strane soma, smuđa, štuke ili, s druge, tolstolobika, amura, bijele ribe… nisu rijetkost. Kako vrijeme odmiče, sve je više onih čiji kućni budžeti nalažu konzumiranje najjeftinije bijele ribe. Tradicionalisti, a takvih je podosta, ipak si neće dopustiti da Veliki petak prođe bez ribljeg paprikaša odnosno pečenog ili pohanog šarana. Trenutačno je, barem kada je o Baranji riječ, cijena šarana od 5,20 do 5,30 eura za kilogram žive vage.
Šaran pa som
- Šarana će biti dovoljno, a cijena mu je 5,20 eura za kilogram - kažu u jedinoj belomanastirskoj ribarnici, u vlasništvu PP-a Orahovica, koja, osim šarana, nudi i drugu riječnu ribu, poput soma, koji je, dakako, nešto skuplji. Cijena mu je osam eura za kilogram. Ponudu su obogatili i linijom Panona Mare, pa ljubitelji ribe sada mogu nabaviti i već djelomično pripremljenu ili smrznutu riječnu ribu, što je dosad bio slučaj samo s morskom.
Ribe će dovoljno biti i u Kneževim Vinogradima. Tako barem tvrdi Kristina Bistrica, vlasnica tamošnje ribarnice Čizli.
- Cijena šarana je 5,30 eura za kilogram, što je deset centi skuplje nego uoči Božića, kada smo za isti iznos cijenu spustili isključivo kao naš dar kupcima - kaže, dodajući kako se i kod njih mogu kupiti ostale riječne riblje vrste, među kojima je najpopularniji som, čija je cijena, kao i u Belom Manastiru, osam eura za kilogram.
Cijene šarana u trgovačkim lancima razlikuju su i ponegdje su više nego u spomenutim ribarnicama.
Svinjetina vs. šaran
Prije nešto manje od godinu dana, uoči prošlogodišnjeg Uskrsa, cijena kilograma šarana u Belom Manastiru bila je 4,98 eura, dok je u ribarnici Čizli ona iznosila pet eura. Godinu ranije, pred Uskrs 2022. godine, pak, kilogram šarana bio je 3,59 eura (26,99 kuna). Ako se vratimo u nešto dalju prošlost (prije tri i više godina), cijene ribe u odnosu na sadašnje mogu se nazvati gotovo simboličnima. No i tada su se, kao i sada, uspoređivale cijene kilograma svinjskog mesa s kilogramom šarana, koje su, na opće negodovanje, bile gotovo istovjetne. A kilogram svinjetine u svakom je slučaju zasitniji od kilograma živog šarana. Osim toga, kilogram živog šarana i ne možete kupiti.
Kako su krajem prošle godine isticali u HGK-u, lani je cijena ribe rasla za oko četiri posto (manje nego cijene nekih drugih prehrambenih proizvoda), pa sve skupa ne bi trebalo utjecati na smanjenje potražnje, posebice u predblagdansko vrijeme. Ipak, s potrošnjom od 22,90 kilograma po stanovniku godišnje Hrvatska se i dalje nalazi ispod godišnjeg prosjeka potrošnje ribe u Europskoj uniji, koji iznosi 23,71 kg, i na devetom smo mjestu, a riječna riba u toj je potrošnji minorna. Portugalci, primjerice, pojedu 56,52 kg, Španjolci 42,98 kg, Francuzi 32,18 kg…
Ivica Getto
Više od 4,2 tone slatkovodne ribe godišnje
U HGK-u, govoreći o godišnjoj proizvodnji i potrošnji slatkovodne ribe u Hrvatskoj, ističu kako je višegodišnja proizvodnja na razini 30-ak posto prijeratne, i iznosi više od 4200 tona, od čega se 68 posto odnosi na proizvodnju šarana, a 8 posto na proizvodnju pastrva. Dodaju kako su donedavno velike površine ribnjaka bile zapuštene i bez proizvodnje, što je utjecalo i na bioraznolikost ribnjaka. Ističu snažna ulaganja poslovnih subjekata u slatkovodno ribarstvo, posebice u posljednje tri godine.