ŠTITAR - OPG Damjanović iz Štitara već se godinama uspješno bavi proizvodnjom slavonskog kulena i drugih tradicionalnih mesnih proizvoda, na način kako se to nekada radilo na tipičnoj slavonskoj svinjokolji, i za mnoge su postali sinonim za domaće.Kako bi zaokružili cijelu priču i osigurali kvalitetnu sirovinu za slavonske delicije koje prodaju pod nazivom "Kulen Damjanović", neumorni supružnici Nedeljka i Franjo, odlučili su krenuti u vlastiti uzgoj svinja. Kupcima je, ističu, vrlo važno kakav proizvod kupuju, jer žele jesti domaće i kvalitetno. Intenzivan, brzi tov svinja, kojemu mnogi pribjegavaju, za Damjanoviće nije rješenje, jer od takvog se mesa, napominju, ne može raditi vrhunski proizvod. Njima trebaju svinje u produženom tovu koji daje vrlo ukusno, cijenjeno i kvalitetno meso pogodno za takvu proizvodnju.

Na području Gradišta, izvan naselja, nekoliko kilometara od poduzetničke zone, kupili su i uredili zapuštenu farmu, odnosno objekte koji se prostiru na približno 1000 četvornih metara i oko 24.000 kvadrata zemlje.

- Svinje borave na otvorenom, oko 6000 kvadrata ograđeno je dvostrukim ogradama i električnim pastirima, a u objekte ulaze prespavati. Vani hodaju, ruju i to nam je bitno. Na 15.000 kvadrata imamo posijanu lucernu, nakosimo je i dajmo svinjama, i onda kulen ima baš onaj fini "mljac, mljac" okus - govori Franjo, koji je i nekoliko puta dnevno na relaciji Štitar - Gradište. Svinje tove minimalo deset mjeseci pa naviše, dok ne postignu težinu od 180 do 220 kilograma. Do sada je na farmi imao najviše 250 svinja, što ne zadovoljava njihove potrebe, pa preostali dio kupuju. Godišnje u svome pogonu u Štitaru, u koji je uloženo više od dva milijuna kuna, prerade oko 100 tona mesa. Kada se za to stvore svi preduvjeti, plan je dostići oko 500 komada svinja u vlastitome uzgoju.

- Pokazalo se da nam je struja na imanju u Gradištu bitan faktor za proširenje proizvodnje, ondje imamo agregat, ali to nije to. Obraćali smo se HEP-u i prema nekoj računici ispalo je da bismo morali dati i više od milijun i pol kuna za dovođenje mreže do naše udaljene farme. Kao jedino rješenje nametnuli su nam se obnovljivi izvori energije, točnije solarni paneli. Javili smo se na natječaj i konkurirali za 20 kilovata struje, što bi bilo dostatno za naše silose i druge potrebe, i prošli smo - zadovoljan je Franjo.

Provedba projekta, koji je izradila Terra 12 d.o.o. Županja, tvrtka za poslovne konzultacije, bit će 70 posto sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, mjera 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije.

Vrijednost investicije je 370.000 kuna s PDV-om. Projektom je predviđeno postavljanje oko 100 solarnih panela.

- Imat ćemo dovoljno struje u ljetnom razdoblju. Nadam se da će većinu godine sve dobro funkcionirati. Najveća su stavka u cijeloj investiciji akumulatori koji će akumulirati energiju nastalu apsorbiranjem sunčeve svjetlosti. U svakom slučaju, to će nam mnogo značiti - zaključuje.

Damjanovići su vrhunskom kvalitetom domaćih proizvoda osigurali svoje mjesto na tržištu. Sudionici su mnogih događanja i dobitnici priznanja u kvaliteti slavonskog kulena. Gastronomski portal Kult Plave Kamenice, koji čini heterogena grupa novinara, fotografa, sommeliera, enologa, chefova i gastronomskih stručnjaka, uvrstio ih je među najbolje proizvođače hrane u Hrvatskoj, zaključivši da je njihov kulen kontinuirano izvrstan. U Zagrebu su otvorili dvije delikatesne trgovine, a ponosni su nositelji i prestižne oznake "Plavi ceker".

- Uz naše, ondje nudimo još 50-ak drugih domaćih proizvoda ljudi koje smo tijekom godina upoznavali na sajmovima i za koje znamo da rade kvalitetno i dobro - ističu. Imaju i prodajno mjesto u Garden Mallu, u Dubravi, gdje se petkom i subotom organizira seljačka tržnica.

Prodaju i na kućnom pragu u Štitaru, a kupcima šalju i pakete.