Magazin
TEMA TJEDNA: NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA (II)

Marijana Sumpor: Presudna je sposobnost prilagođavanja novim životnim uvjetima
Objavljeno 28. studenog, 2020.

Kad smo pripremali intervjuu za Magazin s dr. sc. Marijanom Sumpor (Euro ekspertiza j.d.o.o.) u siječnju ove godine koronakriza još je uglavnom bila neko daleko stanje, koje se događa nekom drugom, konkretno, dalekoj Kini. U međuvremenu pandemija se proširila cijelim svijetom i danas je stanje vrlo dramatično i u Hrvatskoj.

Jesmo li u najvećoj ekonomskoj krizi i recesiji do sada, većoj i od one 2008. godine?

- Da, ove godine zabilježit ćemo doista najveći pad BDP-a u posljednjih 25 godina, čak veći nego 2009., kada je zabilježen pad od 7,4 %. Ministar financija u rujnu je ove godine, tijekom priprema proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje, objavio da će očekivani pad BDP-a u ovoj, 2020. godini biti 8 %, što je bilo niže nego što su bila očekivanja sredinom godine, koja su sezala čak i do 14,7 %.

Postotak će vjerojatno biti negdje između jer ćemo, kako stvari stoje, u prosincu ponovno svjedočiti djelomičnom zatvaranju. S obzirom na najave i dostupnost cjepiva protiv COVID-19, ponovni oporavak gospodarstva očekuje se tijekom sljedeće, 2021. godine. Međutim, trag koji će pandemija ostaviti na društvo i gospodarstvo bit će dugo godina vidljiv. Zasigurno ne možemo očekivati da će ljudi putovati i tražiti jednake vrste i standarde usluga kao do 2019. godine, nego će svjesno zahtijevati osiguravanje zdravstvenih standarda i sigurnosti ljudi. S iskustvom globalne pandemije puno toga se promijenilo.

Za oporavak je presudna sposobnost prilagođavanja novim životnim uvjetima u našem okolišu te će veliku ulogu u idućem razdoblju igrati primjena novih tehnologija i inovacija u svim područjima ljudskog djelovanja, i u gospodarstvu i u okolišu. Pritom će i društvene i institucionalne inovacije biti važnije nego ikada prije.

Koliko su u sadašnjoj koronakrizi stradala financijska tržišta SAD-a, EU-a, Azije, RH...? I kako će teći oporavak, o čemu to najviše ovisi?

- U ovoj, 2020. godini svjedočili smo fenomenu globalnog širenja koronavirusa, koji je potresao cijeli svijet, zatvaranju granica, čime je zaustavljeno kretanje ljudi, roba i usluga, što se posljedično prelilo i na svijet financija, koji je izrazito osjetljiv na rizike. Opasnost od urušavanja svjetskog gospodarstva potaknula je mnoge države, sveučilišne istraživačke centre i farmaceutske gigante da se povežu u što bržem otkrivanju cjepiva, kao preduvjeta za zaustavljanje globalnog širenja virusa i omogućavanja normalizacije života na globalnoj razini. Vidjeli smo da su financijska tržišta odmah pozitivno djelovala na objavu da su cjepiva spremna i da će uskoro biti dostupna globalno. Vidimo da se na razini država članica Europske unije zajedništvo isplati, jer su postignuti izuzetno povoljni uvjeti zaduživanja i time države članice, pa tako i Republika Hrvatska, imaju mogućnost premostiti golemi jaz u proračunu nastao snažnim padom prihoda zbog zaustavljanja mnogih gospodarskih aktivnosti i istovremenim snažnim porastom rashoda zbog potreba u zdravstvu i drugim javnim službama vezanima uz sigurnost ljudi u uvjetima krize.

Dakle, oporavak je moguć uz aktivno djelovanje države u oporavku gospodarstva, koje uključuje i institucionalne inovacije, koje sam već spomenula, no ključna je i spremnost gospodarstva na promjene te prilagodba poslovanja novim uvjetima u svijetu i potrebama tržišta.

ZAJEDNIŠTVO SE ISPLATI

Zbog saniranja štete izazvane pandemijom EU je odobrio golema novčana sredstva, no raspodjela pomoći prema dogovorenom modelu kasni, a vidimo da su Mađarska i Poljska stavile veto na proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. Kako će se to sve rasplesti, Vaš komentar?

- Europska unija je zajednica 27 država i procesi odlučivanja izuzetno su kompleksni, tako da je strpljenje u političkim procesima nužno. No jasno je da je to za te države članice i trenutak kada mogu istaknuti svoja neslaganja korištenjem instrumenta veta zbog drugih, njima važnih, pitanja.

U ovom slučaju ta pitanja se odnose na kršenje ljudskih prava unutar tih država. Istovremeno to je pitanje vezano uz temeljne vrijednosti Europske unije oko kojih je postignuta suglasnost sporazumom o pridruživanju EU-u. Naposljetku, odobrenje novčanih sredstava za oporavak od iznimne je važnosti za sve države članice, pa tako i za Mađarsku i Poljsku.

Stoga možemo očekivati da će se pitanje veta riješiti političkim usklađivanjem stajališta na najvišoj razini.

Kako će se pandemija odraziti na, primjerice,  kohezijsku politiku EU-a, na regionalnu politiku Hrvatske, na regionalni razvoj? I tu ovisimo o sredstvima EU-a, ali i o kvalitetnim domaćim projektima...


- Velika prednost za Republiku Hrvatsku je upravo članstvo u Europskoj uniji. Pred nama je razdoblje u kojem će nam na raspolaganju za oporavak i razvoj biti ukupno 22 milijarde eura, financijska sredstva koja nikada do sada nismo imali na raspolaganju i vjerojatno nikada više takvu priliku nećemo imati. Razdoblje do 2030. godine bit će obilježeno mogućnostima modernizacije našeg gospodarstva, države, regija, gradova i općina. Hoćemo li biti uspješni, ovisi sada isključivo o nama. Kao što sam spomenula, novac je spreman, financijski sektor je također spreman financirati projekte, a na nama je da znamo što hoćemo i uobličimo naše ideje u projekte koji će biti relevantni, učinkoviti, djelotvorni, održivi i okrenuti prema budućnosti. Sredstva se dodjeljuju ako su projekti osmišljeni tako da ispunjavaju upravo navedene kriterije uspješnosti. O realizaciji projekata redovito se izvještava, veći je i nadzor nad trošenjem, a na strože uvjete korisnici se moraju naviknuti.

VAŽNOST RAZVOJNE VIZIJE
Rekli ste kako novac nije ključ razvoja, nego kvalitetno pripremljeni projekti. Imamo li ih ili je i njih zakočila korona?

- Projekata ima, projektnih ideja ima i više, no treba na njima dalje raditi. Kvaliteta projekata raste s povećanjem suradnje različitih dionika. Tu mislimo prije svega na suradnju gospodarstva, akademske zajednice, civilnog društva, uz podršku stručnjaka za pripremu i upravljanje projektima. Izazovi su veliki, najviše u dijelu provedbe i poštovanja vrlo strogih pravila, koja se učestalo mijenjaju. Naše institucije, upravljačka i posrednička tijela, kao i nadzorna tijela, moraju poraditi na institucionalnim inovacijama koje će im omogućiti da u uvjetima pandemije postanu brže, kvalitetnije i fleksibilnije u odnosima s korisnicima, jasno, uz potpuno poštovanje pravila.

Vaše mišljenje o Nacionaloj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine?

- Razvojna je vizija orijentacija s pogledom u daljnju budućnost. Upravo u trenutcima velike krize, važno je imati viziju i dugoročne ciljeve koji nas usmjeravaju i upućuju na smjer razvoja za koji smo se odlučili i kada gospodarstvo posrne ili dođe do nepredviđenih šokova prouzročenih ne uvijek našom krivnjom, imamo mogućnost ponovno se uzdići i krenuti dalje putem kojim smo željeli. Prirodno je da kratkoročno dolazi do teškoća, koje treba prepoznati i uključiti u razvojne scenarije koji mogu poslužiti za upravljanje rizicima ako i kad do njih dođe. Nacrt Nacionalne razvojne strategije bio je spreman za javnu raspravu 1. ožujka ove godine, no proces savjetovanja je zaustavljen zbog objave pandemije COVID-19. Odluka o odgodi rasprave bila je nužna, jer je dokument trebalo doraditi u dijelovima koji se odnose na pitanja kojih je početkom godine malo tko bio svjestan, a to su pitanja politike zdravstva nakon iskustva pandemije i sigurnosti nakon potresa koji je u isto vrijeme s proglašenjem pandemije pogodio glavni grad države Zagreb i susjedne Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju. Sanacija šteta nastalih u potresu mjeri se u desetcima milijardi kuna, za što je tražena i pomoć EU-a. NRS 2030 izrađivala se dvije-tri godine i puno stručnog znanja domaćih i međunarodnih stručnjaka uloženo je u pripremu analitičkih podloga. U javnosti se propituje je li za izradu nacrta krovnog strateškog dokumenta koji danas vidimo trebalo angažirati stručnjake Svjetske banke, a za koje je izdvojeno više od 30 milijuna kuna iz europskih fondova. Odgovor je teško dati, jer je za proces izrade prije svega bilo odgovorno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, koje je odlučilo ići tim putem i upravljalo je izradom u svakom koraku, dok su stručnjaci angažirani oko Svjetske banke nastojali dati što je bilo ugovoreno. Kako su analitičke podloge nastajale, ovisilo je o angažiranim međunarodnim stručnjacima i suradnji s domaćim stručnjacima, a iskorištenje sadržaja tih analiza ovisilo je opet o raznim resornim tijelima uključenima u procese izrade. Tematske radne skupine u kojima su bili okupljeni predstavnici različitih institucija, organizacija i udruženja sastajale su se i raspravljale o prijedlozima ciljeva koje bi takva krovna strategija trebala sadržavati. Sudjelovanje građana i zainteresirane javnosti trenutno se održava preko sustava e-Savjetovanje i komentari se mogu dostaviti do 12. prosinca ove godine. Nakon toga slijedi rasprava u Hrvatskom saboru i usvajanje krovnog strateškog planskog akta Republike Hrvatske.

ODGOVORNOST SVIH
Može li se sve to provesti u djelo, može li vizija postati stvarnost? Strateško planiranje je jedno, a njegova realizacija drugo...

- NRS je krovni dokument s kojim će biti povezan niz drugih dugoročnih i srednjoročnih planskih dokumenata, koji će morati biti usklađeni s ciljevima u NRS-u. Povezivanje planova omogućit će se pomoću objedinjenog informatičkog sustava za praćenje provedbe strateških planskih akata, kao i sustava za upravljanje projektima. Sve općine, gradovi, županije, ministarstva i druga tijela državne uprave imenovali su koordinatore za strateško planiranje i za unos podataka i izvješća o projektima koji se financiraju iz javnih izvora, što uključuje i EU fondove. Uspostava cjelokupne infrastrukture strateškog planiranja temelji se na provedbi Zakona o strateškom planiranju i upravljanju (Narodne novine, 123/2017.). Time je uspostavljen nacionalni okvir za izradu strateških dokumenata, kao i novih operativnih programa za Europske strukturne i investicijske fondove, te pripremu i upravljanje razvojnim projektima. Provedbom svakog pojedinog projekta ostvaruju se uglavnom kratkoročni ciljevi, zatim provedbom svakog pojedinog strateškog dokumenta ostvaruju se srednjoročni ciljevi, a ostvarenjem svih projekata i strateških dokumenata u desetogodišnjem razdoblju ostvaruju se strateški ciljevi obuhvaćeni Nacionalnom razvojnom strategijom. Ostvarenje razvojne vizije i uspješnost ovog pothvata ovisi o svima nama, ali i okolnostima u kojima živimo i kako im se prilagođavamo. (D.J.)

ALENKA ČOVIĆ

TREBAMO RAZMIŠLJATI DUGOROČNO

 

Primarna djelatnost kojom se bavi obrt FLAVO je priprema i provedba projekata financiranih iz EU fondova za različita područja te pomoć u pripremi i provođenju postupaka nabave u sklopu projekata financiranih iz EU fondova. Srećom, koronakriza nas nije toliko pogodila jer su poduzetnicima na raspolaganju bili i različiti poticaji, zajmovi HAMAG BICRO-a itd. za potrebe kojih su podnositelji zahtjeva morali pripremiti poslovne planove i svu ostalu projektnu dokumentaciju.

EUROPSKI NOVAC
Priprema i provedba projekata nije potpuno stala zbog krize, samo je u nekim segmentima fokus bio stavljen na druge izvore financiranja, a ono što je bilo otežano je isplata sredstava projektima koji su bili u provedbi, što upućuje na činjenicu da treba pronaći način i uložiti dodatne resurse u efikasnost javne uprave i posredničkih tijela kako bismo postigli najbolje rezultate. Smatram da situacija svakako ide u boljem smjeru te je u posljednjih nekoliko mjeseci otvoren jako velik broj natječaja za udruge, poduzeća, poljoprivrednike itd., a nekolicina je još uvijek u najavi. Interesa i dalje ima, što je najvažniji pokretač gospodarstva i poboljšanja života zajednice, s obzirom na to da sve kreće od ljudi - od ideje za prijavu projekta pa sve do uspješne provedbe. Između ostalog, radim i kao vanjski suradnik na Pučkom otvorenom učilištu Algebra, kao predavač u sklopu programa "Voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova" koji je namijenjen svima koji žele osmisliti i prijaviti projekt financiran iz EU fondova te naučiti osnove uspješne provedbe projekata. Polaznici koji su završili program su njime jako zadovoljni, neki su već uspješno proveli projekte koje su osmislili tijekom programa, a o tome da interesa za EU fondove i projekte u RH ima i dalje svjedoči i porast broja grupa u posljednje vrijeme, posebno onih u online formatu. Taj oblik edukacije jako su dobro prihvatili čak i polaznici koji su bili skeptični prema online edukaciji, a razlog tomu je što Algebra za razliku od drugih već deset godina provodi online nastavu te jako vodi računa o kvaliteti i metodologiji provođenja nastave. Zbog štete izazvane pandemijom, EU je odobrio određena novčana sredstva za pomoć gospodarstvu zemalja članica EU-a, što je veliki plus za hrvatske poduzetnike, ali nikako se ne smijemo osloniti samo na tu vrstu pomoći, već trebamo razmišljati dugoročno. Iskorištenost EU fondova, točnije stopa isplaćenosti, u financijskom razdoblju 2014. - 2020. nije na zavidnom nivou, te se na razini države svakako treba razmisliti o tome što se može napraviti kako bi se ona povećala i kako bismo ostvarili maksimum do kraja 2023. godine. Dodatno, moramo razmišljati o tome da se ne moramo nužno oslanjati samo na EU fondove, točnije da uvijek postoje i dodatni izvori financiranja i različiti programi Europske komisije na koje nikako ne smijemo zaboraviti, kao što su na primjer Erasmus+, Horizon, Life i slični.

PRILIKA ZA SVE
Kako je najavljeno, za novo financijsko razdoblje 2021. - 2027. u okviru kohezijske politike predviđena su tri programska modela: OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali te Integrirani teritorijalni program, a sredstva će se i dalje usmjeravati u regije koje najviše zaostaju, dok će kohezijska politika i dalje biti snažna. Još nam samo slijedi čekati i vidjeti kako će završiti cijeli proces programiranja za novo financijsko razdoblje. U Vladi RH nedavno je predstavljena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., koja je poprilično ambiciozna, ali i poticajna. Postoji vizija da će “Hrvatska u 2030. biti konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve”. Planirani razvojni smjerovi uključuju održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelenu i digitalnu tranziciju te ravnomjeran regionalni razvoj, sve povezano ulaganjem u ljude.

Mišljenja sam da dugoročno gledano možemo doći jako blizu navedenog, ali nikako bez ulaganja u edukaciju kvalitetnog kadra, planiranja i uspješne provedbe projekata te bez konkretnih i sveobuhvatnih reformi na razini cijele države.

Piše Alenka ČOVIĆ

MARIJANA IVANOV

TEŽAK I DUG PUT DO KONAČNOG OPORAVKA

 

Može li se vizija kakva je "zacrtana" u aktualnoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., ostvariti u idućih deset godina i o čemu to sve ovisi, bez obzira na sadašnje teško ekonomsko (i zdravstveno) stanje zbog pandemije koronavirusa, pitali smo prof. dr. sc. Marijanu Ivanov sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Koliko je Strategija o kojoj je riječ poticajan dokument razvoja Hrvatske i može li se on sprovesti u djelo?

- Moglo bi se reći da je poticajna i ambiciozna, ali uvažavajući inertnost hrvatske ekonomije i društva, a poglavito javnog sektora nezainteresiranog za promjene, osobno ću konstatirati da Strategija ne ulijeva povjerenje u ključnim točkama - kao što su povećanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva. Ne kažem da je nemoguće doći na 45. mjesto Indeksa globalne konkurentnosti, kao ni da posredničkom ulogom u izvozu strane robe i usluga ne možemo povećati udio ukupnog izvoza u BDP-u na 70 %. Možemo statistički i uz promjenu metodologija izračuna, ali to ne znači razvoj hrvatske ekonomije ni rast BDP-a.

Govorimo o razdoblju od idućih deset godina, a već ova prva, 2021. znamo da nije godina promjena nego preživljavanja i nadoknađivanja gubitaka iz 2020. Iako se u Strategiji navode brojni kvantitativni podatci o planiranim ostvarenjima do 2030., zapravo i nema konkretnog sadržaja kako će se navedeno postići. Puno poznatih riječi i rečenica puni sadržaj. Vječna priča o reformi javnog sektora, većim izdatcima za istraživanje i razvoj, reformama obrazovnog sustava.

Veći BDP i BDP per capita mogući su uz kvalitativnu promjenu strukture domaće proizvodnje i izvoza iz radno intenzivnih djelatnosti s niskom dodanom vrijednošću i niskim plaćama prema djelatnostima temeljenim na vlastitim inovacijama, tehnološkom napretku, znanju i kapitalu - koji se obrće uz visoku stopu profitabilnosti i podržava više i visoke plaće. Riječ "profit" u Strategiji se ne spominje, a "profitabilnost" samo na tri mjesta u tekstu od 142 stranice.

Perspektive razvoja zelene i digitalne industrije su prepoznate kao područje napretka, iako su to segmenti gospodarstva koji se sami od sebe razvijaju pod utjecajem tržišnih kretanja na globalnoj sceni te profitabilnih mogućnosti koje postoje i u Hrvatskoj. Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija, koju Strategija predviđa, ovisit će o isplativosti takvih ulaganja s obzirom na niski stupanj iskorištenosti postojećih kapaciteta i relativno nisku dodanu vrijednost koju većina poduzeća ostvaruje, ali i nerijetke probleme nedostupnosti korištenja EU fondova za velika poduzeća. Značajno povećanje duljine vremena koje učenici provode u nastavnom procesu ne smatram nikakvim postignućem - čak ni u kvalitativnom smislu - nego samo većim javnim izdatcima. U području zaštite okoliša, sprječavanja klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije Hrvatska bolje stoji od većine članica EU-a i to nisu prioritetna područja razvoja.

VAŽNOST IZVOZA
Na sastanku predstavnika zemalja članica Unije, desne vlade Mađarske i Poljske uložile su veto na takozvani "paket" za oporavak. Vaš komentar?

- To je strateška igra "potapanja brodova" i borbe oko raspodjele značajnih iznosa sredstava, ali proračuni se uvijek na kraju donesu jer je to svima u interesu. EU je loš brak iz interesa. Podudarni interesi je drže na okupu, a oko individualnih svaki supružnik ujeda kad može i povlači se kad pretjera ili je nadglasan.

Gledajući na sadašnju situaciju, koliko je realno očekivati pad BDP-a do konca ove godine, a koliko rast iduće 2021.? RH će vjerojatno morati ići i u nova kreditna zaduženja, pa će nam javni dug iznova rasti...?

- Pad od 8 % u 2020. je neupitan, a s obzirom na dodatno zaoštravanje mjera s negativnim učincima na poslovanje nemalog broja poduzetnika, pad može biti i veći. Javni dug je znatno povećan ove godine, a povećat će se i u 2021. Međutim, teret deficita proračuna i javnog duga ipak bi se iduće godine trebao smanjiti pod utjecajem rasta BDP-a.

Negativne učinke lockdowna u 2020. nadoknađivat ćemo još dugo, čak i uz optimističan scenarij rasta BDP-a za 5 % u 2021. Sve nade usmjerene su na poboljšanje ekonomske aktivnosti nakon "dolaska" cjepiva, a i globalna ekonomska klima je poboljšana, ali s obzirom na urušavanje psihičkog morala društva u uvjetima pandemije, potrošački optimizam sporo će se obnoviti.

Kako se s koronakrizom nose hrvatski izvoznici? Gdje bi i kakvo trebalo biti njihovo mjesto u spomenutoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine...?

- Za razliku od prvog vala koronakrize u proljeće, kada su bili odsječeni lanci nabave inputa i lanci prodaje na svjetskom tržištu, globalna trgovinska scena sada funkcionira znatno bolje. Problem je puno više rastući protekcionizam jer većina ekonomija nastoji povećati samodostatnost i supstituirati uvoz domaćom proizvodnjom. Što se tiče Strategije, ona je konstatirala važnost izvoza za hrvatski BDP i poznatu činjenicu da su izvozna poduzeća više produktivna, ali premalo zastupljena u ukupnoj strukturi poduzetništva. Konstatirala je i kako među novim članicama EU-a, mi imamo najniži omjer robnog izvoza i BDP-a i najveći omjer izvoza usluga (turizma). Sve ostaje samo na konstataciji - bez naznaka unaprjeđivanja loše strukture ekonomije - bez konkretnih mjera za poticanje izvrsnih izvoznika da budu još uspješniji i djeluju kao lokomotiva koja vuče i potiče rast i razvoj drugih poduzeća.

LIKVIDNE BANKE
U dosadašnjoj koronakrizi banke u RH nisu baš olako financirale domaće gospodarstvo. Gdje i kako, u takvom kontekstu, pronaći izvore likvidnosti ako pandemija potraje...?

- Izvori likvidnosti banaka nisu problem. HNB je snižavanjem stope obvezne rezerve, otkupom deviza i drugim instrumentima značajno povećao slobodna sredstva koja banke mogu koristiti za odobravanje novih kredita svim sektorima. Depoziti rezidenata bilježe rast, pa je bitno smanjena potreba za inozemnim zaduživanjem banaka. Međutim, potražnja za kreditima je prilično oslabljena u uvjetima recesijskog okruženja i očekivanja dugoročne stagnacije gospodarstva, dok dio tražitelja kredita nema dostatnu kreditnu sposobnost pa ne udovoljava uvjetima.

Uglavnom, od silne likvidnosti malo će rezultirati rastom kredita, ali bar funkcioniramo u uvjetima relativno niskih kamatnih stopa. Jasno, ne samo zahvaljujući HNB-u, nego primarno ekspanzivnim politikama središnjih banaka u naprednim ekonomijama. (D.J.)
Možda ste propustili...

JADRANKA ŠVARC, INSTITUT IVO PILAR ZAGREB

Kulturni ratovi bujaju u uvjetima društvenih kriza

(NE)POVJERENJE U INSTITUCIJE

Nekima je za sve uvijek kriva država

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

(NE)POVJERENJE U INSTITUCIJE

Nekima je za sve uvijek kriva država

2

STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA FSB-A: OD ZEMLJE DO NEBA I NATRAG

Idemo letjeti!

3

MARIN SOPTA, CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

Potres na Banovini obnovio jedinstvo iseljeništva i odanost prema Hrvatskoj