Magazin
TEMA TJEDNA: NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA (I)

Hrvatska do 2030.: Izazovi su golemi, promjene su neizbježne
Objavljeno 28. studenog, 2020.

Nedavno predstavljena Nacionalna razvojna strategija do 2030. već je nazvana ključnim ekonomskim i reformskim dokumentom suvremene Hrvatske. Predstavio ju je osobno premijer Andrej Plenković, a na dokumentu su radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednica, predstavnici niza zainteresiranih dionika. Strategijom se, prema riječima predsjednika Vlade, Hrvatsku 2030. vidi kao "konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve".

"Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama. Živimo u razdoblju globalizacije kada su promjene stalne i kada se svi suočavaju s izazovima. Otvaraju se prilike koje svi zajedno trebamo prepoznati. Moramo znati iskoristiti ljudske potencijale koji jamče znanja, vještine i inovacije. Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama", rekao je premijer dodavši: "Ovakav je iskorak nužan jer u natjecateljskom okruženju svaka zemlja mora pronaći načine za prilagodbu za globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite potencijale. Mi smo odlučni sve izazove pretvoriti u prilike, a ranjivosti u prednosti. Strategija prepoznaje 4. industrijsku revoluciju, digitalnu tranziciju, klimatske promjene... Hrvatska je zbog pandemije suočena s najvećim izazovima od Domovinskog rata, a neizvjesno je do kada će ova kriza trajati. Upravo stoga je važnije nego ikada pravodobno i precizno prepoznati nove trendove, osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove", naglasio je Plenković.

Prema navodima, takva vizija će se ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva. Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći digitalna i zelena tranzicija i četvrti ravnomjerni regionalni razvoj. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak još je istaknula: "Ovaj dokument obuhvaća sve segmente razvoja društva u cjelini." Slikovitije, plan je razviti održivo, konkurentno i inovativno gospodarstvo s obrazovanim i zaposlenim ljudima. Pravosuđe i javna uprava trebali bi biti brži i bolji. Poboljšanjem kvalitete života i demografskom obnovom treba povećati otpornost na buduće krize. Vlada obećava da ćemo proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe i da ćemo postati digitalizirano društvo. Ravnomjeran regionalni razvoj za cilj ima pokrenuti zaostale dijelove Hrvatske i povećati konkurentnost među regijama u svrhu napretka cijelog društva.

AMBICIOZNI CILJEVI
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić komentirao je: "Nacionalna razvojna strategija vrlo je ambiciozna i postavlja zahtjevne ciljeve pred čitavo društvo. Ako ih ostvarimo, Hrvatska će zaista postati konkurentna EU zemlja dobrog i ugodnog života za sve njezine građane kojima će životni standard dosegnuti europski prosjek. Međutim, planovi i ciljevi su jedno, a njihovo ostvaranje nešto posve drugo. Preduvjet uspješne provedbe ove strategije snažan je angažman svih koji zajedničkim snagama moraju inzistirati na praćenju i implementaciji zadanih razvojnih ciljeva. Poslovna zajednica mora biti aktivno uključena jer o rezultatima poslovnog sektora ovisi i njihovo ostvarenje. Čeka nas zahtjevan period i puno je posla pred svima nama", izjavio je Zorić.

Točnije, i previše posla za sve, ako je nadati se uspjehu, jer Vlada je precizno izdefinirala ciljeve za Hrvatsku 2030. Npr., dotad bi BDP po stanovniku trebao porasti na 75 posto prosjeka EU-a. To će biti izazov jer zasad smo, prema prošlogodišnjim podatcima, bili na 65 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi u idućih deset godina porasti sa 67 posto na 75 posto, a trebali bismo i mnogo više izvoziti. Udio izvoza u BDP-u, prema ambicioznim Vladinim projekcijama, porast će s 52 posto na 70 posto. Sve to bi nas trebalo pogurati sa sadašnjeg 63. mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti na 45. Zdravo i obrazovano stanovništvo učinit će nas otpornijima na buduće krize, kažu iz Vlade. Za to ćemo morati očekivani broj godina zdravog života povećati s 58,5 godina za žene i 56,5 godina za muškarce na više od 64 godine. 2030. će se, prema ovoj strategiji, rađati i više djece. Stopa fertiliteta porast će s 1,47 iz 2018. na 1,8 - više od europskog prosjeka od jednog i pol djeteta. A brojniji Hrvati bit će pismeniji, obećava Vlada. Cilj je s 479 bodova na PISA ljestvici čitalačke pismenosti doći do prosjeka OECD-a koji iznosi 487 bodova. Jer će nam se djeca dulje školovati, a očekuje se i da se utrostruči broj starijih u cjeloživotnom obrazovanju. Kao jedan od glavnih problema označen je i velik broj siromašnijih građana. Cilj je postotak osoba u riziku od siromaštva s 23 posto spustiti ispod 15 posto. Vlada će raditi i na povećanju poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredni učinak u eurima po godišnjoj jedinici rada trenutno je iznosio 6107. Cilj za 2030. je okruglih 10.000. U idućih deset godina više ćemo se i brinuti o okolišu. Stopa recikliranja otpada trebala bi se udvostručiti, s nešto više od 25 posto na 55 posto, a istodobno smanjiti emisije štetnih plinova i povećati proizvodnju zelene energije.

Kao što rekosmo, i više nego ambiciozno pa je u tom širem kontekstu opravdano i pitanje jesmo li zrelo društvo sposobno provesti sve te ciljeve. Željko Perić, direktor i suvlasnik konzultantske tvrtke Capera, rekao je da su ciljevi Nacionalne razvojne strategije pogođeni i da mu se sviđa to što su kvantificirani, ali je dodao da je potrebno napraviti još i plan aktivnosti želimo li da Strategija bude potpuna: "Nadam se da će to biti učinjeno u sljedećoj fazi. Također, da ne bi završila u ladici, potrebno je napraviti i međuciljeve, odnosno ‘prolazna vremena‘. Želimo li, primjerice, dostići 65 posto EU prosjeka BDP-a u 2030., koliko bismo postotaka trebali ostvariti u npr. 2024. i 2028., tako da se može mjeriti i učinak u mandatima pojedinih vlada. Isto tako, da se, u slučaju promjene vlasti ne bi ova strategija bacila, a radilo nešto novo, bilo bi jako dobro kada bi u finiširanju i usuglašavanju strategije sudjelovali stručnjaci o čijem bi se izboru usuglasile sve značajnije stranke, tako da onda imamo dokument koji je ‘naš‘, a ne djelo koje će uvijek prisvajati jedna stranka jer će to sigurno rezultirati njegovim zanemarivanjem u slučaju promjene vlasti. Uvjet za uspjeh planova leži u sposobnosti lidera da pridobiju sve potrebne strane da dožive proizvod kao svoj, a to će se dogoditi ako sudjeluju u njegovu stvaranju", navodi Perić.

Da Strategiji nedostaje "hodogram" upozorava profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik, koji ističe da je riječ o skupu lijepih želja.

RADIKALNE PROMJENE?
Boji se da će na tome i ostati na što nas upućuje to što nema prijedloga kako bi se ti ciljevi realizirali: "Švicarska je bogata jer je dobro posložena zemlja, zemlja u kojoj se cijeni znanje, a ne stranačka pripadnost. Naime, naši političari misle da se može imati organizaciju društva sličnu kao što je u Srbiji ili Albaniji, a da opet možete imati standard kao Švicarska. Ne to nije moguće jer bogatstvo zemlje, odnosno njezin BDP, samo je output koji proizilazi iz načina na koji je organizirano društvo. Dakle, da bismo realizirali ciljeve iz Strategije, nužne su radikalne promjene, reforme, jer mi smo po efikasnosti miljama od prosjeka EU-a. Ne bude li pak radikalnih reformi, ostat ćemo tu gdje jesmo, fenjer EU-a zajedno s Bugarima dok nas i oni ne preteknu. Usput, nije bitno samo provoditi reforme, bitno je provoditi više reformi od naših konkurenata jer samo to je preduvjet da ćemo druge i prestići, što Vlada mudro i predlaže. Naime neće drugi stajati na mjestu i čekati da ih mi preteknemo. Toliko fini nisu jer oni su nas nedavno pretekli i žele da tako i ostane. Dakle, Strategija ne govori koje reforme će Vlada provoditi, koliko će reducirati državni aparat, koliko će ukinuti raznih nepotrebnih komora i agencija, koliko će smanjiti parafiskalnih poreza, a to su sve preduvjeti da se maknemo sa začelja EU-a", kaže Podobnik.

Profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma, dr. sc. Marinko Škare, upozorava: "Kroz medije se stvara slika da Strategija i ne treba sadržavati parametre i indikatore uspješnosti, već samo dati viziju, sliku Hrvatske 2030. Naravno, oni koji znaju što su strateški dokumenti i koje elemente Strategija mora sadržavati, znaju da je to tek spin. U postojećem obliku Strategija nema vrijednost ni važnost osim kao katalog predviđenih investicijskih projekata do 2030. Uvijek se vraćamo na istu priču, a ta je da ako ne možete napraviti glavni razvojni dokument u državi onako kako on, po definiciji, mora izgledati i što mora sadržavati, ako to ne možete ni napisati, kolika je vjerojatnost da ćete to onda ostvariti? Očito je da će se 2030. u Hrvatskoj opet pisati o izgubljenom desetljeću razvoja", zaključio je Škare.

Kako god, potrebno je i vjerovati da se crne prognoze pojedinih analitičara neće ostvariti. Članice EU-a imaju jasnu sliku gdje se vide za 10 godina. U Hrvatskoj je ta slika za sada još prilično mutna, ali najvažnije je da je prvi korak učinjen te se sada treba nadati upornosti sadašnje i svih budućih vlada. Uz to, ako svi ne "potegnemo", ništa se neće dogoditi jer ćemo propustiti veliku šansu. Drugim riječima, na predstavljenu Strategiju valja gledati pozitivno, bez predrasuda i uobičajenih hrvatskih sumnji u sve i svašta, pa i najbolje namjere. Strategija kao nova nada, optimističan je zaključak, da parafraziramo "Ratove zvijezda"!

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Dokument u brojkama
Krovni strateški dokument od 142 stranice s dugoročnom vizijom razvoja odgovara nam na pitanje gdje želimo biti za 10 godina. U raspravama je sudjelovalo više od 2300 sudionika koji su na dokumentu radili 660 sati. U te 142 stranice obuhvaćeni su svi najvažniji sektori i segmenti razvoja društva. Predviđa 67 sektorskih strategija. Za podlogu i recenziju ovog dokumenta Svjetskoj banci platili smo 4,3 milijuna eura. Sam nacrt strategije napravljen je u međuresornoj suradnji ministarstava, a to nas je, kaže ministrica Tramišak, koštalo nula kuna.

NEVEN VIDAKOVIĆ

NITKO NAM NEĆE POMOĆI AKO SAMI SEBI NE POMOGNEMO

 

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine je, kao i sve dosadašnje strategije, opsežan dokument koji oslikava Hrvatsku kakvu možemo imati i u kojoj možemo živjeti. Ciljevi koji su predstavljeni u Strategiji su ciljevi s kojima se velika većina ljudi slaže i koji predstavljaju globalne smjerove razvoja: zelena ekonomija i digitalizacija, sigurnost i ekonomski prosperitet. Budućnost Strategije bit će identična svim ostalim strategijama koje su napravljene do sada - neće biti ostvarena.

NAŠE SLABOSTI
Najveći problem s kojim se susrećemo su ekonomske želje i ekonomska realnost. Hrvatska ekonomska politika posljednjih dvadeset godina temelji se na povećanju ekonomske ovisnosti o drugima kroz prodaju imovine, povećanje uvoza i sve većem udjelu turizma u ekonomiji. To se jasno očituje i u monetarnoj i fiskalnoj politici. Monetarna politika inzistira na stabilnosti tečaja i uvođenju eura po svaku cijenu dok se fiskalna politika fokusira na punjenju proračuna kroz PDV. Država i cjelokupna ekonomija visoko su zadužene, ovisne o stranim priljevima i potkapacitirane. To je slika hrvatske ekonomije kakva jest. Strategija nam daje ekonomiju kakvu možemo imati. Pitanje je želimo li je.

Upravo zato i ovogodišnja rasprava o proračunu po meni nije ništa drugo doli nastavak istih događaja koji traju već 25 godina: oporba kaže da proračun nije razvojni, vlast kaže da je proračun razvojni. Pri tome proračun se u svojim stavkama mijenja samo kozmetički. Rastu plaće i mirovine, dolazi do promjene rashoda po kamatama. Ovisno o godini, neke stavke se povećaju, neke smanje. Proračun države je isto kao i proračun kućanstava - posljedica je rada. Sve dok se izvori prihoda ne promjene, ne može se ni proračun značajnije promijeniti.

Iako je članica EU-a i jasno je preuzela obvezu preuzimanja eura, hrvatski provoditelji ekonomskih politika moraju biti svjesni da nam drugi neće riješiti problem. Dugo je vladala mantra da nam trebaju strane investicije jer će donijeti radna mjesta i razvoj. Nakon sve prodane imovine sada se pokazuje da to nije točno. Zatim je vladala mantra da će nam EU riješiti probleme. Nakon ulaska u EU nemamo željene stope ekonomskoga rasta. Sada imamo euro i novac iz fondova koji nam obećavaju rast i prosperitet. To se, naravno, neće dogoditi. Nitko nam neće pomoći ako sami sebi na pomognemo. To, naravno, ne možemo s ljudima koji su nam servirali sva prijašnja obećanja koja se nisu ostvarila.

COVID kriza jasno je pokazala koje su najveće slabosti takve ekonomije. Smanjenje društvenih aktivnosti koje se manifestiraju i kroz pad turizma nužno vodi k smanjenju potrošnje i slabijem punjenju proračuna. Monetarna politika se s mantre stabilnosti tečaja prebacila na uvođenje eura što prije i po svaku cijenu. Kako se ekonomska politika ne mijenja, onda se ne treba čuditi kada se željeni rezultati ne postižu.

COVID kriza je također pokazala i prave odnose između država u Europskoj uniji. Na nacionalnoj razini svatko se brine za sebe i donosi mjere koje njima odgovaraju. Sjetite se samo prošle krize kada je Njemačka nametnula politiku štednje koja je odgovarala samo Nijemcima. Sada toj istoj Njemačkoj treba politika potrošnje, pa je fiskalna potrošnja i rast duga u redu. Iako su sve zemlje puno zaduženije danas nego što su bile prije 10 godina.

FOND ZA POMOĆ
Neslaganje i loši odnosi najbolje se vide u takozvanom fondu oporavka. Pompozno najavljivani fond trebao je biti mehanizam koji će cijelom EU-u omogućiti oporavak od krize tako da omogućava ostvarenje dugoročnih ciljeva. Od trenutka od kada je fond najavljen u travnju do danas nije se dogodilo ništa značajno. Štoviše, Mađarska i Poljska prijete stavljanjem veta na cijeli proračun EU-a i blokadom financija EU-a. S druge strane, EU prijeti isključivanjem Mađarske i Poljske iz sustava financiranja. To nisu odnosi prijateljskih nacija koje nastoje zajedno prebroditi krizu.

Takvo ponašanje je razočaravajuće, ali nije neočekivano. Svima u EU-u jasno je da se moraju brinuti samo za sebe. Pobuna Mađarske i Poljske samo je politički pritisak jer su nezadovoljne raspodjelom sredstava. Novi raspored će vrlo brzo riješiti njihovo nezadovoljstvo.

Mi smo u tome rasporedu sredstava zahvaljujući odličnim političkim manevrima premijera Plenkovića dobro prošli, ali nemam vjere da ćemo omogućena sredstava i uspjeti povući i realizirati za ostvarenje ekonomije koja je opisana u Strategiji.

Piše: Neven VIDAKOVIĆ

ANA FRESL

PROVEDBOM REFORMI MOGUĆE JE OSTVARITI CILJEVE

 

S obzirom na koronakrizu koja traje sad već deset mjeseci, kako se to sve odrazilo na konzultantske tvrtke koje se bave projektima financiranim iz EU fondova, također je važna tema o kojoj smo razgovarali Anom Fresl, direktoricom konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR) iz Zagreba.

Kako se koronakriza odražava na posao kojim se bavite u Vašoj tvrtki PJR Consulting, koliko je u sadašnjim okolnostima priprema i provedba EU projekata zakočena, da se tako izrazim...?

- U prvom valu COVID-19 pandemije, odnosno u vrijeme lockdowna u proljeće, osjećala se velika razina nesigurnosti i neizvjesnosti općenito među ljudima, u gospodarstvu, čak je i sama država obustavila postupke nabave. Međutim, čim je inicijalni šok prošao, 99 % naših klijenata, koji su korisnici EU projekata, shvatilo je da EU fondovi predstavljaju izvrstan izvor prihoda i poslovne stabilnosti, pa se interes za EU fondovima još više povećao. Najave budućih prilika, koje će Hrvatska krenuti koristiti od 2021. pa sve do kraja desetljeća, značajno se uvećavaju. Umjesto 10,8 milijardi eura, koliko je Hrvatskoj bilo na raspolaganju u prethodnom razdoblju (2014. - 2020.), u novom razdoblju prilike za financiranje bit će na razini 24 milijarde eura. Iz tog smo razloga osnaženi u odluci da kao tvrtka nastavimo rasti, širiti tim, razvijati se i više nego ikad pripremati adekvatne informacije i nove usluge našim klijentima.

PROTIVLJENJE UREDBI
Zbog saniranja štete izazvane pandemijom, EU je odobrio golema novčana sredstva, no raspodjela pomoći prema dogovorenom modelu i dalje kasni, a vidimo da su Mađarska i Poljska stavile veto na proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. Prema Vašem mišljenju, kako će se to sve rasplesti, Vaš komentar?

- Činjenica je da se Poljska i Mađarska protive prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti proračuna Unije, koja, u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, tim državama ograničava pristup EU fondovima. No, činjenica je i da se navedene zemlje ne protive Višegodišnjem financijskom okviru, odnosno proračunu EU-a za razdoblje 2021. - 2027., kao takvom. Upravo je iz tog razloga za očekivati da će se u skorije vrijeme dogovoriti kompromisno rješenje jer je malo vjerojatno da će Poljska i Mađarska uspjeti zaustaviti isplatu sredstava svim zemljama članicama zbog svojeg neslaganja s određenim uvjetom. Takav bi rasplet situacije imao negativne učinke na gospodarstva mnogih država članica, pa je interes za rješavanjem navedene situacije velik i sa strane Mađarske i Poljske, ali i ostalih država članica EU-a.

Kako će se pandemija odraziti na, primjerice, kohezijsku politiku EU-a, na regionalnu politiku Hrvatske, na regionalni razvoj? I tu ovisimo o EU sredstvima, ali i o kvalitetnim domaćim projektima... Po mnogima, novac nije ključ razvoja, nego kvalitetno pripremljeni projekti. Imamo li ih ili je i njih zakočila korona?

- Europska unija prepoznala je pandemiju kao izravnu prijetnju njezinim članicama te je stoga promptno i odlučno reagirala donošenjem novih mjera i odobrenjem dodatnih novčanih sredstava članicama u okviru Instrumenta EU-a sljedeće generacije. Kvalitetno pripremljenih projekata sigurno ima. Prijavitelji željno iščekuju nove prilike u EU fondovima i sigurni smo da će se, čim EU sredstva budu "puštena", javiti velik broj zainteresiranih prijavitelja koji će svojim kvalitetnim projektima osigurati povlačenje sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju te tako pomoći ublažiti situaciju u kojoj smo se svi zatekli.

KVALITETNI PROGRAMI
Nedavno je u Vladi RH predstavljena Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine. Kakvo je Vaše mišljenje o tom važnom dokumentu...?

- Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske krovni je strateški dokument na nacionalnoj razini s kojim moraju biti usklađeni svi dokumenti niže razine, između ostaloga i operativni programi (planovi kojima država predviđa koliko će sredstava iz ESI fondova potrošiti i na koju vrstu ulaganja) te Nacionalni plan oporavka i otpornosti (plan kojim se predviđa potrošnja sredstava iz Instrumenta EU sljedeće generacije, a koji, prema Smjernicama državama članicama za izradu Planova za otpornost i oporavak, mora uključiti preporuke iz Europskog semestra za pojedinu državu i definirati ključne reforme i ulaganja). S obzirom na obuhvat navedenih dokumenata, jasno je da krovni strateški dokument, u ovom slučaju Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske, također mora biti sveobuhvatna i uključivati ne samo razne sektore već i ciljeve koje će biti moguće ispuniti provedbom različitih reformi.

Na Republici Hrvatskoj prvenstveno je da se, na temelju Nacionalne razvojne strategije i ostalih strateških dokumenata na EU razini, izrade što kvalitetniji operativni programi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a onda je na svima nama da svojim radom i iskorištavanjem pruženih mogućnosti pokušamo doprinijeti ostvarenju vizije Hrvatske 2030. - konkurentne, inovativne i sigurne zemlje prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. No ako se u taj proces doista ne uključe svi relevantni dionici kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, teško da će se i "v" od vizije moći ostvariti. Potrebno je snažnije angažirati domaće snage koje mogu biti zamašnjak u provedbi reformi - od osvješćivanja javnosti do samih operativnih aktivnosti. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SKIDANJE MAGLE S POVIJESTI: BRANKO TUĐEN O TITU I TUĐMANU

Što je zajedničko, a što nije dvojici najpoznatijih hrvatskih Zagoraca

2

TEMA TJEDNA: KRIZA KOMUNICIRANJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA (I)

U teškim vremenima najteže je s ljudima

3

BRZI I ŽESTOKI

Čudno, ali istinito: Vladimir Bičvić u američkom rukometu