Nedavno predstavljena Nacionalna razvojna strategija do 2030. već je nazvana ključnim ekonomskim i reformskim dokumentom suvremene Hrvatske. Predstavio ju je osobno premijer Andrej Plenković, a na dokumentu su radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednica, predstavnici niza zainteresiranih dionika. Strategijom se, prema riječima predsjednika Vlade, Hrvatsku 2030. vidi kao "konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve".

"Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama. Živimo u razdoblju globalizacije kada su promjene stalne i kada se svi suočavaju s izazovima. Otvaraju se prilike koje svi zajedno trebamo prepoznati. Moramo znati iskoristiti ljudske potencijale koji jamče znanja, vještine i inovacije. Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama", rekao je premijer dodavši: "Ovakav je iskorak nužan jer u natjecateljskom okruženju svaka zemlja mora pronaći načine za prilagodbu za globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite potencijale. Mi smo odlučni sve izazove pretvoriti u prilike, a ranjivosti u prednosti. Strategija prepoznaje 4. industrijsku revoluciju, digitalnu tranziciju, klimatske promjene... Hrvatska je zbog pandemije suočena s najvećim izazovima od Domovinskog rata, a neizvjesno je do kada će ova kriza trajati. Upravo stoga je važnije nego ikada pravodobno i precizno prepoznati nove trendove, osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove", naglasio je Plenković.

Prema navodima, takva vizija će se ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva. Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći digitalna i zelena tranzicija i četvrti ravnomjerni regionalni razvoj. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak još je istaknula: "Ovaj dokument obuhvaća sve segmente razvoja društva u cjelini." Slikovitije, plan je razviti održivo, konkurentno i inovativno gospodarstvo s obrazovanim i zaposlenim ljudima. Pravosuđe i javna uprava trebali bi biti brži i bolji. Poboljšanjem kvalitete života i demografskom obnovom treba povećati otpornost na buduće krize. Vlada obećava da ćemo proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe i da ćemo postati digitalizirano društvo. Ravnomjeran regionalni razvoj za cilj ima pokrenuti zaostale dijelove Hrvatske i povećati konkurentnost među regijama u svrhu napretka cijelog društva.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić komentirao je: "Nacionalna razvojna strategija vrlo je ambiciozna i postavlja zahtjevne ciljeve pred čitavo društvo. Ako ih ostvarimo, Hrvatska će zaista postati konkurentna EU zemlja dobrog i ugodnog života za sve njezine građane kojima će životni standard dosegnuti europski prosjek. Međutim, planovi i ciljevi su jedno, a njihovo ostvaranje nešto posve drugo. Preduvjet uspješne provedbe ove strategije snažan je angažman svih koji zajedničkim snagama moraju inzistirati na praćenju i implementaciji zadanih razvojnih ciljeva. Poslovna zajednica mora biti aktivno uključena jer o rezultatima poslovnog sektora ovisi i njihovo ostvarenje. Čeka nas zahtjevan period i puno je posla pred svima nama", izjavio je Zorić.

Točnije, i previše posla za sve, ako je nadati se uspjehu, jer Vlada je precizno izdefinirala ciljeve za Hrvatsku 2030. Npr., dotad bi BDP po stanovniku trebao porasti na 75 posto prosjeka EU-a. To će biti izazov jer zasad smo, prema prošlogodišnjim podatcima, bili na 65 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi u idućih deset godina porasti sa 67 posto na 75 posto, a trebali bismo i mnogo više izvoziti. Udio izvoza u BDP-u, prema ambicioznim Vladinim projekcijama, porast će s 52 posto na 70 posto. Sve to bi nas trebalo pogurati sa sadašnjeg 63. mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti na 45. Zdravo i obrazovano stanovništvo učinit će nas otpornijima na buduće krize, kažu iz Vlade. Za to ćemo morati očekivani broj godina zdravog života povećati s 58,5 godina za žene i 56,5 godina za muškarce na više od 64 godine. 2030. će se, prema ovoj strategiji, rađati i više djece. Stopa fertiliteta porast će s 1,47 iz 2018. na 1,8 - više od europskog prosjeka od jednog i pol djeteta. A brojniji Hrvati bit će pismeniji, obećava Vlada. Cilj je s 479 bodova na PISA ljestvici čitalačke pismenosti doći do prosjeka OECD-a koji iznosi 487 bodova. Jer će nam se djeca dulje školovati, a očekuje se i da se utrostruči broj starijih u cjeloživotnom obrazovanju. Kao jedan od glavnih problema označen je i velik broj siromašnijih građana. Cilj je postotak osoba u riziku od siromaštva s 23 posto spustiti ispod 15 posto. Vlada će raditi i na povećanju poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredni učinak u eurima po godišnjoj jedinici rada trenutno je iznosio 6107. Cilj za 2030. je okruglih 10.000. U idućih deset godina više ćemo se i brinuti o okolišu. Stopa recikliranja otpada trebala bi se udvostručiti, s nešto više od 25 posto na 55 posto, a istodobno smanjiti emisije štetnih plinova i povećati proizvodnju zelene energije.

Kao što rekosmo, i više nego ambiciozno pa je u tom širem kontekstu opravdano i pitanje jesmo li zrelo društvo sposobno provesti sve te ciljeve. Željko Perić, direktor i suvlasnik konzultantske tvrtke Capera, rekao je da su ciljevi Nacionalne razvojne strategije pogođeni i da mu se sviđa to što su kvantificirani, ali je dodao da je potrebno napraviti još i plan aktivnosti želimo li da Strategija bude potpuna: "Nadam se da će to biti učinjeno u sljedećoj fazi. Također, da ne bi završila u ladici, potrebno je napraviti i međuciljeve, odnosno ‘prolazna vremena‘. Želimo li, primjerice, dostići 65 posto EU prosjeka BDP-a u 2030., koliko bismo postotaka trebali ostvariti u npr. 2024. i 2028., tako da se može mjeriti i učinak u mandatima pojedinih vlada. Isto tako, da se, u slučaju promjene vlasti ne bi ova strategija bacila, a radilo nešto novo, bilo bi jako dobro kada bi u finiširanju i usuglašavanju strategije sudjelovali stručnjaci o čijem bi se izboru usuglasile sve značajnije stranke, tako da onda imamo dokument koji je ‘naš‘, a ne djelo koje će uvijek prisvajati jedna stranka jer će to sigurno rezultirati njegovim zanemarivanjem u slučaju promjene vlasti. Uvjet za uspjeh planova leži u sposobnosti lidera da pridobiju sve potrebne strane da dožive proizvod kao svoj, a to će se dogoditi ako sudjeluju u njegovu stvaranju", navodi Perić.

Da Strategiji nedostaje "hodogram" upozorava profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik, koji ističe da je riječ o skupu lijepih želja.

Boji se da će na tome i ostati na što nas upućuje to što nema prijedloga kako bi se ti ciljevi realizirali: "Švicarska je bogata jer je dobro posložena zemlja, zemlja u kojoj se cijeni znanje, a ne stranačka pripadnost. Naime, naši političari misle da se može imati organizaciju društva sličnu kao što je u Srbiji ili Albaniji, a da opet možete imati standard kao Švicarska. Ne to nije moguće jer bogatstvo zemlje, odnosno njezin BDP, samo je output koji proizilazi iz načina na koji je organizirano društvo. Dakle, da bismo realizirali ciljeve iz Strategije, nužne su radikalne promjene, reforme, jer mi smo po efikasnosti miljama od prosjeka EU-a. Ne bude li pak radikalnih reformi, ostat ćemo tu gdje jesmo, fenjer EU-a zajedno s Bugarima dok nas i oni ne preteknu. Usput, nije bitno samo provoditi reforme, bitno je provoditi više reformi od naših konkurenata jer samo to je preduvjet da ćemo druge i prestići, što Vlada mudro i predlaže. Naime neće drugi stajati na mjestu i čekati da ih mi preteknemo. Toliko fini nisu jer oni su nas nedavno pretekli i žele da tako i ostane. Dakle, Strategija ne govori koje reforme će Vlada provoditi, koliko će reducirati državni aparat, koliko će ukinuti raznih nepotrebnih komora i agencija, koliko će smanjiti parafiskalnih poreza, a to su sve preduvjeti da se maknemo sa začelja EU-a", kaže Podobnik.

Profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma, dr. sc. Marinko Škare, upozorava: "Kroz medije se stvara slika da Strategija i ne treba sadržavati parametre i indikatore uspješnosti, već samo dati viziju, sliku Hrvatske 2030. Naravno, oni koji znaju što su strateški dokumenti i koje elemente Strategija mora sadržavati, znaju da je to tek spin. U postojećem obliku Strategija nema vrijednost ni važnost osim kao katalog predviđenih investicijskih projekata do 2030. Uvijek se vraćamo na istu priču, a ta je da ako ne možete napraviti glavni razvojni dokument u državi onako kako on, po definiciji, mora izgledati i što mora sadržavati, ako to ne možete ni napisati, kolika je vjerojatnost da ćete to onda ostvariti? Očito je da će se 2030. u Hrvatskoj opet pisati o izgubljenom desetljeću razvoja", zaključio je Škare.

Kako god, potrebno je i vjerovati da se crne prognoze pojedinih analitičara neće ostvariti. Članice EU-a imaju jasnu sliku gdje se vide za 10 godina. U Hrvatskoj je ta slika za sada još prilično mutna, ali najvažnije je da je prvi korak učinjen te se sada treba nadati upornosti sadašnje i svih budućih vlada. Uz to, ako svi ne "potegnemo", ništa se neće dogoditi jer ćemo propustiti veliku šansu. Drugim riječima, na predstavljenu Strategiju valja gledati pozitivno, bez predrasuda i uobičajenih hrvatskih sumnji u sve i svašta, pa i najbolje namjere. Strategija kao nova nada, optimističan je zaključak, da parafraziramo "Ratove zvijezda"!