U posljednje vrijeme novi prostor za turističku valorizaciju postalo je - nebo, odnosno svemir, kroz razvoj novog oblika turizma nazvanog astroturizam, navodi se, između ostalog, u znanstvenom radu "Novi oblik turizma i njegova promocija kroz digitalni marketing" koji potpisuju Aleksandra Krajnović i Monika Hordov s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru. Tema je dakle vrlo aktualna, gotovo da se radi o trendu, a o tom intrigantnom području osim Krajnović i Hordov kod nas pišu i drugi autori, uz mnoštvo inozemnih stručnjaka, uključujući i dr. sc. Romanu Lekić, prof. stručnih studija u trajnom zvanju, čiji ekskluzivni prilog sagledan u posebnom kontekstu objavljujemo u ovom broju Magazina.

- Astroturizam je oblik turizma koji za cilj ima očuvanje i zaštitu tamnoga neba, senzibiliziranje javnosti i zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. Osim ekonomske zadovoljava edukacijsku, znanstvenu, ekološku i razvojnu funkciju. Turiste kroz posebno osmišljene sadržaje i aktivnosti i uz dizajn smještaja vraćamo iskonskome, mašti, ali i edukaciji, novim saznanjima i romantici. Ovaj oblik turizma slijedi i sociološke trendove o "novoj duhovnosti" čovjeka, o novim promišljanjima i novim prostorima. To je održivi transformativni oblik turizma koji je podjednako okrenut čovjeku i prirodi i koji ih (opet) približava na inovativne i kreativne načine.

Ovo je snažan novi trend i razvojni pravac kojim turizam (ali i cijelo gospodarstvo) treba krenuti - ne protiv, već u suglasnosti s prirodom. To je dana vrijednost i za cijeli ekosustav - novi astro i stargazing kampovi i astrohoteli, OPG-ovi i mali obiteljski hoteli gdje će biti oprema za promatranje čistog neba. Presudna je zaštita od svjetlosnog zagađenja i osvještavanje lokalnih zajednica o toj problematici, stvaranje zaštićenih područja, razvoj infrastrukture i astroturističke ponude te brend komunikacija na drugi doživljajni način. Treba istaknuti potrebu za dodatnom edukacijom turističkih djelatnika i hotelijera i kamping-resorta koji žele razvijati i ovakvu turističku ponudu. U okviru astroturizma je i znanstveni astroturizam koji se bavi popularizacijom astronomske znanosti i prezentacijom astronomskih znanstvenih otkrića u okviru posjeta astronomskim centrima - zvjezdarnicama ili opservatorijima. Sada su moguće i kombinacije s digitalnim detoxom, pa je i to prilika za jačanje imidža destinacija koje su na kontinentu i u razvojnoj fazi.

Nažalost, Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi. Prema mjerenjima, npr. noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi golemu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima. To je znak za alarmiranje i zato su za svaku pohvalu astronomske udruge i astronomi koji se trude da se ipak dio Hrvatske očuva.



U širem kontekstu astroturizma može se gledati i na popularni nebeski fenomen aurora borealis (ili sjeverna polarna svjetlost), koji je uvršten među sedam svjetskih prirodnih čuda. Pojavljuje se u "auroralnoj zoni", a najbolje se vidi s Grenlanda, Islanda, Aljaske, iz Sjeverne Kanade, Rusije, Norveške, Finske i Švedske. Auroru opisuju kao fenomen astronomske "boje" (npr. zelene, crvene) koji se javlja kada čestice visoke energije prodru u gornju atmosferu (stotinu kilometara iznad površine Zemlje) i sudare se s atomima i molekulama dušika i kisika. Na turističkom tržištu posljednjih su se godina pojavila individualna, organizirana ili neorganizirana grupna putovanja kojima je cilj vidjeti auroru borealis. Mobilnim aplikacijama, kao što je Aurora Forecast, korisniku se prikazuje procijenjena aktivnost polarne svjetlosti (na ljestvici od 1 do 10), uključujući oznaku gdje bi se trebala pojaviti.

Dark sky turizam je podoblik astroturizma koji ima veliki turistički potencijal, a i Hrvatska ima dovoljno prostora gdje se još uvijek pruža jedinstveni i čisti pogled u svemir. Turizam tamnog neba produžuje turističku sezonu i omogućuje razvoj turizma u ruralnim područjima i obuhvaća široki profil turista te ima mogućnost za umrežavanje s drugim oblicima. Mogu se organizirati piknici pod vedrim nebom (prilika za razvoj doživljajnog cateringa), uz posebnu glazbu i recitiranje poezije, pa je to poveznica i s kreativnom industrijom i posebno izvedbenim umjetnostima. Kao sadržaj koji je interesantan za tematski stargazing kamping je amaterska opservacija - radi se o prikupljanju podataka promatranjem. A ističe se i tržišna niša koja se uvećava sve više kroz astrofotografiju, fotografiranje noćnog neba i nebeskih tijela kao što su planeti, zvijezde, maglice i galaksije..., gdje se mogu snimiti objekti i detalji na njima koji su inače nevidljivi golim okom. Astrofotografiranje je popularno kod astronoma amatera, a moderni digitalni fotoaparati i specijalizirane CCD kamere omogućuju entuzijastima snimanje fotografija koje su iz godine u godinu sve kvalitetnije, a što je važno i za razvoj astroturizma. Međunarodna udruga za tamno nebo, poznata po skraćenici IDA (International Dark Sky Association) organizacija je koja obnavlja noćni okoliš i štiti zajednice od štetnih učinaka svjetlosnog onečišćenja kroz širenje, zagovaranje i očuvanje. Njihov program International Dark Sky Places (IDSP) certificira zajednice, parkove i zaštićena područja diljem svijeta koja čuvaju i štite mračna mjesta putem Dark Sky International odgovorne politike osvjetljenja i obrazovanja javnosti. IDA navodi kako trenutno postoji više od 160.000 četvornih kilometara zaštićenog kopna i noćnog neba u 22 zemlje na šest kontinenata te da popis kontinuirano raste dodavanjem novih mjesta s certifikatom. Mjesta koja dobivaju certifikate raspoređena su u sljedeće kategorije: Međunarodni parkovi tamnog neba (priznaje ih i UNESCO), Međunarodni sanktuariji/utočišta tamnog neba, Međunarodni rezervati tamnog neba i Urbana područja noćnog neba.



Petrova gora - Biljeg, prvi je Međunarodni park tamnog neba u RH koji je 7. lipnja 2019. službeno proglašen, a pokretač i nositelj procesa prijave je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba. To je jedan je od najljepših i najbolje očuvanih gorskih šumskih krajobraza Republike Hrvatske. Prostire se jugoistočno od Karlovca, na razmeđu Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije.

Park Vrani kamen u blizini Daruvara drugi je Međunarodni park tamnog neba, a najfrekventnija lokacija je Petrov vrh, udaljen devet kilometara od centra grada Daruvara. "Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde" - važan je moto i korak prema kvalitetnom noćnom nebu što je prepoznato od strane grada Daruvara koji ulaže velike napore kako bi se javna rasvjeta, koja je stara i dotrajala, zamijenila novom javnom rasvjetom koja odgovara svim ekološkim standardima.

Jelsa na otoku Hvaru prva je Međunarodna zajednica tamnog neba u HR i ovom oznakom Jelsa je međunarodno priznata kao 37. međunarodna zajednica tamnog neba zbog iznimne predanosti zaštiti neba od svjetlosnog onečišćenja i predstavlja uzor koji će slijediti i druge zajednice u zemlji i regiji svijeta.

U Hrvatskoj ima također još lokacija s posebno tamnim nebom poput Lastova, Like, Velebita, te nekih otoka poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no problem je njihova ograničena dostupnost u odnosu prema lokacijama koje su već dobile IDA-in certifikat. A snažan resurs za razvoj astronomskog turizma je i kroz zvjezdarnice i planetarije i slavne astronome koji su u samom svjetskom vrhu… Pa krenimo ih malo bolje upoznati!

Zvjezdarnica Grič i Planetarij u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" u Zagrebu ističu se svojim aktivnostima i edukacijom. Zvjezdarnica Grič nalazi se u Popovom tornju koji je bio dio obrambenog sustava grada Zagreba iz 13. stoljeća. Bila je to prva zvjezdarnica u našem dijelu Europe, a 1906. je otkriven planetoid koji je August Kopff u čast zvjezdarnice nazvao CROATIA. Organizira ljetne astronomske škole, natjecanja, kampove, tečajeve, astronomske ekspedicije i promatranja. Uz teleskop zvjezdarnice postavljen je detektor kozmičkog zračenja.

U okviru Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu nalazi se Planetarij koji obiluje interesantnim programima i eventima čiji voditelj je poznati Ante Radonić. Njegova glavna djelatnost je popularizacija astronomije i astronautike, a drži redovita predavanja u planetariju i stručni je suradnik emisije Andromeda, koja se svakog utorka emitira na Drugom programu Hrvatskog radija.

Zagreb Stellar Tour je kulturno-edukativni obilazak zagrebačkog "prizemljenog Sunčevog sustava", instalacije orijentirane oko skulpture Sunca koju je izradio poznati kipar Ivan Kožarić u centru grada. Godine 2004. zagrebački umjetnik Davor Preis izradio je ostalih devet planeta Sunčeva sustava inspiriran djelom Kožarića i razmjestio ih diljem Zagreba prema izvornom mjerilu u svemiru. Svaka skulptura sastoji se od kugle nehrđajućeg čelika smještene na metalnoj ploči. Na pločici se nalazi naziv planeta, promjer te udaljenost planeta od Sunca.

Poveznica s Malim Lošinjem je i Leo Brenner, slavni astronom pravim imenom Spiridon Gopčević, prema kojem ime nosi jedan krater na Mjesecu. Taj privilegij od domaćih znanstvenika imaju još Nikola Tesla, Andrija Mohorovičić i Ruđer Bošković. Od njegovih najvažnijih otkrića treba spomenuti krater Triesnecker na Mjesecu i dopunu klasifikacije zona Saturnovih prstenova. Na Malom Lošinju je krajem 19. st. sa suprugom otvorio zvjezdarnicu Manora koja postoji i danas i okuplja ljubitelje astronomije kroz njegov slavni arhetip.

Neizostavno treba spomenuti i svjetski poznatog astronoma Korada Korlevića, jednog od pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj u tom području. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, naš Korado je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. Od 1996. do 2001. otkrio ih je 947 te bio suotkrivač za još 110 asteroida. Tri su kometa otkrivena iz Višnjana, dva su automatski dobila prezimena otkrivača, a za zasluge u području astronomije i edukacije Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala - Korado.



Milojko Mike Vucelić, iako nije bio astronom, podignuo je rodnu Garešnicu u kozmičko prostranstvo. Rođen je u Garešnici 1930. godine i bio je zaposlen u tvrtki North American Aviation, u kojoj je radio kao projektant uređaja za spašavanje pilota. North American Aviation (danas North American Rockwell) imao je ugovor s NASA-om oko izrade svemirske letjelice Apollo, gdje je Vucelić bio uključen u ovaj program skoro od samog njegovog početka, tj. od veljače 1962. godine. U početku je radio kao inženjer, a poslije je postao menadžer u NASA-inu sjedištu u Houstonu. Na misiji Apollo 13 bio je zadužen za spašavanje astronauta, te ga je za ove zasluge 18. travnja 1970. godine američki predsjednik Richard Nixon odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode (eng. Presidential medal of Freedom). Ostala je zapamćena glasovita rečenica koju je izgovorila posada Apolla 13 centrali NASA-e za vrijeme kontrole ovog leta: Houston, imamo problem!, a primio ju je upravo Milojko Vucelić. Godine1970. godine napisao je stručnu knjigu pod imenom "Apollo XIII javlja... Houston, imamo problem", koju je izdala Tehnička knjiga Zagreb, a u kojoj opisuje probleme u misiji Apollo 13 i kako su ih riješili.

Tu su i slavna Riječka zvjezdarnica i Akademsko astronomsko društvo. Zvjezdarnica je opremljena najsuvremenijom digitalnom tehnologijom, što omogućuje doživljaj simulirane, ali i stvarne slike svemira. Može se prikazati 83.000 zvijezda, Sunce, Mjesec, planeti, Mliječni put i druge pojave na zvjezdanom nebu, razne slike kao i filmovi. Projektori također omogućuju promatranje noćnog neba u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije na zemaljskoj kugli. Postala je turistička atrakcija i nudi poseban doživljaj za cijeli Kvarner.

Institut za kozmologiju i filozofiju prirode u Križevcima pokretač je časopisa Kozmologija. Upravo je projekt Kozmološkog centra snažna inicijativa u Hrvatskoj i šire, a u okviru koje su u istom prostoru objedinjeni edukacija, popularizacija znanosti i znanstveni rad iz područja fizike svemira. Voditelj projekta, dr. rer. nat. Andrej Dundović iz udruge P.O.I.N.T., zajedno s kolegom astrofizičarem dr. rer. nat. Petrom Pavlovićem, osmislio je ideju za pokretanje ovog projekta. U okviru instituta je i zvjezdarnica koja je i dodatna atrakcija. Križevci su povezani sa svemirom i kroz svoje astronomsko društvo Perzeidi, koje je kroz akciju sistematskih pretraživanja terena, pri čemu je sudjelovalo pedesetak astronoma amatera iz čitave Hrvatske, pronašlo jedan fragment meteorita, 20. veljače 2011. godine.

I za kraj novi početak… povezivanje kopna, neba i mora kroz astronomsku navigaciju i slavnog sv. Lovru. Suze sv. Lovre najpopularniji je astronomski tradicijski događaj koji spaja i kopno i more 10. kolovoza, kada Zemlja prolazi kroz najgušći dio perzeidskog pojasa koji je predmet promatranja već 2000 godina. Legenda kaže da je dobio ime po svetom Lovri, kojeg su Rimljani 285. godine mučili i spalili... No to je ipak neka druga i duga priča. Jednako kao što je druga i duga priča i svemirski, orbitalni turizam Elona Muska.