Jedan od prioriteta hrvatskog šestomjesečnog predsjedanja Europskim vijećem jesu i pripreme za donošenje sedmogodišnjeg proračuna EU-a, a to neće biti nimalo jednostavno. I do sada je već više puta naglašavano da će se težiti pronalaženju ravnoteže između nastavka financiranja politika koje donose jasnu europsku dodanu vrijednost, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike te postizanja dogovora oko financiranja politika usmjerenih k novim izazovima.

Novi financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2021., i trajati do 31. prosinca 2027. Problem je poznat - izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva EU-a ostaje proračunska praznina od 12 do 14 milijardi eura! Zemlje netouplatiteljice traže da se smanji financiranje kohezije i poljoprivrede - među njima je Njemačka, a Hrvatska je u skupini zemalja "prijateljica kohezije". Pregovori će biti teški - EK je predložio proračun u iznosu od 1135 milijardi eura, ali je Hrvatska upozorila da se treba "voditi načelima prema kojima dugoročno planiranje mora uzimati u obzir proračunsku disciplinu, poboljšanje provedbe - djelotvornu provedbu projekata - i stabilnost ulaganja te osigurati nesmetan nastavak financiranja razvojnih prioriteta Unije, kao i početak provedbe novih programa od 1. siječnja 2021.". Samo još treba "privoljeti" uplatiteljice da prihvate taj prijedlog.

Stoga je i premijer Andrej Plenković naglasio da se politički dogovor na razini čelnika zemalja članica EU-a o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) treba postići što prije kako bi se na vrijeme mogao obaviti i zakonodavni dio posla. "Treba imati na umu da nije dovoljno imati samo dogovor na političkoj razini na Europskom vijeću o pregovaračkom okviru, potrebno je na vrijeme ispregovarati s Europskim parlamentom i zakonodavni dio posla", rekao je Plenković u intervjuu koji je dao portalu politico.eu tijekom boravka u Portugalu početkom veljače, gdje je sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji kohezije. Sastanak u Portugalu održan je tri tjedna uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koji je sazvao njegov predsjednik Charles Michel kako bi se pokušao postići kompromis o novom proračunu EU-a. Izvanredni samit, koji će se održati 20. veljače, "dat će novi politički poticaj za dogovor, ali još je prerano reći hoće li i završiti dogovorom", kaže Plenković. Michel je zadužen pripremiti nacrt dogovora o VFO-u, a Plenković kaže da je to za Hrvatsku koja predsjedava Vijećem EU-a dobro, jer joj daje više prostora da brani vlastite nacionalne interese. "Kao predsjedništvo uvijek morate biti malo neutralniji. Ne možete misliti samo na svoj nacionalni interes. Ali s obzirom na činjenicu da je mandat za nacrt pregovaračkog okvira dobio Charles Michel, mi imamo malo više prostora da zastupamo neke elemente do kojih nam je stalo i koji su nam važni", dodaje Plenković.

Hrvatski premijer također je ponovio da je za Hrvatsku iznimno važna kohezijska politika, pogotovo s obzirom na činjenicu da je najmlađa članica EU-a i da je do sada imala priliku koristiti kohezijski novac znatno kraće od ostalih članica. "Na kraju krajeva, uvijek se postigne kompromis. Ali moramo razumjeti kompleksnost različitih pozicija država članica. Nije isto, u pogledu kohezije, ako ste članica 60 godina tijekom kojih ste koristili strukturne i investicijske fondove, ili ako ste u EU-u samo za vrijeme dva ili jednog sedmogodišnjeg proračuna, kao što je slučaj s Hrvatskom", rekao je Plenković.

Da bi se nesuglasice svele na minimum, zaredali su se i brojni sastanci na najvišim razinama kako bi se Hrvatska za odlučivanje o novom proračunu što bolje pripremila. Tako su premijer Plenković te potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić krajem siječnja primili u Banskim dvorima Johana Van Overveldta, predsjednika Odbora za proračun Europskog parlamenta. Tom je prigodom i Van Overtveldt rekao kako Unija mora imati sredstva za pronalaženje rješenja za nove izazove s kojima se suočava, poput klimatskih promjena, ali istodobno održati snažnima tradicionalne politike, poput kohezije, koja omogućuje ravnomjeran razvoj regija. "Stoga Europski parlament smatra da novi višegodišnji okvir treba biti na razini 1,3 % bruto nacionalnog dohotka", istaknuo je Van Overtveldt. Pohvalio je hrvatsko predsjedništvo i rekao kako se nada produktivnim pregovorima u idućim mjesecima. "U interesu je svih nas da se dogovor o novom višegodišnjem proračunu postigne čim prije. Mi Hrvatsku vidimo kao važnog partnera za nastavak razgovora o sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju. Još će se mnogo govoriti o sadržaju, još ima mnogo tema za razgovor. One će se u sljedećih nekoliko mjeseci morati iskristalizirati kako bi se proračun usvojio", zaključio je Van Overtveldt.

Ministar Marić naglasio je kako "očekujemo kompromisno rješenje, a koliko će dobar i kvalitetan taj kompromis biti to ćemo još vidjeti. Očekujemo da se tijekom ove godine taj proces okonča i da dobijemo pravo funkcioniranje višegodišnjeg financijskog okvira te onda možemo ići u sljedeće faze, a to su proračuni godinu za godinu", kazao je.

Ukupno uzevši, problem glede proračuna jest i u tome što je sad EU bez Velike Britanije, jer je ta dosadašnja članica bila među onim zemljama koje su najviše uplaćivale u zajedničku EU "kasu". Inače, podsjetimo, zemlje članice novac u proračun Europske unije uplaćuju proporcionalno svojoj ekonomskoj moći. To znači da veće i bogatije članice uplaćuju više. Tako najviše novca dolazi od Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Prema podacima za 2018. godinu, vidi se da je najviše novca uplatila Njemačka - čak 25 milijardi i 266 milijuna eura! Francuska je uplatila 20 milijardi i 573 milijuna, a Velika Britanija 13 milijardi i 462 milijuna eura. Britanci su još 80-ih godina ispregovarali mehanizam korekcije. Tada je oko 70 posto europskog proračuna išlo za poljoprivredu, koja u to vrijeme u Britaniji nije bila jako zastupljena.

Nerazmjer između britanskih uplata i isplata iz europskog proračuna bio je velik, pa je dogovoreno da se uplate umanjuju. Tako su posljednjih nekoliko godina Britanci uplaćivali između pet i šest milijardi eura manje nego što su trebali. Treba naglasiti da su i neke druge članice dogovorile manje uplate, poput Švedske, Njemačke ili Nizozemske.

Valja spomenuti i to da Velika Britanija nije jedina članica koja je uplaćivala više novca, nego što ga je iz europskog proračuna vraćala. To je slučaj sa svim bogatijim članicama, jer je jedno od temeljnih načela Europske unije solidarnost - bogatiji uplaćuju više da bi pomogli siromašnijima. Tako je Poljska, primjerice, dobila čak 12 milijardi eura više nego što je uplatila. Cilj je postići jednaku razvijenost svih dijelova Unije, premda u praksi to nije lako izvedivo, niti će biti u skoroj budućnosti, no tome težiti ispravan je put razvoja i napretka EU-a.

Sve u svemu, donijeti proračun koji će sve zadovoljiti nije nimalo lak posao i pregovori će biti teški i iscrpljujući. Stoga Europski parlament želi proračunsku reformu za razdoblje nakon 2020. godine koja odgovara političkim opredjeljenjima i ambicijama za budućnost EU-a i osigurava kontinuitet glavnih politika EU-a. Stoga novi proračun, osim glavne financijske razine izravno povezane s ekonomskim i gospodarskim rastom, također mora obuhvatiti i ukupnu sliku EU-a kad se radi o promicanju mira, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i jednakosti spolova, povećanja socijalne pomoći te solidarnosti među državama članicama i građanima uz, naravno, i potrebe za financiranjem novih prioriteta poput borbe protiv klimatskih promjena, zaštite vanjskih granica te za ulaganjem u digitizalizaciju, inovacije i istraživanje kako Europa ne bi izgubila korak s razvijenim svijetom.

No, ipak, kad se cijela priča oko EU budžeta ogoli, odnosno svede na elementarne sastavnice, dobivamo proračun EU-a koji je prije svega investicijski proračun i kao takav ne može biti u deficitu, prema čemu je jedinstven u svijetu. Otprilike 93 % proračuna EU-a koristi građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima, sveučilištima i poduzećima, dok administrativni troškovi EU-a čine manje od 7 % ukupnog proračuna EU-a. Članstvo u jedinstvenom tržištu donosi daljnju gospodarsku korist, posebno za države članice koje se uvelike oslanjaju na međunarodnu trgovinu. Zato je i dogovor o VFO-u, novom financijskom okviru (dugoročni proračun je uputnije tako zvati!), najvažnija zadaća koja stoji pred EU-om u ovom trenutku, ali i Hrvatskom koja do srpnja predsjeda Europskim vijećem. Premda sve ne ovisi i nama, sigurni smo kako će RH svoj dio posla obaviti kvalitetno i efikasno.