Zdravlje
IMA IZRAZITO ANTIOKSIDATIVNO DJELOVANJE

Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija kivija
Objavljeno 3. lipnja, 2019.

Kivi svoj naziv zbog sličnosti ploda, boje i oblika duguje smeđoj ptici kivi, prekrivenoj dlakastim perjem. Domovina kivija je Kina, iz koje se širi cijelim svijetom. U Novi Zeland dolazi 1906. godine pod imenom gusje bobice, gdje spomenuta ptica živi te tako dobiva svoje novo stanište.

Grane ove dvodomne biljke penjačice mogu doseći i do sedam metra dužine. Širokih je listova s jakom stabljikom. Plod je mesnat, jajastog oblika, sa smeđim dlakavim kožnim omotačem. Za uzgoj kivija nužno je imati mušku i žensku biljku.

Cijela biljka neugodno miriše, a okus ploda je ugodno slatkasto-kiselkast. Skupljaju se list i plod. Plod se jede sirov, koristi se i za pripremu, npr. sirupa.

Ljekoviti sadržaj: masnoće 0,3 %, proteini ugljikohidrati, aktinidin, plifenol, karotin, flavonoidi, antocijanini, lutein, klorofil, folata 5 %, kalija 11 %, celulozna vlakna, magnezij, natrija 4 %, željezo, mangana 4 %, bakra 5 %, vitamina C 75 - 140 mg, vitamina E 4 mg, K 61 mg, B 6 - 2 mg. Energetska vrijednost na 100 grama 46 kal.

Dobra preventiva
Današnja znanost preporučuje konzumirati od dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sustava ili kao zamjenu za aspirin. Ova količina kivija reducira gustoću krvi te sprječava njezino zgrušavanje, odstranjuje povišene masnoće, sprječava, ali i liječi infarkt srčanoga mišića i arteriosklerozu krvožilnog sustava, očne bolesti poput mrene i žute pjege, divertikulozu. Vitamini C i E smanjuju kardiovaskularne poremećaje, zaštićuju DNK sustav od štetnog djelovanja slobodnih radikala, ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja. U dijetama kivi ima prednost u odnosu prema papaji, mangu i naranči, ako je riječ o kardiovaskularnim poremećajima, a preporučuje se: kod komplikacija s urinarnim sustavom kao što su kamenci, pijesak, infekcije te kod djece s tegobama respiratornog sustava kao što su astma i svi oblici. Ljekoviti učinci kivija mogu doista biti iznenađujući. Kuhani listovi kivija su jestivi. Sok od peteljki dobro je sredstvo za izbacivanje pijeska iz mjehura, žuči i bubrega. Zbog antioksidantnih svojstava savjetuje se svakodnevna konzumacija ovoga voća. Inače, prema sadržaju antioksidansa na prvome je mjestu naranča sa 6,82 %, slijede crveno grožđe 5,99, kivi 5,54, grejp 4,54, bijelo grožđe 2,89, banana 2,10, jabuka 1,92, rajčica 1,57, kruška 1,23, lubenica 0,88 %, itd. Kod nekih osoba kivi izaziva alergiju.

Učinkovit kod djece
Jedno istraživanje je pokazalo da kivi može spriječiti bolesti dišnog sustava, a naročito se učinkovit pokazao kod djece. Istraživanje je pokazalo da 5 do 7 porcija kivija tjedno može smanjiti kašalj za 27%, kratkoću daha za 32%, nadraženost nosa za 28% i kronični kašalj za 25%. Za sve to je zaslužan vitamin C. Kivi je odličan izvor vlakana koja održavaju probavni sustav zdravim. Unos vlakana je odličan način da probavni sustav oslobodite od toksina i spriječite nastanak raka debelog crijeva.

Vitamini A, C i E imaju antioksidativno djelovanje. Nekoliko istraživanja je dokazalo kako kivi može smanjiti rizik od nastanka staračke makularne degeneracije, i to za 36%. Kivi sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje se prirodno nalaze u ljudskom oku. Lutein pomaže kod filtriranja štetnog plavog svjetla, što pomaže u sprječavanju bolesti oka uzrokovanih starenjem.

Jasminka Knežević
Preporučuje se konzumirati od dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu
Možda ste propustili...

ONI KOJI SU PILI MNOGO GAZIRANIH PIĆA IMALI SU VIŠI INDEKS TJELESNE MASE

Konzumiranje zaslađenih gaziranih pića može povećati rizik od prijevremene smrti

NEPRAVEDNO ZAPOSTAVLJENA

Ne zaboravite njegu stopala

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana