GUNJA - Općina Gunja odlučila je obnoviti u poplavama uništenu crpnu stanicu i revitalizirati lokalni zdenac koji je sve do svibnja 2014. vodom za piće snabdijevao mještane toga sela. Vrijednost radova, čiji je rok završetka 31. ožujka, približno je 470.000 kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU osiguralo je 250.000 kuna, a ostatak Općina.- Nakon poplave bivša općinska vlast odlučila se spojiti na regionalni vodovod, a crpna stanica je ostala devastirana i neobnovljena. A to se tada moglo i trebalo učiniti – ističe načelnik Anto Gutić, ukazavši na važnost njezina ponovnog stavljanja u funkciju.

- Unatoč najavama o spajanjima lokalnih vodovoda, mislimo da je to dobra priča s obzirom na izdašnost postojećeg zdenca. U Gunji imamo još jedan zdenac, a njihovim bi se povezivanjem čitava Cvelferija mogla opskrbljivati pitkom vodom. Kapacitet starog bio je 14 litara u sekundi, a novog zdenca je 32, i kada bi se spojili, dobili bismo 46 litara vode u sekundi, što je dovoljno za cijeli ovaj kraj - kaže Gutić. Ako bi zbog bilo kojeg razloga došlo do prekida isporuke vode iz regionalnog vodovoda, s postojećim zdencem i obnovljenom crpnom stanicom Gunja bi u svakom trenutku mogla imati dovoljne količine pitke vode. Ako bi kroz neki novi projekt uspjeli povući novac i spojiti dva zdenca, međusobno udaljena oko 1200 metara, tu bi mogućnost mogli imati za svih devet sela Cvelferije, uz osiguranje potrebnih tehničkih uvjeta za isporuku pitke vode. Gunjanska voda je, prema Gutićevim riječima, uvijek bila dobra i nikada nije bilo većih problema što se tiče kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

- Prije poplave imali smo svoj vodovod, svoju vodu i crpnu stanicu i imali smo riješenu vodoopskrbu. Sada ćemo revitalizacijom zdenac i crpnu stanicu vratiti u stanje u vrijeme prije poplave. Samo što će sada sve biti novo i obnovljeno – zaključuje.

Gutić se osvrnuo i na najavu drastičnog smanjenja broja lokalnih vodovoda u Hrvatskoj za čak 80 posto, priznavši da nije pobornik takvog rješenja. Pripajanjem malih vodovoda većima u pitanje dolaze i radna mjesta.

- U našem komunalnom poduzeću imamo zaposlenih šest djelatnika i onaj kome bi vodovod pripao vjerojatno bi zadržao samo jednoga, čisto zato da imaju čovjeka na terenu - uvjeren je. Ističe da je Gunja premala da bi se borila protiv toga i napominje da ima i puno jačih lokalnih vodovoda poput Županje, koji imaju i golem kapital i sada bi sve to trebali predati na upravljanje nekome drugome...

- Mišljenja sam da će sve to imati više negativnih nego pozitivnih strana. Gledajući iz jedne male sredine, iz ove perspektive ne vidim da to u konačnici može biti dobro za nas – upozorava Gutić.

Paketom reformskih zakona iz područja vodnoga gospodarstva predviđeno je da će se slabiji vodovodi pripajati jačima, a jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga morat će minimalno isporučivati dva milijuna kubičnih metara vode godišnje.

- Koliko sam čuo, u Europi je trend usitnjavanje i oni potiču male vodovode upravo zbog nekih sigurnosnih prijetnji, terorizma i drugoga. Mislim da je puno operativnije u manjim sredinama imati vlastitu opskrbu - zaključuje načelnik Gunje.