Vezani članci
USPOREDNI INTERVJU
TEMA TJEDNA: EUROPA I HRVATSKA NAKON IZLASKA VELIKE BRITANIJE IZ EU (II.)
Politička situacija u Velikoj Britaniji zakomplicirala se zbog pregovora o Brexitu. Premijerka Theresa May objavila je da su pregovarači Velike Britanije i Europske unije dogovorili najbolji mogući nacrt ugovora o Brexitu te ga je predstavila svojim ministrima i tražila potporu. Formalno su joj dali podršku i May je mogla izići pred parlament sa svojim nacrtom ugovora o Brexitu, no odmah se pokazalo da stvari ne stoje tako dobro za britansku premijerku.
Samo 12 sati nakon što su se, prije desetak dana, sastali s premijerkom May i dali joj podršku, ministri u njezinoj vladi počeli su davati ostavke. Najprije je ostavku podnio ministar za Sjevernu Irsku Shailsh Vara, a nakon njega ministar za Brexit Dominic Raab. Nakon što je Raab podnio ostavku, oporba je počela optuživati Theresu May da njezina vlada više nema legitimitet jer se i ministar zadužen za pitanje Brexita povukao, ne vjerujući da je postignuti dogovor dobar. "Ovo je dvadeseti ministar koji odlazi iz vlade Therese May u dvije godine dužnosti. Theresa May više nema ovlasti i očito je nesposobna donijeti sporazum o Brexitu koji bi podržala njezina vlada, a kamoli parlament i naš narod", izjavio je jedan visoki dužnosnik. No May je odmah imenovala novog ministra za Brexit, Stevea Barclaya, koji je relativno anonimus u britanskoj politici. May će osobno nadgledati kraj pregovora s Europskom unijom u okviru budućih odnosa, a Barclay će se usredotočiti na unutarnju spremnost za Brexit i na usvajanje premijerkina prijedloga u parlamentu.
A koji je točno problem pregovora o Brexitu? Radi se prije svega o problemu Sjeverne Irske. Gotovo 56 posto građana Sjeverne Irske glasalo je na referendumu 2016. za ostanak u Europskoj uniji, ali to nije bilo dovoljno jer je na razini cijele zemlje Brexit podržalo 52 posto birača. Pregovori o Brexitu zapeli su na tome kako spriječiti ponovno uvođenje fizičke granice između dvije Irske. No otkriveno je da je postignut tehnički sporazum koji predviđa da se o teškom pitanju granice s Irskom pregovara ponovno u srpnju 2020., nakon prijelaznog razdoblja, kada će Velika Britanija već istupiti iz Europske unije. Ako se države članice EU-a ovoga vikenda slože s nacrtom sporazuma, a navodno hoće, May će morati parlament uvjeriti da pruži potporu sporazumu već početkom prosinca. Ako u tome ne uspije, imat će tri tjedna da predloži novi plan. Ali problem je u tome što su neki čelnici Europske unije, poput Donalda Tuska, izjavili kako su šanse za nove pregovore jako malene. Druga je premijerkina opcija da povuče nacrt ugovora o Brexitu koji je predložila i da traži dodatne pregovore s Europskom unijom. Guardian piše da je u toj opciji problem što bi takvim potezom razljutila članove svoje stranke i možda izazvala glasanje o nepovjerenju, ali bi razljutila i Bruxelles. May bi mogla i od Vijeća Europe tražiti dodatno vrijeme da ispregovara Brexit i predstavi dogovor povoljan njezinoj vladi, ali i EU-u. Trenutno je rok za izlazak Velike Britanije 29. ožujka 2019., a malene su šanse da bi takav premijerkin zahtjev bio odobren. Priča Therese May i Brexita mogla bi završiti i njezinim svrgavanjem s premijerske pozicije. Ako May preživi glasanje, bit će sigurna sljedećih 12 mjeseci. Ako joj pak bude izglasano nepovjerenje, postavlja se pitanje tko će biti novi premijer ili premijerka. Za kraj, ako premijerka zaključi da nije moguće dobiti odgovarajući sporazum s EU-om, može zatražiti i raspisivanje drugog referenduma, a i njega bi trebali potvrditi članovi parlamenta. Uglavnom, May planira u Bruxelles i na dodatne pregovore.
NERVOZA SVE VEĆA
Uza sve to, već su se sastali pregovarači o Brexitu koji predstavljaju zemlje EU-a. Glavni u pregovorima za EU, Michael Barnier, pohvalio je napore premijerke May oko pregovora i nacrt izlaska ocijenio dobrim. Ipak, iskoristio je priliku da kaže kako je EU morao štititi svoje principe, pa i pod cijenu toga da ta zaštita principa izazove političke probleme u Velikoj Britaniji. Ukratko, za razliku od razjedinjenog Kraljevstva, Europa je složna te poručuje Londonu da nema plana B za Brexit, bez obzira na to što suprotna strana uzvraća da neće pristati na ucjene iz Bruxellesa.
A i njemačka kancelarka Angela Merkel još je prije mjesec dana rekla, obraćajući se njemačkom parlamentu, da se Njemačka priprema i na opciju tvrdog Brexita, ako do dogovora ne dođe. Kancelarka je objasnila da određenih pomaka ima, ali da glavno pitanje, ono budućeg tretmana granice između Velike Britanije i Irske, članice EU-a, još nije riješeno i zato postoji mogućnost da pregovori propadnu. Merkel je naglasila kako želi da Velika Britanija i nakon izlaska ostane u prisnim odnosima s Europskom unijom, ali da također mora postojati razlika u odnosu prema punopravnom članstvu. Uspostava fizičke granice između Britanije i Irske dovodi u pitanje integritet jedinstvenog europskog tržišta. Bruxelles želi poseban status za Sjevernu Irsku, sukladan s pravilima unutar EU-a, što britanska premijerka Theresa May odbija smatrajući da se time neprihvatljivo zadire u teritorijalni integritet Britanije, čiji je Sjeverna Irska sastavni dio. Osim toga, tijekom procesa svi koji su govorili o tom problemu govorili su o tvrdom i mekom Brexitu, osim premijerke May. Ona je poručila da se izbjegava rabiti te termine i rekla da je njihova pozicija jedinstvena: "Mi smo bili članica Europske unije 40 godina i želimo potpunu konvergenciju pravila u vezi s jedinstvenim tržištem i suradnjom u sigurnosnim pitanjima. To nas stavlja u jedinstveni položaj glede budućeg odnosa s Unijom. Mi želimo dubok i poseban odnos s Europskom unijom, onaj koji neće biti onakav kakav je sad, ali u isto vrijeme onaj koji će biti dobar i za EU i za Ujedinjeno Kraljevstvo", izjavljivala je May, na što su u Bruxellesu odmahivali rukom, spremni i za tvrdi Brexit.
Zbog svega toga osjeća se sve veća nervoza, posebno među samim Britancima i imigrantima iz zemalja izvan EU-a. Britanci se boje izolacije i stagniranja ekonomije, kao i toga da bi sada oni mogli postati kolonija, a imigranti iz zemalja koje nisu članice EU-a boje se imigracijskih kvota u koje bi nakon Brexita mogli biti uključeni i državljani EU-a, pa time i Hrvati. Golema promjena je i pad vrijednosti funte, koji se dogodio odmah nakon referenduma. Slijedili su inflacija i rast cijena svih uvoznih proizvoda, od elektronike do hrane. Daljnji pad vrijednosti funte očekuje se i ako ne dođe do dogovora s EU-a, a vjerojatno i u slučaju tvrdog Brexita. Paradoksalno je da su te promjene najviše pogodile najsiromašnije slojeve društva, upravo one koji su bili skloni Brexitu.
To je što se tiče Velike Britanije i EU-a, ali kakav će utjecaj Brexit imati na Hrvate koji trenutno žive i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedno je od glavnih pitanja koje se sve češće pojavljuje. Ono što nakon 29. ožujka 2019. Hrvati u dijaspori mogu očekivati i dalje se opisuje kao neizvjesna situacija puna nagađanja. Naime, postojala je mogućnost da će nakon Brexita u Ujedinjenom Kraljevstvu smjeti ostati samo oni Hrvati koji mogu dokazati da su tamo živjeli pet godina prije Brexita, zbog čega bi zaista bili oštećeni, jer je Hrvatska ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., odnosno samo četiri godine prije Brexita. Zvonimir Zavacki, tajnik podružnice Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), u svojoj je izjavi za Dnevnik N1 Televizije iznio osobnu procjenu da se Hrvati u Engleskoj i Irskoj relativno dobro pozicioniraju te da se na njih Brexit ne bi trebao posebno odraziti. No May je naglasila kako će Britanija primati samo useljenike za deficitarna zanimanja i talente. S tvrdnjom da za Hrvate u UK Brexit ne bi trebao previše značiti, složila se i Mira Prakatur - predstavnica podružnice Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske HSK-a. Ujedno, kada je riječ o gospodarstvu, ističe da bi se porez između članica Europske unije, koji je sada prihvatljiv i reguliran, nakon Brexita mogao povećati te time otežati poslovanje s Ujedinjenim Kraljevstvom i prouzročiti jednu od rijetko mogućih promjena koja će nastupiti u budućnosti. Ono po čemu će se promjena možda najviše osjetiti glede provedbe Brexita slabljenje je funte i samim time povećanje troškova inozemnih putovanja. To bi moglo utjecati na turističke prilike u Hrvatskoj, ako zbog slabljenja funte i rasta cijena hrvatskih hotelijera Britanci shvate da im Hrvatska postaje preskupa i odluče otići drugamo.
UTJECAJ NA HRVATE
Uglavnom, što se Brexita općenito tiče, nervoza na Otoku sve je vidljivija, a to se odražava na svakodnevni život ljudi, uključujući i brojne Hrvate. Prema podatcima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Velikoj Britaniji živi više od 5000 hrvatskih građana, a prema neslužbenim brojkama i do 10.000, od kojih većina u Londonu. Poput mnogih doseljenika iz Europe i svijeta, i Hrvati u Londonu, jednom od najkozmopolitskijih gradova svijeta, stoga sa zabrinutošću prate situaciju oko Brexita.
I još nešto, ako se Brexit mogao dogoditi u jednoj takvoj, višestoljetnoj, uređenoj, parlamentarnoj demokraciji kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, što onda mogu očekivati zemlje koje su relativno nove članice EU-a? Ništa, osim da iz britanskog primjera izvuku pouku da svaka demagoška i populistička agenda, poput one koje je dovela do Brexita, može biti skupo plaćena.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
TONINO PICULA
GUBITAK ZA OBJE STRANE, IAKO PREGOVORI JOŠ TRAJU
Gotovo dvije i pol godine nakon što su građani Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske s relativno tijesnih 51,9 posto, odnosno 17,4 milijuna glasova birača ili malo više od 26,13 posto državljana, izglasali napuštanje Europske unije, još uvijek (u trenutku pisanja ovog teksta) ne možemo sa stopostotnom sigurnošću reći da će Velika Britanija zaista napustiti EU i kako će se to dogoditi. Znamo samo datum kad bi to trebalo biti, 29. ožujka 2019.
Naime, proces pregovora upravo je ušao u finalnu fazu, a 585 stranica dug dokument sporazuma koji je iznjedrio uvjete izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a u daleko većoj mjeri odgovara interesima članica koje su ostale u Uniji. Ujedinjeno Kraljevstvo ipak nije dobilo punu emancipaciju u nizu osjetljivih područja. Tako su se izjave zagovornika Brexita, poput one da će pregovori o izlasku iz EU-a biti najlakši u povijesti svijeta, koju je izgovorio tadašnji britanski državni tajnik za međunarodnu trgovinu Liam Fox, pokazale duboko promašenima.
OBOSTRANI GUBITAK
Baš ove nedjelje, možda na dan kad čitate ovaj tekst, britanska premijerka Theresa May trebala bi sudjelovati na summitu na najvišoj razini u Bruxelles. Prije toga za stol bi trebala ponovo sjesti s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, kako bi, pišu britanski mediji, ispregovarala bolji tekst finalne političke deklaracije o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije. Dok u službenoj objavi premijerkina ureda stoji kako najviše vremena treba posvetiti pitanjima trgovinskih sporazuma (jer će nakon izlaska te sporazume trebati iznova pregovarati i potpisivati) i carina sa zemljama članicama EU-a, kao i najosjetljivijeg pitanja, granice između Irske i Sjeverne Irske, s druge strane, sama May odlučila se na podilaženje najzadrtijim protivnicima EU-a. Tako je u ponedjeljak najavila kako nakon izlaska u Velikoj Britaniji državljani EU-a neće imati prednost pri zapošljavanju u odnosu prema drugim useljenicima. Ironično, upravo je njezina vlada ograničila pristup tržištu rada za te druge useljenike. O tome kojom su vještinom britanski konzervativci do sada vodili pregovore možda najviše govori činjenica da je potkraj prošlog tjedna Dominic Raab podnio ostavku na mjesto ministra za Brexit jer je nezadovoljan rezultatima pregovora koje je sam vodio. I nakon toga zatražio je ostavku Therese May.
Presudni dani za Brexit odvijaju se pred našim očima. Premijerka May suočila se s velikim pritiskom zastupnika Konzervativne stranke koji su najgorljiviji zagovornici izlaska iz EU-a, a s druge su strane iznimno nezadovoljni dosad postignutim dogovorom, pa su već počeli prikupljati pisma podrške za izglasavanje nepovjerenja May. Treba im 48 potpisa, a skupe li ih, torijevci će među sobom morati birati novog predsjednika stranke i britanske vlade. Iz Bruxellesa izgleda kao da je za to mjesto dosta aspiranata, ali se kvalitetan i vjerodostojan kandidat još nije ukazao. Tako za sada ustvari još nije sigurno ni hoće li finalni tekst sporazuma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a uopće pred parlament iznijeti May ili netko drugi. O šansama da većina zastupnika u britanskom parlamentu podrži sporazum, što bi spasilo ovu britansku vladu od prijevremenih izbora, još je manje zahvalno govoriti.
S druge strane, vođa britanske opozicije Jeremy Corbyn, koji je Laburističku stranku doveo do najvećeg broja članova u povijesti, čak 540 tisuća, ne pati od viška entuzijazma za EU. Štoviše, nakon što je nedavno pod pritiskom kolega iz stranke priznao da je ipak moguć drugi referendum o izlasku, koji zagovara velik broj laburista, izjavio je da nije siguran kako bi on sam na njemu glasao.
Kolege i ja, koji smatramo da je Velika Britanija nakon svojeg ulaska u Uniju bila važan čimbenik u stvaranju europskog projekta mira i suradnje, u Europskom smo parlamentu cijeli proces pregovora pratili s velikom zabrinutošću.
Toj zabrinutosti pridonijela je i izjava predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, koji je početkom prošlog tjedna rekao kako postoji velika mogućnost Brexita bez potpisanog sporazuma, što bi značilo nekontroliran izlazak Velike Britanije iz EU-a, s kratkoročnim i dugoročnim posljedicama koje je teško predvidjeti. Španjolci bi pak zbog Gibraltara mogli odbiti bilo kakav oblik Brexita.
Kontroliran ili ne, Brexit je opipljiv gubitak za obje strane. Ekonomisti su izračunali kako bi Velika Britanija do 2030. godine mogla izgubiti čak do osam posto svojeg BDP-a, a EU između jedan i tri posto BDP-a. Svoj su odlazak iz Britanije nakon Brexita najavile velike financijske institucije, koje će sad svoja sjedišta seliti u Amsterdam i Frankfurt, a povlačenje čeka i velike industrijske kompanije, poput proizvođača automobilskih dijelova, kemijske industrije i cijelog niza drugih koji zapošljavaju velik broj kvalificiranih radnika.
SMANJITI NEJEDNAKOST
Hrvatska nema veliku trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom, ali britanske kompanije ulažu u Hrvatsku, svake nam godine u zemlju dolazi velik broj britanskih turista i očekivano je da će u prvoj fazi nakon izlaska iz Unije pasti i broj turističkih dolazaka iz te zemlje u Hrvatsku.
Ipak, treba se zapitati što je bio uzrok takvom rezultatu referenduma i postoji li način da se slični procesi obeshrabre. Uz problem ksenofobije, koju su, ironično, pokazivali britanski birači iz regija gdje ima najmanje stranaca, treba priznati da postoje britanske regije gdje stanovnici, pritisnuti politikama štednje vlastite vlade, nisu vidjeli dovoljno koristi od članstva u Uniji, a agresivna kampanja za izlazak, za koju se naknadno pokazuje da je ilegalno financirana iz sumnjivih, protueuropskih krugova, dala je rezultate među starijima.
Ono što jest zadatak Europske unije, što znači i nas europarlamentaraca, pa tako i Europske komisije i Vijeća, jest da dramatično pojačamo financiranje politika i alata kojima se učinkovito smanjuje nejednakost, na tržištu rada, u pristupu obrazovanju, zdravstvenim i drugim javnim uslugama, kako bismo ljudima koji dolaze iz neprivilegiranih društvenih skupina, a sjetimo se, u Hrvatskoj gotovo 1,3 milijuna ljudi živi na rubu siromaštva, omogućili da osjete koristi članstva u EU-u. Takav EU, u kojemu nejednakost svodimo na najmanju moguću mjeru, ima budućnost.
Piše: Tonino PICULA
DUBRAVKA ŠUICA
NEĆE BITI TEŽIH POSLJEDICA ZA HRVATSKI TURIZAM
Moram reći da je za mene odluka britanske vlade da raspiše referendum bila loša odluka i da je taj referendum bio odrađen uz loše postavljeno pitanje i lošu kampanju koja je širila strah i dezinformacije. Međutim, odluka na referendumu, iako uz malu razliku, donesena je, a Britanci će je sigurno poštovati i provesti jer je ipak riječ o staroj demokraciji s velikom demokratskom tradicijom.
IRSKA GRANICA
No, isto tako, smatram da ova odluka o izlasku nikako nije dobra ni za Europsku uniju, ali ni za Veliku Britaniju. Posljedice te odluke trpjet će i jedni i drugi i mislim da na ovom primjeru možemo vidjeti kakve sve loše posljedice može donijeti neodgovorna i populistička politika. Međutim, dugoročno je najviše izgubila Velika Britanija, odnosno britanski građani, čija država više neće sudjelovati u brojnim europskim politikama, a isto tako neće više biti dio jedinstvenog tržišta koje je jedno od najvećih dostignuća europskog projekta. Europska unija izgubit će jednog dobrog člana, zemlju saveznicu, ali preostalih 27 država članica je kompaktno i spremno na daljnji rad za bolju Uniju.
- Svjedoci smo da o predloženom dogovoru o Brexitu nema konsenzusa ni u britanskoj vladi, ni u samoj stranci Therese May. Pitanje je kakva je većina i ima li uopće većinu u parlamentu, to ćemo doznati u idućim danima. Svakako da je premijerka May bila prisiljena na kompromise u pregovorima s EU-om zato što Brexit kakav su zagovarali dio konzervativaca i populisti nije moguće provesti - Velika Britanija ne može istupiti iz članstva EU-a, a zadržati sve beneficije koje članstvo donosi. Premijerka May je u predloženom dogovoru prešla preko dosta svojih "crvenih linija" za koje je rekla da ih neće pogaziti, poput toga da neće napustiti carinsku uniju, da neće podlijegati Sudu pravde EU-a i slično. O samoj budućnosti premijerke May i njezina položaja u stanci morat ćemo još malo pričekati, ali znamo da ona od ovog dogovora ne odustaje jer, kako kaže, ne vidi alternativu postojećem dogovoru.
- Trenutno, čini mi se da najviše problema prouzročava prijelazno rješenje otvorene granice između Republike Irske i Sjeverne Irske te izdvojen položaj Sjeverne Irske u odnosu prema Velikoj Britaniji, koja će ovim dogovorom u jednu ruku ostati i dijelom Europske unije. Premijerka May naglasila je da bi ovakvo uređenje granice moglo ostati na snazi i nakon Brexita, što je apsolutno neprihvatljivo za dio britanske političke elite koja zagovara "tvrdi" Brexit i "tvrdu" granicu. Ovdje je potrebno razumjeti koliko je teško bilo postići poznati Sporazum na Veliki petak koji je uredio to pitanje prije dvadeset godina i postigao primirje. Povratak na "tvrdu" granicu između Irske i Sjeverne Irske bio bi katastrofa i to bi mogao biti veliki problem s ozbiljnim posljedicama.
BEZ UTJECAJA
- Izlaskom Velike Britanije iz EU-a očekuje se pad funte u odnosu prema euru pa bi svi europski izvoznici na Otok, uključujući i hrvatske, pretrpjeli gubitke jer bi izvezena roba u Veliku Britaniju poskupjela. Međutim, Brexit ne bi trebao značajnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo, s obzirom na to da su u proteklih deset godina ekonomski odnosi između Hrvatske i Britanije bili skromni, osobito glede vanjske trgovine te izravnih stranih ulaganja. Također, Europska komisija predlaže da se državljanima Ujedinjenog Kraljevstva omogući putovanje bez vize u Europsku uniju, pod uvjetom da to Ujedinjeno Kraljevstvo omogući i svim građanima EU-a. U tom slučaju smatram da se Brexit neće negativno odraziti ni na naš turistički sektor jer je poznato da su Britanci među najzastupljenijim turistima u
Hrvatskoj.
Darko Jerković