Vezani članci
TEMA TJEDNA: EUROPA I HRVATSKA NAKON IZLASKA VELIKE BRITANIJE IZ EU (I.)
USPOREDNI INTERVJU
Volja britanskog naroda je instrukcija koja se mora poštivati - riječi su kojima David Cameron najavljuje ostavku na čelu britanske Vlade te Konzervativne i unionističke stranke (eng. Conservative and Unionist Party). Političkim činom nakon izbornog poraza na referendumu o britanskom napuštanju Europske unije, čiji je inicijator, Cameron odbacuje mogućnost novog referenduma.
Bilo je potrebno više od dvije godine, nova premijerka te mnoštvo ministara da britanska vlada prihvati prijedlog sporazuma o povlačenju Velike Britanije iz Europske unije. Prvi dokument u povijesti EU koji uređuje pitanje izlaska jedne države članice objavljen je nekoliko sati nakon iskazane vladine podrške o sporazumu, no nije prošao bez novih političkih potresa koji su postali svakodnevica u medijskom prostoru. Naime, ostavke su podnijeli ministar za Brexit Dominic Raab, ministrica rada i mirovinskog sustava Esther McVey te ministar za Sjevernu Irsku Shailesh Vara uz neizostavne, retorički oštre poruke prema premijerki May.
Upravo se u retoričkim porukama sada već bivših ministara može sagledati cjelokupna slika političke krize u Velikoj Britaniji. Retoričkim porukama u kojima prevladava otvoreno nepovjerenje prema premijerki i izglasanom prijedlogu sporazuma, uz naglasak na očiti izostanak političke te društvene potpore za provedbu. Theresa May uporno naglašava kako ne postoji alternativa sporazumu, uz neizostavnu prezentaciju sebe kao istinskog lidera koji služi narodu, a ne partikularnim ciljevima pojedinaca pritom demonstrirajući široko neznanje iz područja liderstva.
STANJE U KOME SVI GUBE
U ovoj nejasnoj situaciji postoji previše podudarnosti sa Sueskom krizom u kojoj je Velika Britanija 1965. pretrpjela veliko poniženje, a svi pokazatelji sugeriraju kako će i pedesetak godina nakon trpjeti novo.
Medijska spekulacija iz 2016. godine o katastrofalnim posljedicama za britansko gospodarstvo polako prelazi u ekonomsku analizu svih vodećih analitičara. Kontroverzna klauzula iz sporazuma, koja je razbjesnila London, sugerira mnoga ograničenja financijskom centru. Iako nije nemoguće da Velika Britanija ostvari sporazum o slobodnoj trgovini nakon izlaska iz Europske unije, sadašnji prijedlog izjednačit će britanski pristup s japanskim te američkim prema zajedničkom tržištu. Ni Europska unija neće ostati neoštećena britanskim napuštanjem tržišta, no ipak je riječ o ekonomskim posljedicama koje neće doprinijeti dugoročnoj ekonomskoj nestabilnosti EU.
Unatoč svakodnevnim medijskim te političkim napadima, Theresa May uspjela je kupiti kratkotrajno, ali dragocjeno primirje za uvjeravanje zastupnika u britanskom parlamentu oko ispravnosti sporazuma. Pojedini britanski mediji navode kako May nedostaje stotinjak zastupnika (inače, za prolaz je potrebno 320 ruku) te s pravom mediji predviđaju da će sporazum biti odbijen. Ni Europsko vijeće ne šalje ‘pozitivne signale’ na novo prolongiranje britanske premijerke. Pojednostavljeno, Vijeće pristaje na dva scenarija: uspjeh May za okupljanje 320 ruku u parlamentu ili sazivanje novih općih izbora što bi moglo rezultirati i novim referendumom. Naime, nije nepoznanica kako u europskoj administraciji prevladava mišljenje kako je upravo drugi referendum put koji bi omogućio izbjegavanje britanske krize te ekonomskih posljedica za EU, bez obzira na direktno kršenje volje britanskog naroda.
CHURCHILLOV POUČAK
Winston Churchill jednom je rekao: "Cijena veličine zove se odgovornost". Dvije godine nakon, i dalje je otvoreno pitanje o ispravnosti odluke britanskih birača o napuštanju Europske unije, posebice kada se u kontekst nadoda loša, gotovo nepostojeća argumentacija izrečenih tvrdnji predvodnika Leave kampanje. No, odgovornost je i na Davidu Cameronu, iako se nakon njegove ostavke mediji prestaju baviti tom ‘političkom te moralnom problematikom’.
Referendum mnoge političare stavlja pod pritisak, što dovodi do naglog preokreta u političkoj retorici ako parametri sugeriraju različite stavove javnosti od zagovaratelja odnosno političara koji se zalaže za određeno pitanje. Upravo se sa spomenutim problemom suočio Cameron nekoliko mjeseci prije održavanja referenduma koji će u značajnoj mjeri promijeniti sudbinu Britanaca. Glavni faktor u promjeni retorike očituje se prema, tada još uvijek, prijateljskoj Turskoj. Naime, Cameron mjesecima ranije naglašava kako će upravo on "popločiti cestu između Ankare i Bruxellesa". Ipak, u pokušaju ujedinjenja konzervativnog glasačkog tijela neposredno prije referenduma, Cameron mijenja retoriku naglašavajući kako "po trenutnoj stopi napretka je vjerojatno da će Turska ući 3000.godine u Europsku uniju". Riječ je o politički nebitnom podatku, no retorički podosta važnom koji na svojevrstan način demonstrira promjenu Camerona u porukama koje šalje biračima neposredno prije referenduma. Osim promjene retoričkih poruka, začudo, Cameron demonstrira vrlo visoku razinu argumentacije izrečenih tvrdnji koje nisu tipične za predizborne kampanje s ovakvim ulogom. Cameron porazom na referendumu završava političku karijeru u Velikoj Britaniji, porazom od populista koji polako dominiraju europskom političkom scenom te koji nisu preuzeli odgovornost za Veliku Britaniju nakon referenduma već su svi relevantni političari najavili ostavke te povlačenje, poput Nigela Faragea.
Referendum za sobom nosi i velike, drastične promjene. No ponekad je nužan da vidimo širu sliku stvarnosti, da nas isti ‘upozori’ na sveprisutni rast populizma i novih, modernijih parolaša. Brexit je direktno upozorenje svim građanima Europske unije te ostavlja otvoreno pitanje koliko će građani Europske unije ‘progledati’ nakon posljedica koje trpi Velika Britanija. Arete, grčka riječ za vrlinu, označava izvrsnost bivanja, a ne činjenja. Neka to bude misao vodilja svim europskim liderima prije donošenja odluka.
Piše: Matej BREČIĆ
ROBERTO ERCEGOVAC
KLJUČAN JE TRGOVINSKI SPORAZUM
Neovisno o pojedinačnim simpatijama prema EU-u, činjenica je da se radi o milenijskom projektu slobodnih granica, političke i pravne sigurnosti te gospodarskog napretka. Odluka o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije imat će negativne učinke na obje strane, no najveći je gubitnik upravo UK - kaže dr. sc. Roberto Ercegovac s Ekonomskog fakulteta u Splitu te dodaje:
- Novi geopolitički odnosi nameću postojanje zajedničkog tržišta kao nužnost globalne konkurentnosti danas pojedinačno politički i gospodarski beznačajnih europskih država. Politika UK posljednjih godina nagovijestila je njihovu dugoročnu orijentiranost anglosaksonskoj globalnoj politici, koja se u interesnim temeljima razlikuje od političkih i ekonomskih ciljeva EU-a.
PROBLEM ŠKOTSKE
- Britanska premijerka Theresa May ima prostora i argumenata za provođenje načelnog modela razdruživanja s naglaskom na prijelaznom trgovinskom sporazumu i karakteru granice s Republikom Irskom, naravno, ako torijevci ne
skupe dovoljno potpisa za izglasavanje njezina opoziva s čela stranke, što je malo vjerojatno. Ministri koji su je napustili bit će zamijenjeni i neće učiniti veliku štetu jer su i do sada pridonosili raskolu unutar vlade. Snažan argument postojećem nacrtu egzaktni su izračuni MMF-a da će se u slučaju izostanka sporazuma UK suočiti s troškovima u iznosu od 6 % BDP-a. Čak i u slučaju negativnog rezultata glasanja parlamenta za nacrt postojećeg sporazuma premijerka ima dodatnih pokušaja revizije i traženja parlamentarne podrške. Politički pad premijerke značio bi i slom predloženog modela razdruživanja, što nije interes Ujedinjenog Kraljevstva ni njegova građana. Najveća prijetnja budućoj stabilnosti političkom sustavu UK očekivani je ponovni referendum za ostanak Škotske u UK (ne prije 2020. godine) jer je radikalizacija odnosa UK i EU-a suprotna političkim stavovima škotskih glasača.
- Nekoliko je ključnih točaka koje će odrediti buduće gospodarske odnose. S obzirom na to da EU ima znatan trgovinski suficit s UK, itekako je zainteresirana za karakter trgovinskog sporazuma, koji mora biti usvojen do ožujka sljedeće godine. U slučaju izostanka bilateralnog sporazuma ili dogovora o pristupanju europskom ekonomskom području, budući trgovinski odnosi imali bi uporište u pravilnicima Svjetske trgovinske organizacije. U segmentu financijskih usluga financijske institucije imat će pristup tržištu UK prema sadašnjim uvjetima sve do 2020., što je posebno važno za bankarski sektor jer na području UK posluje 77 podružnica banaka EU-a. S izlaskom iz EU-a britanskim bankama uskratit će se pristup sustavu SEPA i TARGET2 u obavljanju platnih transakcija, što može produžiti vrijeme i povećati troškove platnih poruka. Također, UK izlazi iz nadležnosti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala s negativnim utjecajem na trgovinu s derivativnim instrumentima. Zbog toga vodeće banke UK pripremaju preseljenje odjela investicijskog bankarstva na područje Republike Irske, što će izazvati dodatni gubitak radnih mjesta i pad doprinosa financijskog sektora ukupnom BDP-u, koji trenutno ima udio viši od 7 %. Dodatna očekivana posljedica razdruživanja UK s EU-om bit će i realokacija stranih izravnih investicija prema jedinstvenom europskom tržištu. UK je stoga intenzivirala bilateralne kontakte i dogovore sa zemljama Dalekog istoka kako bi se posljedice novih gospodarskih odnosa ublažile.
VAŽEĆE DOZVOLE
Izlazak UK iz EU-a dat će dodatni poticaj razvoju profašističke agende rastućem primitivnom nacionalizmu u nekim europskim članicama (uključujući bezidejni i infantilni talijanski populizam), što je dugoročna prijetnja stabilnosti Europske unije, mnogo snažnija od samih gospodarskih odnosa koji bi se trebali nastaviti na novim osnovama.
- Hrvatska ne bi trebala imati znatnije negativne posljedice zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Radne dozvole za hrvatske građane ostaju važeće u prijelaznom razdoblju, režim viza će se ugovoriti na razini EU-a, tako da negativne posljedice ne bi trebao imati ni sektor turizma, a trgovinska razmjena skromnih je volumena tako da ni ekstremni scenarij neće imati veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.
Piše: Roberto ERCEGOVAC
ZDESLAV ŠANTIĆ SVE OVISI O UVJETIMA “RASTAVE”
Proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a i dalje "krasi" mnogo nepoznanica. Naime, pregovori s institucijama EU-a te pripreme za istupanje doveli su do povećane političke nestabilnosti, koja ugrožava opstanak trenutne vlade te možda rezultira i prijevremenim parlamentarnim izborima. Također, ponovno se aktualizira pitanje budućnosti Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu - kaže ekonomski analitičar Zdeslav Šantić te dodaje:
EKONOMSKE POSLJEDICE
- Prema trenutnom prijedlogu dogovora, nakon istupanja iz EU-a, krajem ožujka iduće godine, počinje tranzicijsko razdoblje koje traje do kraja 2020., koje će se vjerojatno i produžiti. Dok traje prijelazno razdoblje, Ujedinjeno Kraljevstvo zadržava određene financijske obaveze prema EU-u (10 - 15 milijardi funti po godini) te ne smije ograničavati slobodno kretanje građana Europske unije. Također, tijekom trajanja tranzicijskog razdoblja bit će potrebno dogovoriti trajni trgovinski sporazum između UK i EU-a, pa je samim tim izgledno i produženje tranzicijskog perioda, i to na prvu polovinu idućeg desetljeća. Stoga će biti potrebno čekati još najmanje nekoliko godina da se Brexit ostvari u cijelosti.
U kojim će se sektorima najviše osjetiti posljedice Brexita, kakav bi bio krajnji, pesimistični, scenarij razlaza Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije?
- Činjenica je da će Europska unija bez Ujedinjenog Kraljevstva imati manji politički i gospodarski utjecaj na globalnoj razini. Ipak, izraženiji negativan gospodarski utjecaj moguće je očekivati više u UK negoli na razini EU-a. No i za UK i za EU puno je povoljniji scenarij da uvjeti "rastave" budu prijateljski i dogovoreni obostrano. Štoviše, od referenduma 2016. gospodarstvo UK bilježi ekonomske posljedice, koje su najvidljivije u usporavanju gospodarske aktivnosti, padu potražnje na tržištu nekretnina, dvoznamenkastom slabljenju vrijednosti funte te posljedično ubrzavanju rasta cijena. Također, zbog neizvjesnosti glede budućeg statusa Ujedinjenog Kraljevstva financijska je industrija pred velikim promjenama. Mnoge su međunarodne financijske institucije u tijeku selidbe iz UK ili planiraju prebacivanje dijela svojih aktivnosti iz Londona u druge gradove EU-a (najčešće Frankfurt i Pariz), što će dodatno oslabiti gospodarstvo UK te njegove perspektive rasta. U pesimističnom scenariju, u kojem bi izostao dogovor, za očekivati je da bi ipak najpogođenije članice EU-a mogle biti Irska (zbog povezanosti gospodarstva s UK), ali i najveća gospodarstva EU-a, poput Njemačke, Francuske i Italije, zbog znatne razine izvoza.
PROBLEM ITALIJE
Postoji li opasnost da i neke druge članice EU-a krenu stopama Britanjie i počnu planirati izlazak iz Europske unije?
- Najveći rizik za Europsku uniju bio bi da se inicijativa Brexita proširi i na druge članice, što bi moglo ugroziti cjelokupnu ideju europskih integracija. Unatoč rastu populizma u Europi, za sada se navedeni rizik nije materijalizirao. Možda je najvažnija ekonomska posljedica Brexita za EU u činjenici da će se nakon završetka prijelaznog razdoblja, kada prestanu financijske obveze UK prema EU-u, proračun EU-a morati smanjiti i/ili povećati financijske obveze drugih članica. Ipak, Brexit otvara i mogućnost za snažniju integraciju preostalih članica Europske unije, pogotovo u segmentu daljnjeg širenja eurozone te fiskalne harmonizacije, što bi moglo ojačati EU u budućnosti.
U cijeloj toj priči oko Brexita, nakon što on stupi na snagu i UK definitivno iziđe iz EU-a, kakav će biti položaj Hrvatske i koje probleme možemo očekivati?
- S obzirom na skromne razine robnog izvoza Republike Hrvatske u UK, koji prema podatcima za 2017. godinu čini samo oko 1,5 % ukupnog izvoza, vidljiviji utjecaj na domaće gospodarstvo možemo očekivati u segmentu uslužnih djelatnosti, posebice u turizmu. Naime, ako se intenziviraju pritisci na slabljenje funte, mogu se očekivati skromniji dolasci te potrošnja turista iz UK. Također, manji proračun EU-a nakon završetka prijelaznog razdoblja značit će i manji maksimalan iznos dostupan Hrvatskoj iz EU fondova. Nažalost, Hrvatska je propustila priliku da iskoristi mogućnost koja se otvorila selidbom institucija EU-a iz Londona u druge države Europske unije.
Za domaće je gospodarstvo trenutno puno veći vanjski rizik situacija u Italiji, zbog znatnije gospodarske povezanosti te značenja talijanskih institucija u domaćem financijskom sustavu. Također, ako problemi u Italiji eskaliraju, postoji velika mogućnost da će se međunarodna potpora proširenju eurozone istopiti, što bi uvelike otežalo naš put prema prihvaćanju jedinstvene europske valute, ali i naštetilo gospodarskom rastu cijele Europske unije.
(D.J.) Darko Jerković