Kada se uzmu u obzir troškovi života, radnici u 11 država članica iz središnje i istočne Europske unije plaćeni su čak do 944 eura manje mjesečno od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života, pri čemu su najslabije plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijedi Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska, pokazuje studija Europskog sindikalnog instituta (ETUI). Radnici su plaćeni i manje, čak do 1058 eura manje, od radnika u Njemačkoj kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika, pokazuje studija naziva "Što pokreće razlike u plaćama u Europi?" objavljena u izdanju Europskog sindikalnog instituta. Studija je također utvrdila velike razlike u plaćama između srednje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te na stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima, ističe u petak u priopćenju Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). "Hrvatska je, nažalost, svojom voljom upala u zamku niskih plaća. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku dodanu vrijednost ekonomije, nemamo nikakvih izgleda za budućnost", upozorio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata Esther Lynch kazala je da se rad u srednjoj i istočnoj Europi kažnjava nižim plaćama te naglasila da se razlike u plaćama ne mogu objasniti razlikama u troškovima života ili razlikama u radnoj snazi, već su razlike još veće ako se ti čimbenici uzmu u obzir. Dodala je da su radnici na sjeverozapadu Europe bolje plaćeni zbog pravednijeg i transparentnijeg sustava određivanja plaća, koji uključuje sindikate i pregovore s poslodavcima, što je, ustvrdila je, ključni faktor prosperiteta i industrijskog uspjeha Njemačke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja. H