Milanović ima samo sreću što Sabor nema dvotrećinsku većinu da ga ukloni s dužnosti
Vezani članci
USTAVNI SUD PONOVNO UPOZORIO PREDSJEDNIKA RH
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, za Večernji TV komentirala je odluku Ustavnog suda, koju je podržalo devetero sudaca, a prema kojoj predsjednik Republiek Zoran Milanović više ni u kojem slučaju nakon ovih izbora ne može biti predsjednik Vlade niti mandatar za sastavljanje iste.
Povod je reakcija Ustavnog suda koji su upliće u sastavljanje Vlade upozorenjem prema Zoranu Milanoviću. Koji je vaš kratki komentar?
Mislim da je krajnje vrijeme da svi prihvatimo da svi živimo pod Ustavom i pod određenim pravilima koja se odnose na sve, pa i na predsjednika RH. Bilo bi dobro da shvatimo da je osoba koja stalno krši Ustav predsjednik RH.
Ustavni sud je doveden u stravičnu situaciju jer je predsjednik kontinuirano kršio Ustav RH. Što bismo trebali učiniti? Imamo dvije mogućnosti – jedna je da spuštamo tu lakrdiju i da kažemo da se nije smio kandidirati, ali znamo da je bio neformalni kandidat.
Uz to, možemo mu reći da stane, zato što je osoba koja obnaša dužnost predsjednika. To je jedna jedina osoba koja na ovaj način ne može sudjelovati, to smo jasno rekli.
ZAMISLITE DA JE TO TUĐMAN ILI KOLINDA
Može li Ustavni sud kazniti pojedinca?
To je vjerojatno nešto što naši gledatelji i gledateljice misle. Međutim, pozivam na jednu stvar. Zamislite da sada imamo predsjednika poput dr. Franje Tuđmana ili Kolindu Grabar-Kitarović i da rade sve što radi i sadašnji predsjednik.
Zar bi doista smatrali da je to sve skupa u redu? Teza u kojoj pokušavamo pronaći greške u bitnome je obilježena činjenicom da mi želimo njega, a on to radi protiv Ustava. Ovo je kontinuirano iracionalno ponašanje. To ne znači da je vlast HDZ-a dobra, to samo znači da predsjednik ne može sudjelovati na ovaj način, i to je nešto što mu je Ustavni sud najblaže mogao reći.
Na što se Ustavni sud može pozvati?
Radi se o toliko temeljnim stvarima da je puno toga izrečenog nepotrebno širenje moralne panike, a sve proizlazi iz jedne stvari: predsjednik ovo što radi ne može i ne smije. Znaju to oni jako dobro, ali oporba po novim rezultatima ima manje zastupnika. Ne možemo odlučivati po principu da nam se sviđa pa on može sve što poželi.
Je li Ustavni sud pogriješio što je šutio mjesec dana?
Pozivam sve da zamisle da je Ustavni sud rekao bilo što u to vrijeme. Što bi svi rekli? Da se Ustavni sud miješa u kampanju. Oni su jasno rekli da on ne smije biti kandidat niti sudjelovati u kampanji.
Politički akteri su se ponašali na način da znamo da im je on kandidat, ali kao da je zabrana samo u formalnom spominjanju. Ustavni sud je napravio najmanje što je mogao, mogao je i poništiti rezultate izbora, a to bi bilo strašno.
Ovo nije povezano jedno s drugim, to se izvrće. Kao da su rezultati izbora povezani s osobom predsjednika države. Izbori još mogu proći kao legitimni, ali činjenica da predsjednik ne može biti mandatar proizlazi iz toga da je kontinuirano sudjelovao u kampanji, a nakon izbora je aktivno sudjelovao u sastavljanju većine.
Imate predsjednika koji djeluje kao politički akter, toliko je situacija jasna da je žalosno kome ja to moram govoriti.
JEDNA OSOBA OVDJE KRŠI USTAV
Predsjednik Milanović je također rekao da se tijekom konstituiranja Sabora može raditi bilo što te da Ustavni sud nije iznad volje naroda. Što kažete na to?
Mene to podsjeća na Ustav islamskih država gdje se kaže da postoji ustavni poredak, ali je na vrhu Alah i onda je tumačenje svih pravnih pravila u rukama onih koji su od Alaha postavljeni. Ispričavam se gledateljima muslimanske vjeroispovijesti, ali se radi o toj vrsti gledanja ustavnosti na demokraciju.
Takva izjava je protivna razmišljanju zapadne pravne misli, što predsjednik jako dobro zna jer to pravnici uče na prvoj ili drugoj godini. Ustav je iznad svih, uključujući i naroda, a on narod i ograničava.
To nije ništa novo, to smo znali i za vrijeme referenduma 2013. Tada nam je rečeno da ne idu sva pitanja na referendum. Ako građani nisu zadovoljni, Ustav se može mijenjati referendumom ili dvotrećinskom većinom u Saboru. Međutim, dokle god je tu, on ograničava sve nas.
Predsjednik se poziva na pravo zapadnih zemalja, a to je da za zaštitu ustavnog poretka ne mora postojati Ustavni sud. Što kažete na to?
Kada mi se nešto ne sviđa, idem uništiti tu instituciju. Ustavni sud nije nekakva zločesta institucija koju su napakirali HDZ-ovci ili SDP-ovci. Oni su izabrani u Saboru, 10 sudaca kojima ističe mandat izabrani su 2016., i izabrali su ih zajednički SDP i HDZ, na čelu sa Zoranom Milanovićem.
Naravno da postoje različiti modeli u drugim zemljama, ali je Hrvatska prihvatila austrijsko-germanski model. Ako on kod nas ne funkcionira i nismo zadovoljni, nije problem u modelu, nego koga ste izabrali.
Deset sudaca ističe mandat sada, znači da će novi saziv moći izabrati nove, zašto pričati o novoj instituciji? Pa zato što ne govorim istinu, mažem oči javnosti. Jedna osoba u RH u ovom kontekstu krši Ustav, a to je predsjednik.
ON VIŠE NEMA OPCIJA
Milanović također implicira da je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović blizak HDZ-u. Stoji li ta teza?
Ta teza je smiješna. Pa ne istupa predsjednik Ustavnog suda u javnosti, njega se kritizira da ne istupa dovoljno u javnosti. On samo javnosti obznanjuje o onome što je većina odlučila. Tko je s kime blizak ili ne je pak pitanje načina međusobnog funkcioniranja.
Mi jako dobro znamo da je SDP izabrao 5 sudaca i znamo kojih, a znamo i koje je suce izabrao HDZ. Podsjetit ću, u ovom Ustavnom sudu od 13 sudaca imate njih 7 koji su lijeve prominencije. Zašto niste zadovoljni svojim sucima?
Uz to, odgovorit ću na pitanje koje me nisu još pitali: ne, nisam zainteresirana za Ustavni sud, ovo govorim iz objektivne i komotne pozicije profesorice na sveučilištu. Kako bi trebali govoriti i oni koji žele govoriti istinu, a ne loviti u mutnom i varati narod.
Što bi po vama predsjednik sada trebao napraviti?
On više nema opcija, imao je toliko prilika da postupi ispravno, a sada će napraviti žrtvu od sebe. Više nije samo on napadnut, već smo svi napadnuti kao država. Doći će do silnih izvrtanja teza, misleći da bi se to i nama moglo dogoditi.
On ima opciju smiriti se i sabrati. On ima lukave planove, neka radi što misli da je ispravno. Ima samo sreću što Sabor nema dvotrećinsku većinu da ga ukloni s dužnosti. To govorim potpuno svjesna činjenice da će se na mene srušiti bijes pristaša. Bez obzira što ja imam lijeve sentimente, ja ne mogu zagovarati opciju koja mi je bliska ako se krši Ustav, rekla je Sanja Barić za Večernji TV.
Cijeli razgovor pogledajte OVDJE.
USTAVNOPRAVNI STRUČNJAK PALIĆ:
Evo zašto Milanović ne može postati premijer čak i ako podnese ostavku
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić u emisiji "Studio 4" HRT-a naglasio je kako treba uzeti u obzir nekoliko činjenica koje su prethodile donošenju jučerašnjeg upozorenja Ustavnog suda. Naglasio je kako je Ustavni sud još ranije upozorio Milanovića i SDP da aktualni predsjednik Republike ne može biti njihov premijerski kandidat na izborima niti smije sudjelovati u kampanji.
- Kandidat nije bio, to smo vidjeli iz sadržaja kandidacijskih lista koje su predane u Državno izborno povjerenstvo. Međutim, za razliku od SDP-a koji se pridržavao toga upozorenja, predsjednik Zoran Milanović je postupao na drugačiji način. On je u više različitih situacija navodio kako će biti premijer. Čak je u jednoj situaciji navodio tko bi mogli biti ministri u njegovoj vladi, iz čega je bilo jasno da on nastavlja kršiti Ustav unatoč upozorenju Ustavnog suda, podsjetio je Palić, ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku.
Ustavni sud se ne upliće u izborne procese
Naglasio je da je jučerašnja odluka samo posljedica Milanovićeva ponašanja koja nema veze s uplitanjem Ustavnog suda u izborne procese nego je zapravo onemogućila njegovu kandidaturu i njegovo imenovanje za predsjednika vlade u Hrvatskom saboru.
- Ova odluka, odnosno upozorenje i priopćenje Ustavnog suda neće poremetiti ništa oko formiranja vlasti u Republici Hrvatskoj i ako bi se izrazili nogometnim rječnikom prvo upozorenje je bilo žuti karton, a ovo što se dogodilo jučer je bio crveni karton za Zorana Milanovića. Dakle, političke stranke iz lijevog političkog spektra koje međusobno komuniciraju nisu onemogućene u prikupljanju potpore od najmanje 76 zastupnika bez koje nije moguće formiranje vlade, naglasio je Palić.
Palić tvrdi da u Ustavu postoji jasno tumačenje koje priječi Zoranu Milanoviću da postane mandatar čak i ako podnese ostavku na mjesto predsjednika Republike, te da je to jučer rekao i predsjednik Ustavnog suda.
- Jedan od pravnih temelja je odredba Ustavnog zakona o Ustavnom sudu u kojoj stoji da akteri koji se tijekom izbornog procesa ponašaju suprotno Ustavu i zakonu, u takvoj situaciji Ustavni sud može poništiti bilo koju izbornu radnju i odluku, a izbornom radnjom se smatra i odluka o povjeravanju mandata za sastav vlade. Ustavni sud je utvrdio kršenje Ustava i zakona od strane predsjednika Republike Hrvatske i sama činjenica da bi on sada, nakon svega što se izdogađalo, podnio ostavku, njega više ne abolira, odnosno ona ne može popraviti neustavnosti koje su se dogodile u prethodnom razdoblju. Podnošenje ostavke, temeljem čega bi on postao Zoran Milanović kao građanin, ne može popraviti posljedice ustavno neprihvatljivog ponašanja i kršenja Ustava koje su se događale u ovom razdoblju, pojasnio je Palić.
Sankcije Milanoviću
Palić ističe kako Ustavni sud ima uporište da izriče sankcije Zoranu Milanoviću. Naglasio je kako je sada odgovornost na političkim strankama i zastupnicima u Hrvatskom saboru da ozbiljno shvate upozorenje Ustavnog suda.
- Ako bi se dogodilo da se zatraži od predsjednika države donošenje odluke o povjeravanju mandata za sastav nove vlade tako da bi to bio predsjednik Republike Hrvatske, to ne bi u tom trenutku mogao biti on, nego druga osoba, odnosno predsjednik Sabora koji u takvom slučaju preuzima privremenu dužnost predsjednika Republike, Ustavni sud bi se pozvao na odredbu Ustavnog zakona i neke druge odredbe Ustava, poništio bi takvu odluku i o tome se u Hrvatskom saboru uopće ne bi moglo glasati- rekao je Palić.
Naglasio je kako više nema nikakve šanse, nakon što su provedeni izbori, da Zoran Milanović postane budući premijer, što ne znači da političke stranke ne mogu odrediti neku drugu osobu da bude mandatar za sastavljanje vlade ako prikupe dovoljan broj glasova.
-Nije nikakva izvanredna situacija, nema nikakvog državnog udara niti Ustavni sud priprema državni udar. Imamo neodgovornu osobu na mjestu predsjednika Republike koja je ignorirala upozorenje Ustavnog suda, ponašala se po svom i sada kad je Ustavni sud reagirao na jedini mogući način.
Suci nisu sve obrazložili
Troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, bilo je protiv upozorenja predsjedniku Republike. U svojem su obrazloženju, među ostalim, napisali i da "ono što većina u Ustavnom sudu zapravo govori je sljedeće: rezultate izbora priznat ćemo ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To je prijetnja i novom Saboru da paze što rade, i koga podržavaju, što je duboko protuustavno". Dodali su i da ne postoje uvjerljivi temelji za takvu odluku.
- Podsjetio bih javnost da ti suci, kad se donosilo prvo upozorenje, su jasno stali uz stav iako su i tamo imali izdvojeno mišljenje, da predsjednik Republike Hrvatske ne može sudjelovati u kampanji. Međutim, nisu obrazložili zbog čega su oni zaključili da on nije sudjelovao u kampanji, kad je cijela javnost, i to je provjerljivo u svim medijima, vidjela više puta situacije u kojima on govori o sebi kao budućem premijeru, u kojem poziva hrvatski narod neposredno prije izbora da glasaju protiv jedne političke stranke za sve druge političke stranke i u kojem on navodi činjenice tko bi bili ministri u vladi u kojoj bi on bio predsjednik vlade. Bilo bi dobro i transparentno da je to troje Ustavnih sudaca objasnilo jesu li ti postupci predsjednika Republike predstavljali sudjelovanje u kampanji ili se on malo zanio, pa se onda trebamo praviti kao da se ništa nije dogodilo - rekao je Palić.
Nema državnog udara
Predsjednik Milanović jučer je spomenuo termin državnog udara kojeg Ustavni sud, kako on kaže, Ustavni sud nije još izveo, ali priprema se kako bi zadržao Plenkovića i HDZ na vlasti.
- Mi smo sad zapravo u jednom politički gledano vrlo osjetljivom trenutku. Tek je počeo taj proces stranačkog dogovaranja. Tenzije su visoke. Nitko još ne može znati točno na koji način će se odigrati rasplet u smislu tko će s kim koalirati i tko će uspjeti doći do tog magičnog broja od 76 zastupnika kao potpore za uspješan postupak konstituiranja Sabora i formiranja vlade. Ta napeta politička situacija je razlog da se pribjegava retorici koja je apsolutno neprimjerena javnom prostoru, rekao je Palić.
Ističe kako nema nikakvog državnog udara, niti Ustavni sud prijeti Hrvatskom saboru. Dodaje kako bi za sve bilo dobro da "stanu na loptu" i da se smire tenzije.
Branko Smerdel:
Grbin je i 2013. išao pristupom 'ako prođe, prođe'. To je uvredljivo
O cijeloj situaciji na Facebooku se oglasio i Branko Smerdel, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za tumačenje Ustava i koji je bio u radnoj skupini koja je pisala Ustav pri prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav
"Podsjećam: P. Grbin se je 2013. proslavio 'ako prođe - prođe' "teorijom" kako je volja SABORA iznad volje NARODA. A volja premijera Milanovića iznad Ustava!! Radilo se o referendumu o ustavnoj definiciji braka, koju je premijer htio zabraniti! Gdje su granice te vrste manipuliranja ustavnim odredbama?" - napisao je na svom Facebook profilu umirovljeni profesor Branko Smerdel, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za tumačenje Ustava i koji je bio u radnoj skupini koja je pisala Ustav pri prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav.
Aludirao je time na jučerašnju izjavu Peđe Grbina o tome kako nitko ne može volju naroda dovoditi u pitanje, tj. njihovu volju izraženu preko saborskih zastupnika, koji su izabrani tom voljom naroda. A rekao je to u kontekstu najave Ustavnog suda kako neće priznati volju izabranih saborskih zastupnika, ako u Saboru potvrde Zorana Milanovića za predsjednika. No, 2013. u doba referenduma kojeg je inicijativa „U ime obitelji“ izborila i provela upravo je Peđa Grbin nastojao volju naroda ostaviti sa strane, najavivši narodnom referendumu kontrolu u obliku Sabora.
Nakon što su prikupljeni potpisi za referendum i nakon što je Odbor za Ustav 2013. donio odluku da će se 1. prosinca 2013.. održati referendum o pokretanju izmjena Ustava na temelju inicijative U ime obitelji, tadašnji predsjednik Odbora Peđa Grbin pojasnio je da građani mogu na referendumu odlučivati samo o pokretanju izmjena Ustava, ali i ne o samim izmjenama. Njegovo tumačenje je bilo da, ako građani odluče da se u Ustavu obitelj definira kao zajednica muškarca i žene, to još mora potvrditi Sabor. Dakle, iako je referendum izražavanje volje naroda, zastupnici imaju posljednju riječ.
"Zato što smo mi predstavnička demokracija. Volja građana se izjašnjava na nekoliko načina. Jedan način su izbori, a jedan način je neposredno odlučivanje putem referenduma. Međutim, u slučaju Ustava propisano je tko ga mijenja. Između ostalog zato što u tom istom Ustavu piše da zastupnici u Saboru nemaju obvezujući mandat, zato što u istom tom Ustavu piše da se odluka o promjeni Ustava donosi dvotrećinskom većinom glasova u Saboru i zato što u istom tom Ustavu piše da odluku o promjeni Ustava proglašava Hrvatski sabor, a ne neko drugo tijelo", rekao je Grbin.
No, tada su ga na to upozoravali ustavnopravni stručnjaci, ali i toj političkoj opciji inače sklone nevladine udruge. Tada je i nestranačka udruga građana GONG ustvrdila kako odluka o referendumu koju je saborski Odbor za Ustav predložio Saboru na izglasavanje "otvara put za ignoriranje obvezatnosti rezultata referenduma" i predstavlja grubo kršenje ustavnopravnog poretka.
Ustvrdili su kako ta odluka omogućuje da Sabor izigra volju birača budući da se tek nakon odluke o referendumu pristupa promjeni Ustava. Pri tome ishod glasovanja može biti protiv odluke na referendumu, rekli su u Gongu.
"Unatoč svjetonazorskom neslaganju s namjerama ove referendumske inicijative, GONG oštro prosvjeduje protiv ovakvog postupka Odbora za Ustav koji predstavlja grubo kršenje ustavnopravnog poretka", kazali su tada u Gongu. Ustvrdili su da je odluka o promjeni Ustava donesena na referendumu obvezujuća te je ne treba potvrđivati niti jedna institucija, pa ni Sabor
.
Da je odluka na referendumu obvezatna i da automatski ulazi u Ustav, potvrdili su prethodno bili i eminentni hrvatski ustavnopravni stručnjaci, okupljeni u Hrvatsku udrugu za ustavno pravo, čiji je predsjednik tada bio prof.dr.sc. Branko Smerdel. U zajedničkoj otvorenoj izjavi koju su potpisali prof.dr.sc. Branko Smerdel, prof.dr.sc. Zvonimir Lauc, prof.dr.sc. Arsen Bačić, prof.dr.sc. Saša Šegvić, prof.dr.sc. Sanja Barić, prof. dr.sc. Robert Podolnjak, prof.dr.sc. Stipe Ivanda, doc.dr.sc. Anita Blagojević, doc.dr.sc. Đorđe Gardašević, doc.dr.sc. Petar Bačić i doc.dr.sc. Mato Palić tako stoji:
- Svaka odluka građana na ustavotvornom referendumu bila bi po prirodi stvari odluka ustavnog karaktera i obvezivala bi sva državna tijela. Ona bi predstavljala promjenu Ustava, koja bi stupila na snagu potvrdom da je referendum održan u skladu s Ustavom, bez obzira na postojanje određenih formalno-pravnih nedostataka u referendumskom pitanju (nepreciziranje pitanja u vidu ustavnog amandmana). Hrvatski sabor, smatramo, bio bi dužan implementirati eventualnu potvrdnu referendumsku odluku u tekst Ustava.
Prof.dr.sc. Branko Smerdel se osvrnuo upravo na tu situaciju i tadašnje nastojanje Peđe Grbina i Zorana Milanovića da ne uvaže - volju naroda.
- Gledao sam sada Grbina i meni je to uvredljivo, taj „ako prođe prođe“ pristup, baš kao i 2013. kada je galamio sasvim suprotno. Skupljali su se potpisi za ustavnu definiciju braka koje je skupljala Markić i prva je reakcija tadašnjeg premijera Milanovića bila - mi to nećemo dozvoliti. Tada je reagirala Udruga za ustavno pravo, ja sam bio predsjednik udruge tada, kojom smo upozorili Vladu da ne može braniti građanima ono što im Ustav jamči – rekao je prof.dr.sc. Smerdel za Večernji list te se dodatno osvrnuo na aktualnu situaciju i jučerašnju odluku Ustavnog suda.
- Grbin kazuje da u prvom članku Ustava piše da vlast pripada narodu i proizlazi iz naroda. Ali, definicija Ustava je da je u demokraciji nužan i konstitucionalizam. Demokracija je dakle vladavina većine, ali uz jamstvo prava manjina. Suvereni je narod ograničen time da mora poštivati prava manjina, ali se ne radi samo o etničkim manjinama, nego na prvom mjestu su i političke manjine kojima moraš jamčiti da ih nećeš zgaziti i da će opet biti izbori i slično. I time narod sam sebe ograničava. Utoliko je u tome Ustav iznad naroda, o čemu smo odavno vodili rasprave. Dakle, iznad svih vlasti i raspodjele vlasti je sasvim sigurno Ustav. A kad imaš Ustav, a svi će ga tumačiti u svom interesu, onda moraš imati i čuvara Ustava i tu je ispravno jučer rekla gospođa Barić – rekao je Branko Smerdel.
Osvrnuo se kratko i na primjedbe o tome da je Ustavni sud ovu odluku trebao donijeti ranije, prije samih izbora.
- Vidim da neki kažu „trebali su prije“, ali oni i jesu prije. Prije mjesec dana su upozorili Milanovića da to ne ide jedno s drugim i čak je Šeparović tada spomenuo da je njihova ovlast, Ustavnog suda, i poništiti izbore. I sad kao (Milanović op.a.) nije znao, a kako nije znao. Rekao je da ga se to ne tiče što je i jučer ponovio Ustavnom sudu – oni meni ne mogu ništa – zaključio je Prof.dr.sc. Branko Smerdel.