Objavljeno 15. kolovoza, 2017.
ILAČA
Veliki broj vjernika iz Hrvatske i inozemstva pohodilo je na blagdan Velike Gospe svetište Gospe Ilačke, jedno od četiri najveća marijanska svetišta u Slavoniji.
Gajiti sigurnost
Na uočnicu Velike Gospe marijanska pobožnost i ispovijed započeli su poslijepodnevnim satima, dok su misna slavlja bila u večernjim satima. Svakako najljepši dio bila je procesija sa svijećama i slikom Gospe Ilačke oko svetišta nakon Misnog slavlja na uočnicu Velike Gospe. Na svetkovinu Velike Gospe misna slavlja bila su 7, 9, 10.30, 16.30 i 19 sati. Svečano misno slavlje u 10.30 predvodio je mons. Ivan Ćurić, generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije.
- Svaki put ova najveća svetkovina Gospina uznesenja poručuje nam o zajedništvu Boga i čovjeka. U svojoj propovijedi stavio sam naglasak da je upravo Gospa predstavlja vrata nebeska. Ona nam pokazuje put spasenja i donosi svjetlo našem sadašnjem ovozemaljskom životnom putu, i obasjava nas i vječnim životom. Trebamo se sjetiti da su ta otvorena vrata koja ih prepoznajemo u Mariji i dvosmjerna. Uvijek trebamo u sebi gajiti sigurnost da je Bog ta vrata otvorio i da nas privlači k sebi. Upravo onako kako je to činio na Djevici Bogorodici, ali je ona isto tako otvorila vrata spasenja svojom poslušnošću, otvorenošću, suradnjom i zato mi želimo ne zatvoriti vrata svojeg života u zajedništvu s Bogom, nego ih otvoriti da osjetimo snagu i blagoslov Kristove radosne vijesti i evanđelja koja donosi uvijek usmjerenje i svjetlo u našem životu. Poruka je vjernicimam da gledajući u Mariju otkriju Božju blizinu i prisutnost u svome životu - poručio je mons. Ćurić.
Odobrio Strossmayer
Uz izvor se vežu čudotvorna ozdravljenja i ljudi koji su prohodali, ili progledali na svetištu Gospe “na Vodici”, čije je štovanje odobrio biskup Strossmayer, upravo taj izvor pohodili su mnogi hodočasnici, vjernici, a neki da bi se samo napili vode, neki su vode ponijeli i kućama. Kako su nam rekli mnogi hodočasnici, voda je izvor života i zato svaki put kad dođu u svetište Gospe Ilačke prvo se napiju vode i pomole za dobro zdravlje.
Ilački župnik vlč. Ivan Đakovac i upravitelj svetišta Gospe Ilačke u prigodi blagdana Velike Gospe, između ostaloga, rekao je:
“Uvijek je Velika Gospa veliki događaj za cijelu župnu zajednicu u Ilači. Naši župljani pripremaju se za blagdan Velike Gospe devetnicom, moli se devet dana prije uočnice. Uvijek je to duhovna priprava za sve i da sve prođe u najboljem redu, a otprilike bude oko 15.000 do 20.000 hodočasnika na svetištu Gospe Ilačke. Posebnost ovog svetišta je da ove godine slavimo 152 godine osnutka samog svetišta. Uvijek je to vezano uz izvor vode, mnogi vjernici tijekom godine, a ne samo na dan Velike Gospe, dolaze po svetu vodu”, rekao je vlč. Ivan Đakovac.M.Kokaj
ČUDOTVORNA OZDRAVLJENJA
Bila je nedjelja Muke 1865. godine, vodeći blago na pašu kolskim putem iz Ilače u Nijemce, seljak Petar Lazin opazio je na sredini puta vodu kako teče, iako kiše nije bilo. Raskopavši štapom po mjestu gdje je bilo najviše vode, provro je mlaz vode. Od tada izvor nije presušio. Iste je večeri, u prvom snu, mladić Đuka Ambrušević vidio Blaženu Djevicu Mariju s djetetom u ruci, bijelom krunom na glavi, odjevenoj u bijelo i plavo ruho. Rekla mu je da je novi izvor njezin, te da ga ogradi, da se na njemu ne bi napajalo blago. Od straha se probudivši, Đuka je pokraj kreveta vidio isti onaj lik iz sna koji je uskoro nestao. Čvrsto uvjeren u san, ogradio je Gospin izvor, Ilačku vodicu, za koju se uskoro pročulo da su bolesnici koji su u njoj prali oči i rane, ozdravljali, te su počela i prva hodočašća. Na Malu Gospu iste godine Gospa se nekoliko puta ukazala na izvoru. Crkvene vlasti, nemajući nikakve dokaze, branile su pobožnosti, ali kada su svjedoci pod prisegom, ponajviše fra Petar Smoljanović, potvrdili istinitost, pobožnosti su bile dopuštene. Ilačka vodica ne razlikuje se od obične po svojim svojstvima, pa se ozdravljenja pripisuju Gospinu zagovoru. Godinu dana nakon ukazanja, 1866., sagrađena je kapelica, ali je već sljedeće godine započeto i s gradnjom crkve koja je posvećena na Veliku Gospu 1870. godine.