Ako krenemo u istraživanje naše zajedničke povijesti i suradnje, tražimo odgovore i na aktualna pitanja sadašnjosti. Nj. Eksc. Hana Kováčová, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj, na dužnosti je od lipnja prošle godine. Prije sadašnje uloge obnašala je dužnost u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Slovačke u Odjelu za ljudska prava.
Vaša Ekscelencijo, u lipnju prošle godine počela je Vaša misija u našoj zemlji. U slovačko-hrvatskim odnosima nema otvorenih pitanja, naše zemlje karakterizira međusobno prijateljstvo. Što sve činite da se očuva duh tog prijateljstva? I gdje vidite više potencijala za suradnju?
- Slovaci i Hrvati imaju duboke i trajne povjesne veze. Više od tisuću godina živjeli su u istim državama. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ponovno smo se našli u novoj zajednici europskih naroda i država pod istim krovom. Za mene je velika čast raditi u vašoj zemlji nakon 30 godina rada u diplomaciji. Godine 2023., kada sam počela svoju diplomatsku misiju, Slovačka i Hrvatska proslavile su 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa, istovremeno obilježavajući 10. godišnjicu vašeg članstva u Europskoj uniji. Nacionalno vijeće Slovačke Republike kao prva članica EU-a ratificirala je 1. veljače 2012. pristupni ugovor Hrvatske s EU-om. Slovačka ove godine slavi 20. godišnjicu članstva, što je snažan temelj za daljnje jačanje našeg partnerstva, stručnog dijaloga i suradnje.
Uz učinkovitu suradnju na najvišoj izvršnoj razini, vrlo rado bih pridonijela daljnjem stvaranju prilika za predstavljanje slovačkih samoupravnih regija, kulturno-povijesnih regija, gradova i općina Slovačke te njezinih obrazovnih institucija. Dugogodišnja partnerstva Nitra - Osijek, Košice - Split, Humenné - Šibenik, Nová Baňa - Nin, Revúca - Jaseňová - Pakrac, Martin - Makarska, Pezinok - Ilok, Banská Bystrica - Zadar potvrda su perspektive daljnjeg razvoja i sveobuhvatne suradnje.
Posebno sam zadovoljna uspješnom suradnjom unutar Slovačko-hrvatske komisije za humanitarne znanosti, čije će šesto zasjedanje biti u lipnju ove godine u Košicama, na istoku Slovačke. Naši stručnjaci uspješno istražuju našu zajedničku povijest od 2018. godine, time pomažući u nalaženju odgovora na aktualna pitanja sadašnjosti.
TRGOVINSKA RAZMJENA
Snažno industrijsko nasljeđe i razvijena infrastruktura doveli su do procvata proizvodne industrije. Koji su to glavni industrijski sektori u slovačkom gospodarstvu?- Automobilska industrija ključni je segment slovačkog gospodarstva, zapošljava 260.000 ljudi, ima desetpostotni udio u BDP-u i 40-postotni udio u izvozu Slovačke. Trenutno u Slovačkoj djeluju četiri proizvođača automobila, a u procesu je izgradnja tvornice petog proizvođača automobila. Slovačka je također privukla investicije raznih međunarodnih tvrtki i u području elektrotehnike i IT-a. Dobro razvijena su i tradicionalna područja poput strojarstva i metaloprerađivačke industrije, kemijske, metalurške i prehrambene industrije.
Posljednjih 15 godina (2009. - 2023.) trgovinska razmjena između Slovačke i Hrvatske porasla je gotovo pet puta, dosegnuvši u 2023. godini prvi put u povijesti više od milijarde eura. Slovački investicijski interesi u Hrvatskoj usmjereni su prvenstveno na turizam, financije i strojarstvo, ali i energetiku - zelenu infrastrukturu i logistiku.
Slovačka ima golem turistički potencijal. Što se radi na promociji Slovačke kao turističke destinacije za Hrvate?
- Slovačka se nalazi u srcu Europe, a unatoč tome krije brojna neotkrivena blaga - veličanstvene planine, povijesne spomenike UNESCO-a, sve do ljekovitih izvora. Imamo 34 lječilišta diljem svog teritorija koja nude ljekovite boravke u kombinaciji s jedinstvenom kulturom i predivnom prirodom. Slovačka je idealno odredište za turiste koji traže autentično iskustvo. Stoga pripremamo prezentacijske aktivnosti za hrvatske turiste koji su zainteresirani za skijanje, zimski turizam, wellness i lječilišne boravke, kao i posjete dvorcima i utvrdama. U Slovačkoj se 2023. godine smjestilo 5,7 milijuna gostiju, što je drugi najviši broj u posljednje 23 godine.
HRVATI I SLOVACI
Prema podatcima, u Hrvatskoj živi oko 3700 Slovaka, a najviše njih u Osječko-baranjskoj županiji, i to na području Našica. Kakav je položaj Slovaka u Hrvatskoj, kakvi su međuodnosi, suradnje...?
- Slovačka nacionalna manjina važan je dio naših odnosa. Zahvaljujemo joj na razvoju partnerstva i regionalne suradnje. Prema posljednjem popisu stanovništva, 2021. godine, na području Osječko-baranjske županije živi 1730 Slovaka od ukupno 3688 pripadnika manjine. Slovaci u Našicama osnovali su 14. lipnja 1992. Maticu slovačku u Hrvatskoj. Savez Slovaka ima sjedište u Našicama - političko-društvenom i kulturnom centru Slovaka u Hrvatskoj. Savez koordinira i primjereno se brine o razvoju društveno-kulturnog života Slovaka okupljenih u petnaest Matica slovačkih. Stoga želim nastaviti s učinkovitom suradnjom s posebnim naglaskom na povezivanju kulture i tradicija te jačanju interesa za proučavanje slovačkog jezika i književnosti.
Da se malo osvrenemo i na politički kontekst. Između ostalog, uzimajući u obzir širi kontekst, dojam je kako je u Europi/EU-u razina povjerenja prema političarima prilično niska. Ima li danas velikih europskih političara, karizmatičnih, realnih i pametnih...?
- Uvjerena sam, i praksa to pokazuje, da i danas postoje mudri, karizmatični i stvarni političari koji su u stanju višestruko zadobiti povjerenje ljudi. Biti političar izuzetno je teško, to je poziv, ogromna obveza, zastupati interese ljudi i istovremeno činiti sve kako bi se vrijednosti u što većoj mjeri prenijele u cijelo društvo.
Na nedavnim izborima Slovaci su izabrali novog predsjednika, Petera Pellegrinija. Koji je budući smjer Slovačke, na što će se fokusirati novoizabrani predsjednik?
- Socijalno-demokratska politika Petra Pellegrinia dugoročno, već dvadeset godina, usmjerena je na poboljšanje života svakog pojedinca od rođenja do starije dobi. To je garancija da će aktivno podržavati projekte za poboljšanje kvalitete života i u regijama. Peter Pellegrini dugoročno naglašava da ni jedan čovjek ne smije biti kažnjen zbog toga gdje se rodio i da mora imati jednake šanse za svoj osobni razvoj. Od predsjedničke palače želi napraviti mjesto gdje će se rađati vizija društva, mjesto dinamične i moderne politike predsjednika države.
SIGURNOSNI IZAZOVI
Sukob na istoku Europe, ukrajinsko-ruski rat, traje već više od dvije godine, s malim izgledima da se uskoro završi, napose pregovorima i kompromisima kako bi se postigao trajni mir... Kako komentirate situaciju u Ukrajini, kakav je stav Slovačke?
- Konflikt između Rusije i Ukrajine opasnost je ne samo za cijelu Europu nego svakako i za cijeli svijet. Slovačka se stoga zauzima za mirno rješenje i nastavak pomoći svom ukrajinskom susjedu. Sastanak slovačkih i ukrajinskih vladinih predstavnika 11. travnja 2024. u Michalovcima, u istočnoj Slovačkoj, nastavio je uspješne pregovore premijera vlada obiju država u Užhorodu.
Premijeri Robert Fico i Denys Shmygal 11. travnja 2024. u Michalovcima dogovorili su važne projekte za život ljudi, koji će snažno podržati funkcioniranje Ukrajine. Radi se o cestovnoj mapi s uspostavom željezničke veze između Košica i Kijeva, rekonstrukciji i modernizaciji električne infrastrukture. Slovačka želi aktivno sudjelovati i u budućnosti pomoći svom susjedu u obnovi zemlje.
Slovačka kao članica NATO saveza sudjeluje u mnogim mirovnim misijama. Vjerujete li u vrijednost partnerstva u NATO-u i čemu pridajete osobito značenje?
- Ove godine, 29. ožujka, obilježili smo 20 godina od ulaska Slovačke u NATO. To je prekretnica u suvremenoj povijesti Slovačke. NATO je jedina stvarna sigurnosna garancija koja Slovačkoj jamči mir, sigurnost i uvjete za razvoj. Kao i druge članice Saveza, Slovačka je 75. obljetnicu osnivanja NATO-a obilježila 4. travnja.
Dokaz da NATO pridonosi obrani Slovačke vidimo i u praksi. U Slovačkoj djeluje tzv. multinacionalna borbena grupa NATO-a, koja je nastala na naš zahtjev kao dio šire reakcije Saveza na najveći oružani sukob u Europi od vremena Drugog svjetskog rata. U Slovačkoj djeluju, uz slovačke vojnike i vojnikinje, pripadnici oružanih snaga susjedne Češke, Njemačke, Španjolske, ali i Italije, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država. Naše nebo štite saveznički borbeni zrakoplovi naših susjeda iz Češke, Mađarske i Poljske, kao i protuzračni sustavi iz Njemačke, Nizozemske, SAD-a i Italije. Ta praktična suradnja pokazuje da članstvo Slovačke u NATO-u ima veliku važnost za našu sigurnost.
Razgovarala: Ina STAŠEVIĆ
Akcija Streljivo za Ukrajinu
Slovaci su prikupili gotovo dva milijuna eura u kampanji pomoći Kijevu u opskrbi streljivom, a kampanja još traje. “Kad sam čuo za inicijativu češke vlade, bilo mi je veoma drago čuti da se istražuju svi načini pomoći Ukrajini da se obrani od (ruskog) agresora, jer drugog načina nema”, rekao je Otto Simko, 99-godišnjak koji je preživio holokaust i novinar koji je pomogao pokrenuti slovačku kampanju skupljanja novca na internetu. Simko je u videu objavljenom na YouTube stranici organizatora kampanje rekao da Rusiju treba istjerati iz Ukrajine kako bi se “moglo govoriti o miru pod uvjetima koji odgovaraju ukrajinskoj neovisnosti”. Donatori kažu kako je cilj kampanje pokazati da se većina ne slaže s vladinom promjenom vanjske politike od izbora u rujnu. Akcija Streljivo za Ukrajinu prikupila je 1,94 milijuna eura u četiri dana, do podneva u petak, s više od 30.000 donatora, koji su dali prosječnu donaciju od 64 eura, stoji na web-stranici inicijative. Zuzana Izsakova iz civilne skupine Mir za Ukrajinu (Mier Ukrajine) rekla je da će prikupljanje novca biti neograničeno, a prihod će ići češkoj kampanji za nabavu streljiva, iz koje se prve isporuke Ukrajini očekuju u lipnju. “Učinit ćemo sve što možemo kako bi građani Slovačke mogli ispuniti svoju namjeru pomoći Ukrajini”, citirala je češka TV izjavu češkog premijera Petra Fiale u četvrtak u Bruxellesu na samitu EU-a. (H/DJ)
To nije solidarnost, to je diktat
Slovački premijer Robert Fico sredinom travnja je izjavio da neće implementirati nova migracijska pravila Europske unije u svojoj zemlji, što je znak nastavka napetosti oko tog pitanja unatoč postizanju dogovora nakon višegodišnjih pregovora. “Nedvosmisleno kažemo da ne možete narediti zemlji da mora primiti, u slučaju Slovačke, do 300 migranata o kojima ne znate ništa ili platiti 20.000 eura za svakoga”, rekao je Fico na konferenciji za novinare. “To nije solidarnost, to je diktat”, izjavio je Fico, dodavši da će njegova stranka Smer-SSD i slovačka vladajuća koalicija glasati protiv sličnih zakona u nacionalnom parlamentu. Da bi stupio na snagu u cijelom EU-u, pakt još moraju potvrditi države članice, koje bi potom imale dvije godine za njegovu provedbu. Prethodno je i Poljska odbacila pravila za raspodjelu izbjeglica i migranata koji ulaze mimo redovitih graničnih prijelaza između članica EU-a. Mađarska se također usprotivila, rekao je glasnogovornik vlade, te dodao da Budimpešta smatra kako takav sustav “nije izvediv”. (H/DJ)