Prije pet godina predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski postigao je neviđeni rezultat na izborima. Trenutno se raspravlja kada mu prestaje mandat i moraju li se održati izbori, s obzirom na ratno stanje - piše Igor Burdiga, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti u ovotjednom Magazinu.

Dvadeseti svibnja istječe formalni mandat ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Krajem ožujka trebali su se održati predsjednički izbori, ali ih je parlament odgodio zbog ratnog stanja u zemlji. U ukrajinskom društvu u međuvremenu se povela rasprava o tome tko će voditi zemlju nakon što istekne petogodišnji mandat predsjedniku. Na početku godine samo su rijetki političari i komentatori ozbiljno postavljali to pitanje. Krajem veljače, kada je dao ocjenu dvogodišnjeg rata s Rusijom, Zelenski je pokušaje osporavanja njegove legitimnosti nazvao "neprijateljskim narativom". "To nije mišljenje zapadnih partnera ili bilo koga u Ukrajini, to je dio programa Ruske Federacije", naglasio je pred novinarima. No rasprava time nije završena.

Većina ukrajinskih pravnika tvrdi kako je potpuno jasno da Zelenski zadržava svoju vlast sve dok se ne izabere novi predsjednik. "To je potpuno jasno navedeno u Ustavu Ukrajine: Nakon isteka petogodišnjeg mandata, od trenutka inauguracije, ovlasti predsjednika ne završavaju se automatski. One se završavaju tek inauguracijom novog izabranog predsjednika, dakle, tek nakon izbora", objašnjava u razgovoru s DW-om Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz ukrajinskog Centra za politiku i pravnu reformu (CPLR).



Trenutno su i predsjednički i parlamentarni izbori zabranjeni u Ukrajini, ali zbog različitih razloga. Ustav izričito zabranjuje samo parlamentarne izbore, a ratno stanje isključuje sve izbore. Izbori u ratnom stanju nisu zabranjeni samo radi zaštite birača od opasnosti. "Ratnim zakonom ograničena su određena ustavna prava i slobode, kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, mirno okupljanje i sloboda kretanja. Stoga je nemoguće osigurati princip općeg biračkog prava i slobodnih izbora", objašnjava Andrij Mahera. Slično su se u ožujku izjasnili Institut za zakonodavstvo, znanstveno i pravno vještačenje Nacionalne akademije znanosti Ukrajine, kao i središnje izborno povjerenstvo zemlje.

U raspravi o mandatu Zelenskog ne sudjeluju samo aktivni pravnici nego i veterani ukrajinske politike, na primjer Grihorij Omelčenko, koji je sredinom 1990-ih bio član parlamentarnog povjerenstva za izradu Ustava. On ističe da nije propust što nema direktnog propisa o produženju mandata predsjednika. Naprotiv, to je svjesna zaštita. No u otvorenom pismu Zelenskom, objavljenom u ožujku u novinama "Ukrajina Moloda", on ipak poziva predsjednika da "ne uzurpira državnu vlast", odnosno da je ne prigrabi, i da u svibnju 2024. dobrovoljno podnese ostavku.

Međutim, legitimnost Volodimira Zelenskog, prema mišljenju promatrača, ne oslanja se samo na zakone nego i na podršku ukrajinskih građana. Iako je došlo do određenog opadanja, podrška je i dalje prilično visoka. Prema istraživanju ukrajinskog istraživačkog centra "Rasumkov", provedenom u siječnju 2024. godien, 69 posto Ukrajinaca ima povjerenja u državnog lidera, a manje od četvrtine nema.

Još jedno istraživanje, koje je početkom veljače predstavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), pokazuje da 69 posto ispitanika smatra kako bi Zelenski trebao ostati predsjednik do kraja ratnog stanja. Samo 15 posto podržava održavanje izbora u trenutnim uvjetima, a još deset posto podržava ideju da predsjednik prenese ovlasti na predsjednika parlamenta, Ruslana Stefančuka.

Anton Hruščevski, direktor KIIS-a, ipak upozorava na posljednja dva scenarija ističući da su oni još veća opasnost za legitimnost vlasti i stabilnost situacije u Ukrajini. "Milijuni građana su u inozemstvu, milijuni su pod okupacijom, stotine tisuća služe u vojsci. Ako se građani ne mogu uključiti kao birači ili kandidati na izborima, to će potkopati legitimitet izbornih rezultata", navodi Hruščevski.

Većina pravnika koje je kontaktirao DW smatra da bi Ustavni sud trebao okončati raspravu o ovlastima predsjednika i mogućim izborima. "Samo Ustavni sud smije tumačiti Ustav i provjeravati jesu li drugi zakoni u skladu s njim", ističe Andrij Mahera. Ali suci Ustavnog suda ne mogu samoinicijativno provjeravati tako važna pitanja. Također, ne može svatko pokrenuti provjeru. Ustavni sud mogu pozvati predsjednik, vlada, Vrhovni sud, grupa od 45 parlamentarnih zastupnika ili parlamentarni povjerenik za ljudska prava. Međutim, do sada nitko od njih to nije učinio.

Krajem veljače list Cerkalo Tišnja izvještavao je, pozivajući se na svoje izvore, da ured Volodimira Zelenskog radi na zahtjevu Ustavnom sudu, ali ga se ne usuđuje samostalno podnijeti. Navodno bi to trebala učiniti grupa od 45 zastupnika iz Kluba zastupnika predsjednikove stranke Sluga naroda. Međutim, iz frakcije se tvrdi da nitko ne dovodi u pitanje legitimnost predsjednika Zelenskog. Čak i oporba pokazuje iznenađujući konsenzus. Predstavnici različitih političkih snaga izjavili su da nemaju namjeru obraćati se Ustavnom sudu i podsjetili su na sporazum zastupničkih klubova da se do kraja ratnog stanja ne održavaju izbori.



Početkom travnja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u kontekstu teške situacije koja vlada na istoku upozorio na mogućnost vojnog poraza njegove zemlje. S obzirom na izostanak nove vojne pomoći iz SAD-a, Zelenski je tijekom video-konferencije United24, donatorske inicijative ukrajinske vlade, rekao: "Ako Kongres ne pomogne Ukrajini, Ukrajina će izgubiti rat." Rusija je tijekom proteklih dana napredovala na terenu i osvojila je dodatna područja na istoku Ukrajine, pogotovo na dijelu bojišnice u blizini grada Časiv Jar, oko kojeg se vode teške borbe. "Bez podrške Kongresa nama će biti teško da pobijedimo ili čak da preživimo", naglasio je Zelenski u svom govoru. Ukrajinski je predsjednik osim toga ponovio svoje upozorenje o tome da bi Rusija, u slučaju da Ukrajina izgubi rat, nakon tog mogla "napasti i druge države", piše DW.