Sjetva kukuruza planira se na 280.000 hektara, sjetva šećerne repe je u tijeku, na gotovo 11.000 hektara, što je povećanje u odnosu prema protekle dvije godine, kada je pala na 8500 hektara. Sjetva soje je također u porastu i predviđa se na oko 85.000 hektara, što je povećanje za 15.000 hektara u odnosu prema prošloj godini. Suncokret također bilježi kontinuitet rasta u usporedbi s dvije-tri godine, što svjedoči da nam uljarice još više teže povećanju samodostatnosti, a znamo da smo u uljaricama dostatni više od 200 posto.

Kazao je to, između ostalog, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede na konferenciji za novinare pod nazivom "Proljetna sjetva 2024.", održanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek u ponedjeljak.



Majdak je pritom ocijenio ohrabrujućim činjenicu da su povećane površine pod uljanom repicom za oko 2000 hektara.



Najavio je također da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo niz mjera potpora za ratare koji su zbog stanja u prošloj godini imali veće troškove i smanjene prihode.



Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a, potvrdio je da sjemena ima dovoljno te kako je sjeme domaće proizvodnje i selekcije znatno povoljnije nego iz uvoza.



- Što se tiče glavnih ratarskih kultura, sjemena jarog ječma bilo je dovoljno, na razini prošle godine, i cijene su bile niže nego lani, kod šećerne repe zbog povećanja površina osigurane su veće količine sjemena, a cijena je u konačnici nešto viša za poljoprivredne proizvođače. Kod suncokreta imamo jednaku količinu sjemena po istoj cijeni kao i lani, a kod kukuruza imamo sjeme iz domaće proizvodnje, s nižim cijenama nego prošle godine, i iz uvoza, čije su cijene, ovisno o varijantama, nešto više nego lani. Kod soje smo osigurali dvostruko veće količine nego što nam je potrebno, tako da će velik dio završiti u izvozu u treće zemlje. Cijene su kod soje niže i do 20 posto - rekao je Jukić.



Damir Piršić, direktor prodaje Petrokemije d.d. Kutina podsjetio je kako je s 1. svibnja prošle godine u vlasništvo Petrokemije ušla turska grupa YILDIRIM, u čijem je vlasništvu 54 posto kutinske Petrokemije.



Proizvodnja je pokrenuta u srpnju prošle godine, nakon 17 mjeseci zastoja, i od tada smo hrvatskim proizvođačima isporučili 120.000 tona gnojiva, rekao je Piršić, napomenuvši kako spremno dočekuju sezonu.



Pozvao je proizvođače da se na vrijeme opskrbe potrebnim robama, te upozorio na znakovit pad potrošnje mineralnih gnojiva.



To sada već dolazi do limita potrošnje. Struka treba ozbiljno savjetovati da se poveća potrošnja gnojiva jer će svi napori selekcije i proizvodnje sjemena biti ugroženi ako izostane pravovremena i količinski odgovarajuća gnojidba, poručio je Piršić.