Poštovani korisniče socijalne naknade, pozivamo vas na javne radove. Evo me, odazivam se na vaš poziv, ali sad mi se baš i ne radi. U redu, bitno je da ste se odazvali. Čujemo se sljedeći mjesec, svakako pazite da se javite u roku kako ne biste izgubili pravo na naknadu.

Zakon o socijalnoj skrbi posve je jasan: oni koji se ne odazovu pozivu na javne radove, gube pravo na naknadu. Ili baš i nije tako jasan? Naime, Grad Osijek je o tom pitanju tražio službeno obrazloženje središnjice Hrvatskog zavoda za socijalni rad jer su, kako nam kaže dobro upućeni djelatnik Kuhačeve 9, u osječkom uredu HZSR-a, riječ "odazvati" tumačili - doslovno. Otprilike kao u našem fiktivnom razgovoru s početka ovog teksta.

“Primijetili smo da se, premda je odaziv na javne radove slab, broj korisnika socijalne naknade gotovo i ne mijenja. Kad smo pitali zašto je to tako, iz osječkog smo ureda dobili objašnjenje da se pozvani uredno odazovu pozivu, ali odbiju ići raditi! Naravno da to nije smisao zakona, no oni su tako tumačili, zbog čega smo se morali obratiti Zagrebu", kaže naš sugovornik.

U opsežnom odgovoru, u kojemu su citirane temeljne odredbe i iznimke predviđene zakonom, koji potpisuje privremena ravnateljica HZSR-a Tatjana Štritof, navodi se da su svi korisnici naknade koji su u evidenciji HZZ-a "dužni biti raspoloživi za rad", odnosno da "treba donijeti rješenje sukladno odredbama zakona" (što bi, prevedeno, značilo gubitak prava na naknadu) kako za one koji se ne odazovu urednom pozivu "tako i onima koji se odazovu, ali odbiju sudjelovati u radu." Prema tome, dvojbe više nema. Fiktivni razgovor s početka teksta trebao bi ostati samo to - fikcija.

U Osijeku je tijekom veljače, prema podacima koje je Zavod za socijalni rad Područni ured Osijek dostavio Upravnom odjelu za socijalnu skrb Grada Osijeka, zajamčenu minimalnu naknadu primilo oko 600 kućanstava, među kojima su samci, ali i članovi obitelji. Radnosposobnih ili djelomično radnosposobnih samaca ili članova domaćinstava je 343 korisnika koji su se dužni odazivati pozivima na rad za opće dobro. U rad za opće dobro bez naknade prošle godine bilo je uključeno oko 110 korisnika zajamčene minimalne naknade, ovisno o mjesečnim potrebama trgovačkih društava s kojima je Grad Osijek sklopio ugovor o suradnji na provođenju rada za opće dobro bez naknade.

Što je, međutim, s onima koji se na pozive za javne radove ne odazovu ili se pak odazovu no odbiju obavljati radove. Središnja služba Hrvatskog zavoda za socijalni rad objašnjava da je radnosposoban i djelomično radnosposoban korisnik zajamčene minimalne naknade dužan odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, i to od 60 do 90 sati mjesečno. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje ako se ne odazove i to s danom na koji se bio dužan odazvati pozivu. Također, Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da, ako se korisnik naknade zaposli, u prva tri mjeseca umanjuje mu se iznos naknade za 50 posto, a nakon čega se ona ukida s obzirom na to da osoba ostvaruje prihod. No, ako se korisnik naknade zaposli u javnom radu, tada mu se ona neće ukinuti. Zavod za socijalni rad, Područni ured Osijek, dostavlja mjesečno Gradu Osijeku podatke o osobama koje udovoljavaju uvjetima za sudjelovanje u javnim radovima.



Prema tumačenju nadležnog ministarstva, rad za opće dobro svojevrsno je "vraćanje duga" zajednici za financijsku pomoć koju korisnici zajamčene minimalne naknade dobivaju za podmirenje osnovnih životnih potreba, no istodobno i omogućavanje tim osoba izlazak na tržište rada kroz doticaj i komunikaciju s potencijalnim poslodavcima.

Iz Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka ističu kako ovu mjeru ne treba doživljavati kao kaznu, već kao priliku za ponovno uključivanje u tržište rada i samim time izlazak iz začaranog kruga siromaštva i socijalne isključenosti. "Prilikom upućivanja u rad za opće dobro svaki korisnik upoznat je sa zakonskom obvezom uključivanja u rad za opće dobro kao i sankcijama za neuključivanje u navedenu mjeru", kažu, dodajući kako su korisnici zajamčene minimalne naknade na području Grada Osijeka bili uključeni u obavljanje jednostavnih poslova kao što su čišćenje i održavanje na grobljima i krematoriju, prostoru tržnice, čišćenje autobusnih stajališta, pomoć u održavanju zelenih površina te skupljanje komunalnog otpada s javnih površina. Sve su poslove obavljali prema uputama i pod nadzorom djelatnika trgovačkih društva uz sve mjere zaštite na radu. Podsjećaju također da je provedba mjere rada za opće dobro bez naknade svakako rezultirala time da se bar mali dio radnosposobnih korisnika uključi u aktivno traženje posla. "Ako se u trgovačkom društvu ukazala potreba za zapošljavanje radnika na određeno vrijeme bilo je slučajeva da se u takav rad primio upravo korisnik mjere rada za opće dobro bez naknade. Podaci o korisnicima koji se nisu odazvali pozivu ili su odbili uključivanje u rad za opće dobro dostavljeni su nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Osijek radi preispitivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Kao najčešći razlog za odbijanje sudjelovanja u radu za opće dobro bez naknade korisnici su navodili narušeno zdravstveno stanje, zbog čega su i upućeni u pokretanje postupka utvrđivanja radne nesposobnosti", objašnjavaju iz Upravnog odjela

Grad Osijek dostavio je podatke o osobama koje se nisu odazvale pozivu ili su odbile uključiti se u rad za opće dobro, a podatke o broju uskraćivanja prava na socijalnu pomoć ima Hrvatski zavod za socijalni rad.