U prvih šest mjeseci u Hrvatskoj je zabilježen pad izvoza od 15 %, dok se u razdoblju od siječnja do kolovoza pad spustio na 10 % kod prerade drva i 11,5 % kod namještaja, a slični podaci bilježe se i za proizvodnju. Pod pretpostavkom iste razine izvoznih poslova, očekuje se da bi ukupni godišnji pad mogao biti 7 i 8 %. U slučaju industrije finalnih proizvoda, posebice namještaja, izjave i ocjene brojnih hrvatskih proizvođača trenutačno prijavljuju dobro poslovanje, solidnu razinu iskorištenosti kapaciteta i duga razdoblja narudžbi za isporuke, unatoč lošijim statističkim i medijskim projekcijama iz EU-a, ali i iz SAD-a, koje postaje atraktivno mnogim EU dobavljačima zbog zastoja s Kinom. Istaknuli su to, između ostaloga, u priopćenju iz Hrvatskog drvnog klastera.
Dodaju, također, da je drugi val koronavirusa donio globalni pesimizam i oprez u sektor drvne industrije. Većina drvoprerađivača u Europskoj uniji računa s pretpostavkom pogoršanja poslovanja u sljedećih šest mjeseci, posebice talijanske i španjolske tvrtke. Najlošije prognoze dolaze iz Njemačke, glavnog europskog tržišta, gdje se očekuje pad od 26,1 % u pilanskom sektoru i industriji drvenih ploča i ambalaže te pad od 4,1 % u sektoru namještaja. Analitičari očekuju kako će se te trenutačne njemačke ocjene i tržišni dojam preliti na poslovanje dobavljača koji još uvijek uglavnom dolaze iz istočne Europe. "Istovremeno, analize u SAD-u sugeriraju kako će cijene drvnih proizvoda padati sve do svibnja 2021., a očekuje se i da će pilane smanjiti proizvodnju. To će, uz aktualnu pandemiju, zasigurno utjecati na investicije i velike projekte koji zahtijevaju veće količine drvne građe. Podsjetimo, drvoprerađivački sektor je i prije izbijanja pandemije bio pogođen posljedicama američko-kineskog trgovinskog rata. Povećanje carina rezultiralo je gotovo prepolovljenim američkim izvozom u Kinu – s tri milijarde dolara u 2018. na 1,6 milijardi u 2019. godini. Turbulencije su prisutne i na indijskom tržištu, gdje je od travnja do rujna uvoz pao za 35 %, a izvoz za 17 %. Istovremeno, državne trgovine ne prodaju uvezenu robu zbog napora indijskih vlasti da promoviraju domaće proizvode u sklopu pokreta poznatog kao"„Made in India". Isto tako, povećavaju se cijene drvnih proizvoda, ali zbog pandemije pada potražnja", ističu iz klastera.Z.Rupčić