Osijek
RECIKLIRANJE STARE ODJEĆE

Za otkup tone tekstila Unikom plaća 2000 kn
Objavljeno 12. kolovoza, 2020.
Zbog COVID-a, stara se odjeća može odnijeti samo u Caritas ili u reciklažna dvorišta

Zbog epidemije COVID-a trgovački lanci koji su do sada prihvaćali stari tekstil privremeno su ukinuli tu mogućnost, a staru odjeću ne prihvaćaju ni u Crvenom križu. Do ukidanja zelenih otoka gotovo pokraj svakoga je bio i kontejner za stari tekstil. No oni su uklonjeni prije nekoliko godina, pa je u ovom trenutku staru odjeću moguće odnijeti tek u Caritas ili u jedno od tri reciklažna dvorišta Unikoma. Glavni razlog za ovako slab interes za recikliranje tekstila prema riječima pomoćnika direktora za gospodarenje otpadom tvrtke Unikom, Steve Anetića je iznimno slab interes za otkup ove sirovine.

- Stari tekstil je veliki problem jer ga nitko ne želi otkupiti. Jedno smo vrijeme imali sjajnu suradnju s tvrtkom iz Semeljaca, koja je otkupljivala staru odjeću, prali je i sređivali i onda prodavali u second hand trgovinama. No to više ne funkcionira. Sada smo na naše inzistiranje nekako uspjeli ostvariti suradnju s tvrtkom Metal Zec, koja preuzima stari tekstil, ali po cijeni od 2000 kuna za tonu. To znači da mi po toni starog tekstila moramo platiti njezin otkup. U Hrvatskoj gotovo nitko ne otkupljuje stari tekstil. Nešto malo uzima Regeneracija Zabok, ali njih zanima industrijski tekstilni otpad, a ne naše stare hlače i majice. Stoga je tekstil uistinu veliki problem. Ništa bolja situacija nije ni s plastikom, jer mi za otkup tone plastike moramo platiti 1000 kuna. Znači, da razbijemo iluzije, Unikom definitivno ne zarađuje na recikliranju ovog otpada, nego to radi u službi ekologije i brige za okoliš - naglašava Anetić.

Čini se kako su na zapadu znatno svjesniji problema zagađenja koji nastaje od starog tekstila. Pretpostavlja se da je više od milijun tona tekstila bačeno na odlagališta svake godine. Većina te količine potječe iz domaćinstava. Više od 70 % svjetske populacije koristi već upotrebljavanu odjeću. Trenutačno potrošači u nekim zemljama imaju opciju odlaganja tekstila u ‘banke tekstila’, odnošenje tekstila u dobrotovorne udruge ili davanjem u prodaju na buvljacima. The Salvation Army, Scope i Oxfam također koriste princip banke u kombinaciji s drugim metodama. Procjenjuje se da samo u SAD-u svake godine 15 milijuna tona odjeće završava u otpadu, što je dvostruko više nego prije 20 godina. Zanimljivo je i da je prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu primjerice 2015. godine ukupna potrošnja tekstilnih proizvoda u Hrvatskoj procijenjena na 129.776 t, ili 30 kg po stanovniku.

Nefreteta Z. Eberhard
problem
NITKO NE TREBA STARI TEKSTIL
VIJEK TRAJANJA ODJEĆE JE TRI GODINE
Tekstilna industrija danas je jedan od najvećih zagađivača okoliša. Pri tome se ne misli samo na proizvodnju tekstila nego i na samu potrošnju, gdje proizvodimo otpad (procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje proizvedemo 135 000 tona tekstilnog otpada). Najveći izvor tekstilnog otpada su kućanstva. Smatra se da je prosječan vijek trajanja odjevnih predmeta tri godine, nakon čega se ta odjeća baca.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana