Ekonomija
SEDAM GODINA U EU-U - ŠTO SMO DOBILI, A ŠTO IZGUBILI

Europski novac najviše smo ulagali u infrastrukturu, a najmanje u hranu
Objavljeno 8. srpnja, 2020.
Unatoč silnim investicijama sve je manje poljoprivrednika, a sve više korisnika različitih poticaja

Hrvatska danas obilježava sedam godina članstva u Europskoj uniji. Od početka pregovora o pristupanju Europskoj uniji bilo je jasno da je poljoprivreda jedan od sektora kojemu će članstvo u EU-u, bar u prvim godinama, biti velik izazov, prije svega zbog otvaranja tržišta za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz visoko konkurentnih članica EU-a. Nažalost, poljoprivreda je, prema mnogima, i nakon sedam godina velik izazov. Istražili smo gdje smo danas - koliko smo članstvom dobili, jesmo li išta izgubili...
Iz Ministarstva poljoprivrede prije svega podsjećaju da je u godinama prije pristupanja fokus hrvatske poljoprivredne administracije bio na što boljoj pripremi poljoprivrednika za poslovanje u uvjetima otvorenog tržišta Europske unije.
"Također, bili smo svjesni prednosti članstva za poljoprivredni sektor, posebice mogućnosti financiranja iz zajedničkog proračuna Europske unije te neograničenog pristupa tržištu od pola milijarde potrošača. Hrvatska je te prednosti djelomično iskoristila. Primjerice, naš izvoz postojano raste, ali po nižoj stopi od uvoza. Ministarstvo poljoprivrede stoga je veliku pozornost dalo punom korištenju raspoloživih EU fondova za financiranje poljoprivrede, kako bi se povećanim ulaganjima unaprijedila konkurentnost naših proizvođača. Trenutno u okviru izrade strategije razvoja poljoprivrede za idućih deset godina razmatramo načine na koje sustav potpora možemo učiniti učinkovitijim i bolje ga usmjeriti proizvođačima i sektorima gdje su potpore najpotrebnije. Također smo se angažirali u promicanju proizvodnje visokokvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, što je rezultiralo priznavanjem većeg broja zaštićenih oznaka na razini Europske unije. U tom smjeru treba nastaviti jer se na zasićenom tržištu hrane u Europskoj uniji ne možemo izboriti velikim količinama jeftinih proizvoda, ali se možemo dokazati kvalitetom i proizvodima više dodane vrijednosti. To je također jedan od prioriteta naše buduće strategije za poljoprivredu", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Dodaju da, "gledajući unatrag, treba uzeti u obzir činjenicu da su se dogodile neplanirane situacije izvan naše kontrole koje su poništile dio očekivanih pozitivnih učinaka. Primjerice, već 2014., odnosno tek godinu dana nakon što smo postali članicom EU-a, Rusija je zabranila uvoz velikog broja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije. Velik i dugotrajan tržišni poremećaj koji je nastupio odrazio se i na naš poljoprivredni sektor. Dodatni poremećaj slijedio je zbog ukidanja mliječnih i kvota za šećer u EU-u. Međutim, sudjelovanje na zajedničkom tržištu ujedno znači pronalaženje zajedničkih rješenja financiranih na razini Europske unije. To se najbolje pokazalo u vrijeme nedavne pandemije COVID-a, tijekom koje su donesene mjere i osigurana sredstva, od kojih je naš poljoprivredni sektor imao velikih koristi. U ovom trenutku u Europskoj uniji vode se rasprave o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Očekujemo dovršetak tih rasprava ove godine, a zatim i donošenje nacionalnih strateških planova kojima će se definirati način provedbe u državama članicama".
"Ministarstvo poljoprivrede započelo je rad na strateškom planu, koji će uzeti u obzir potrebe i prioritete hrvatske poljoprivrede u skladu s javnim konzultacijama koje smo provodili prošle godine, a tako ćemo i nastaviti. Cilj nam je povećati vrijednost i produktivnost domaće proizvodnje, a što će u konačnici rezultirati povećanim prihodima poljoprivrednika", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede. Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, pak ističe da Hrvatska od ulaska u EU nije iskoristila brojne potencijale i prednosti koje nam je Unija nudila te golemo tržište i ogromne iznose koje smo kroz dva stupa Zajedničke poljoprivredne politike mogli investirati u poljoprivredu.

- Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. U posljednjih pet godina Hrvatska bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna (2012. – 20,91 milijardi kuna, a 2018. – 16,45 milijardi kuna). Negativna vanjskotrgovinska bilanca iznosi 37 % (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. od čak 1,4 milijarde eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u stočarstvu (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja). Osim negativne bilance u stočarstvu, prema posljednjim podatcima iz Eurostata vidljivo je kako su najpogođeniji osjetljivi sektori, poput govedarstva. Broj goveda u padu je za 8,2 %, a broj krava za 9,3 %.
Ukratko, hrvatska je poljoprivreda u kumulativnom iskazu smanjila ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od deset posto. Zbog toga apeliramo da je tijekom izrada svih budućih strategija iznimno važno uzeti u obzir dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako ne bismo nastavili s agresivnim trendom depopulacije iz ruralnih područja.
HPK smatra kako budući ZPP mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila te u pošumljavanju. Svaka buduća strategija mora slijediti sveobuhvatan pristup poljoprivredno-prehrambenom lancu i temeljiti se na neovisnom oblikovanju politike i procjenama učinka. Odluke moraju biti znanstveno opravdane, s jasnim projekcijama i analizama rizika i za okoliš i za gospodarstvo.
Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ambicioznom planu za novi ZPP, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje. Trgovinski ugovori ne bi smjeli dopustiti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava važnih za društvo - ističe Jakopović.
Stav je HPK-a i da Hrvatska mora napraviti strateški zaokret u poljoprivredi te potaknuti veću proizvodnju, zaštitu domaćeg tržišta od pretjeranog uvoza, usmjeravati investicije u nove proizvodne pogone koji će potaknuti preradu i stvaranje proizvoda dodane vrijednosti i razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije. - Budući ZPP usmjeren je na goleme zahtjeve prema poljoprivrednicima i teško da će oni biti ispunjeni ako se ne bude osiguralo više novca za nove investicije koje će podići tehnološku razinu proizvodnje i potaknuti veću proizvodnju. Mi u HPK-u preko europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca pratimo sve što se događa i prije nego bilo tko drugi u Hrvatskoj imamo uvid u sve što nas čeka i često svojim prijedlozima nastojimo prisiliti donositelje odluka da više slušaju hrvatske poljoprivrednike i bore se za interes hrvatske poljoprivrede u EU-u - zaključuje Jakopović.
Miroslav Kuskunović, stručnjak i vlasnik prve PR agencije specijalizirane za agrobiznis Kombinat 1969., smatra da je ulaskom u EU Hrvatska dobila mogućnost da golemim investicijama iz EU budžeta podigne svoju poljoprivredu i potakne izvoz te veću konkurentnost na otvorenom i velikom tržištu EU-a. "Nažalost, unatoč ulaganjima koja su godišnje premašivala pet milijardi kuna, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje pala je s 22 milijarde na samo 17 milijardi kuna.
Gotovo sve proizvodnje, osim ratarstva, doživjele su drastičan pad, a uvoz je premašio psihološku granicu i deficit od 1,5 milijardi kuna dovoljno govori da nismo iskoristili prednosti EU-a kao što su to učinile druge države. Kroz ruralni razvoj investiralo se u infrastrukturu (lokalne ceste, škole, vodovodi i slično), a unatoč silnim investicijama ruralni prostori, posebice Slavonija, ostaju prazni i sve je manje poljoprivrednika, a sve više korisnika poticaja na različitim osnovama. Nažalost, koncept Zajedničke poljoprivredne politike sve više pokazuje da i poljoprivrednici u EU-u gube bitku s jakom konkurencijom iz cijeloga svijeta, koja proizvodi jeftine robe, lošije kvalitete, koje dolaze u EU i ruše konkurentnost EU poljoprivrede", kaže Kuskunović. Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge velikih proizvođača svinja, kaže da dosadašnja potrošnja EU sredstava nije dala očekivane rezultate.
- Kada bismo pogledali indikatore koje smo si sami postavili za mjerenje uspjeha mjera potpore, vidjeli bismo velike podbačaje. Prvo veliko nesnalaženje je koliko novca za koje mjere trebamo predvidjeti, drugo kako unutar mjera napraviti raspodjelu sredstava za pojedine projekte, treće tko su nositelji proizvodnje koji trebaju dobiti priliku za realizaciju projekata, četvrto, i najvažnije, koja je odgovornost onih koji propisuju natječaje kako bi se postigli ciljevi pojedinih mjera. Primjer, Mjera 4.1.3 - ponovno je produžen rok za prijavu projekata za obnovljive izvore energije u poljoprivredi, očito nema dovoljno interesa, ali uvjeti ostaju isti. Primjerice, treba imati zatvorenu financijsku konstrukciju za projekt, potpuno gotovu dokumentaciju u smislu gradnje ili montaže, ispuniti financijske kriterije glede visine potpore... Sad kad bi netko tko piše natječaje znao koliko vremena i sredstava trebaš potrošiti za pripremu projekta a da ne znaš kada će i hoće li uopće natječaj biti objavljen, a da ne spominjem pod kojim uvjetima i hoće li uopće biti prihvatljiv, shvatio bi da je raspisani natječaj velikim dijelom promašen. Ne bi li bilo bolje da se uvjeti znaju unaprijed za cijelo razdoblje, koji se neće mijenjati od natječaja do natječaja, i da se natječaji rade prema nekim smislenim fazama ili da rokovi natječaja ostanu otvoreni duže razdoblje, da se uvjeti natječaja prilagođavaju stvarnim korisnicima, koji će izgraditi projekt i realizirati ciljeve? Najavljuju se novi projekti za Mjeru 4.1.1, za reprocentre u svinjogojstvu, male i velike. Zna li tko uvjete natječaja? Koliko vremena i novca treba za dozvolu? Koliko će se vremena i novca potrošiti na zatvaranje financijske konstrukcije? Hoću li nakon sveg potrošenog novca biti prihvatljiv prema financijskom ili nekom drugom kriteriju? Tko zna odgovore na ta pitanja možda će i riskirati, ali mislim da ih je jako, jako malo. Moramo shvatiti da samo uspješni projekti povećavaju našu proizvodnju, a to nije jednostavno realizirati. Ako u to uključimo podjelu na male i velike te ograničenja natječajem projekti se jako teško realiziraju. Predlažemo temeljitu promjenu sustava potpora - kaže Kuterovac. Zdenka Rupčić

Usmjerenost
- Nedavno je jedan ugledni američki časopis EU poljoprivredu nazvao – muzejskom, jer više ne prati znanstvena i tehnološka dostignuća i gubi utrku s poljoprivredom Južne Amerike, Kine, Indije... Usmjerenost na ekologiju, zaštitu okoliša i smanjivanje negativnog utjecaja na klimatske promjene pred EU poljoprivrednike stavlja zahtjeve koje oni ne mogu ispuniti te se sve više povlače iz proizvodnje. Sve analize pojedinih sektora od ulaska u EU pokazuju pad i negativne trendove, što je najočitije u stočarstvu, posebice proizvodnji mlijeka i mesa. Zato bi sadašnja strategija, koju država najavljuje, trebala donijeti i mjerljivu analizu učinka ulaska u EU te kakav je utjecaj ulazak imao na proizvodnju, a ne samo da se priča o novcu, jer se stvara dojam da se u poljoprivredu ulazi zbog poticaja. To je, nažalost, u javnosti stvorilo negativnu sliku o hrvatskoj poljoprivredi - kaže Kuskunović.
Možda ste propustili...

KINESKA VIDEOAPLIKACIJA

TikTok otvara centar u Irskoj

POTROŠAČI IH SVE VIŠE PRIHVAĆAJU

Do 2030. na cestama 31 milijun električnih vozila

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NEKI ĆE BACITI I DO 50 % URODA GROŽĐA

Vodeći vinari smanjuju proizvodnju vina zbog velikog pada potražnje

2

OPORAVAK ZAHVALJUJUĆI MJERAMA

Porast hrvatske industrije prvi put od veljače

3

RADILI KRAĆE I ZADRŽALI POSAO

Primanja radnika u Njemačkoj 2,2 % niža