Ekonomija
KORONA IZMIJENILA NAČINE OBAVLJANJA POSLOVNIH PROCESA

Od kuće je radilo 70 % građana, “letjeli” petabajti u podatkovnom prometu
Objavljeno 1. srpnja, 2020.
Na račun rada od kuće podatkovni promet u prvom tromjesečju u Hrvatskoj porastao je za 40 %

U prvom tromjesečju 2020. godine na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj bilježi se znatan rast podatkovnog prometa i broja minuta u telefonskoj pokretnoj mreži, izvješćuje Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Kao osnovni razlog navodi se rad od kuće s obzirom na to da je, prema prvim procjenama, u vrijeme izolacije zbog COVID-a od kuće radilo gotovo 70 posto građana. U spomenutom razdoblju ukupni podatkovni promet porastao je za 40 posto, a samo u ožujku, kad je započela epidemija koronavirusa, za 62 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine."U prvom tromjesečju 2020. na tržište elektroničkih komunikacija utjecali su izmijenjeni uvjeti rada prouzročeni epidemijom COVID-19. Rad od kuće i nastavne aktivnosti uglavnom su se održavali preko interneta te je očekivano, u odnosu prema istom razdoblju u 2019., rastao ukupni podatkovni promet i broj minuta u telefonskoj pokretnoj mreži. Prema tržišnim pokazateljima, ukupni podatkovni promet porastao je za 40 posto, na ukupno gotovo 500 petabajta (PB), a uspoređujući samo ožujak, kada je započela epidemija u Republici Hrvatskoj, s prošlogodišnjim ožujkom, ostvareni podatkovni promet veći je 62 posto. Daljnji rast očekuje se i u drugom tromjesečju ove godine. U odnosu prema istom razdoblju prošle godine porastao je i ukupan broj odlaznih minuta u pokretnoj mreži, i to za 17 posto. Ukupan broj odlaznih minuta u pokretnoj mreži veći je za oko 11 posto i u odnosu prema prethodnom tromjesečju, što se razlikuje od dosadašnjih trendova jer se u posljednjem tromjesečju godine uobičajeno ostvari veći promet zbog blagdana. U prvom tromjesečju 2020. nije zabilježen pad prihoda od roaminga s obzirom na kraće razdoblje tijekom kojeg su granice bile zatvorene", kažu iz HAKOM-a.

Osnovni kriteriji
Ističe se i kako je ukupni prihod na tržištu elektroničkih komunikacija smanjen za 3,7 posto u odnosu prema istom razdoblju u 2019. godini, ali uz napomenu kako je, unatoč manjim ukupnim prihodima, rast prihoda ostvaren na tržištu širokopojasnog pristupa internetu, i to za 2,7 posto, kao i na tržištu naplatne televizije za gotovo četiri posto u odnosu prema istom razdoblju lani.

"Na tržištu širokopojasnog pristupa internetu promijenjen je način objave podataka za 2020. tako da se u broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži više ne pribrajaju priključci kod kojih se usluga pruža preko pokretne mreže. Naime, navedena usluga vezana je uz fiksnu lokaciju, ali ne zadovoljava osnovne kriterije vezane za garantiranu brzinu, sukladno Uredbi o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu. Za razdoblja nakon 2019. godine navedena usluga objavljivat će se u kategoriji priključaka širokopojasnog pristupa internetu u pokretnoj mreži. Promjene u izvješćivanju utjecale su na pokazatelje koji se odnose na širokopojasne priključke internetu u nepokretnoj i pokretnoj mreži, pa promjene u odnosu prema prethodnim izvještajnim razdobljima ne prate dosadašnje trendove. Od širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži, broj priključaka preko svjetlovodne pristupne tehnologije i dalje ostvaruje najveći porast. Više od 38 posto korisnika u nepokretnoj mreži ostvaruje pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s, odnosno više od 11 posto brzinama većim od 100 Mbit/s. Broj korisnika 4D paketa je i dalje u porastu", objašnjavaju iz HAKOM-a.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) potvrđuju kako je rast podatkovnog prometa odraz povećanja broja onih koji su na račun COVID-a radili od kuće s obzirom na to da je rad od kuće do proglašenja pandemije u Hrvatskoj bio raritet.
"Prema dostupnoj statistici, rad o kuće odnosno na daljinu prije koronakrize nije bio previše zastupljen u Hrvatskoj. Prema podatcima Eurostata, u 2019. tek je 1,9 posto zaposlenih u Hrvatskoj radilo na daljinu u usporedbi s 5,4 posto na razini EU-a ili čak 14,1 posto u Nizozemskoj i Finskoj. Međutim, slijedom donošenja Odluke o ograničavanju društvenih i gospodarskih aktivnosti zbog pandemije COVID-19, rad na daljinu postao je ‘novo normalno‘ za mnoge zaposlene i u Hrvatskoj kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Međutim, ova protekla tri mjeseca bila su specifična i mnogi su radili od kuće ne prema vlastitim željama ili odlukom poslodavca nego zbog izvanredne situacije i prema odlukama Nacionalnog stožera", kaže glavna ekonomistica HUP-a, dr. sc. Iva Tomić.

Specifičnosti
U tome kontekstu Tomić naglašava kako se od kuće radilo bez adekvatnih propisa koje bi trebalo usvojiti s obzirom na to da mnogi poslodavci razmišljaju ubuduće radnicima ponuditi rad od kuće kao opciju.
"U normalnim vremenima rad na daljinu je nešto što bi trebalo preciznije definirati u okviru postojećih propisa i to je nešto na čemu HUP inzistira već duže vrijeme. Naime, suvremeni načini rada su se uvelike izmijenili i sve je veća potreba i od strane radnika za fleksibilnijim uređenjem radnog vremena te je stoga potrebno to i omogućiti u okviru zakonodavstva. Prvi korak u promjenama jest da se zakonski napravi razlika između stalnog rada na daljinu i povremenog rada na daljinu. Povremeno obavljanje poslova na daljinu, isključivo kao pogodnost za radnika, bilo bi kada radnik povremeno, na svoj zahtjev, ako okolnosti i vrsta posla to dopuštaju, poslove može obavljati od kuće ili nekog drugog mjesta. Time bi se sve odredbe koje trenutno znatno otežavaju rad na daljinu odnosile samo na stalni rad na daljinu koji bi u ovom slučaju bio rad na izdvojenom mjestu rada. Naravno, treba imati na umu da se ne mogu svi poslovi obavljati radeći na daljinu, a i kod onih koji mogu postoje određene specifičnosti. Primjerice, u nekim djelatnostima je potrebno biti na raspolaganju klijentima ili kupcima u određenom dijelu dana, dok je u nekim drugim djelatnostima bitan određeni output na kraju tjedna ili mjeseca, ali nije nužno da je zaposlenik na raspolaganju svaki dan u 8 sati ujutro. Zbog toga bi trebalo imati definirane tzv. KPI-jeve - ključne pokazatelje performansi - na razini zaposlenika i na taj način procjenjivati radni doprinos", kaže Tomić u ime HUP-a.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu i kako bi ubuduće, načelno, fleksibilnije uređenje radnog vremena, odnosno mogućnost rada od kuće, trebalo pozitivno utjecati na usklađivanje poslovnog i obiteljskog/socijalnog života.
"To je pokazano u velikom broju znanstvenih i stručnih istraživanja na primjerima različitih zemalja. Rad od kuće također je rad i radnik je dužan ispunjavati sve poslovne obveze, ali je moguće da si fleksibilnije organizira radni dan, da ne gubi vrijeme na put na posao i s posla i slično. U ovoj koronakrizi i ovaj dio bio je specifičan jer djeca nisu išla u vrtić i školu, pa je organizacija rada od kuće u ovom slučaju za roditelje sigurno bila izazovna. Međutim, u normalnim vremenima mogućnost rada od kuće zasigurno bi pridonijela boljem usklađivanju radnog i obiteljskog života. Koronakriza nam je pokazala da se to može, nadamo se da će to prihvatiti i zakonodavac", zaključuju iz HUP-a.
Ivana Solar
Od kuće najviše radili zaposlenici velikih tvrtki
U travnju, koji se ističe kao mjesec kada je rad od kuće u vrijeme izolacije bio najviše zastupljen - prema istraživanju portala “Moj posao” na uzorku od 900 ispitanika - od kuće je radilo 69 posto zaposlenih građana. Petina ispitanika (18 posto) nije radila od kuće jer im to priroda posla nije dopuštala, a onih koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio bilo je devet posto. Svi samozaposleni ispitanici, njih četiri posto, u travnju su radili od kuće. Od kuće su najčešće radili zaposlenici velikih tvrtki. Tu je mogućnost imalo čak 92 posto zaposlenih u velikim tvrtkama (većim od 200 zaposlenika), kojima priroda posla kojim se bave dopušta organizaciju rada na daljinu. U malim tvrtkama (do 20 zaposlenika) postotak ispitanika koji rade od kuće bio je nešto niži i iznosi 88 posto. Privatne tvrtke u stranom vlasništvu u većoj su mjeri svojim zaposlenicima omogućile rad od kuće (95 %), a u najmanjoj su mjeri takav oblik rada osigurale privatne tvrtke u domaćem vlasništvu (86 %). Među građanima koji su u travnju radili od kuće, njih polovina (49 %) ističe kako prije epidemije nisu imali tu mogućnost, a samo njih sedam posto napominje kako su i uoči krize redovito radili od kuće.
U IT-u od kuće radili i prije korone
Prema istraživanju portala “Moj posao”, nešto manje od polovine ispitanika (44 %) i prije krize radilo je na daljinu, ali samo povremeno te u iznimnim situacijama, kao što je njegovanje bolesnog člana obitelji. Napominje se da iako su velike tvrtke predvodnice kad je posrijedi rad od kuće, prije epidemije njihovi su zaposlenici u najmanjoj mjeri imali mogućnost rada od kuće (njih 57 % uopće nije imalo tu mogućnost, naprama 45 % ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama), kao i da su privatne tvrtke u stranom vlasništvu i prije epidemije u najvećoj mjeri omogućavale rad od kuće (58 % je bar povremeno imalo tu mogućnost), dok je samo 28 % zaposlenih u tvrtkama u državnom vlasništvu s vremena na vrijeme radilo od kuće. Očekivano, prije epidemije rad od kuće u najvećoj su mjeri prakticirale IT tvrtke, pa tako čak 71 posto zaposlenih u IT sektoru ističe kako su i prije bar povremeno radili od kuće.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EUROSPIN OTVARA SVOJU PRVU TRGOVINU U HRVATSKOJ

U potrazi su za građevinskim
zemljištem, dolaze li u Osijek?

2

NAGRADE ZA 30 GODINA TVRTKE

Radnicima Žita po 2500 kuna

3

HRVATSKOJ JE POTREBNA TVORNICA ZA PRERADU SOJE

Izvozimo neprerađenu soju, pa je uvozimo kroz stočnu hranu