Magazin
AMERIČKA TRAGEDIJA

Sjedinjene Države na rubu građanskog rata
Objavljeno 6. lipnja, 2020.

U samo nekoliko dana Sjedinjene Države su se našle na rubu građanskog rata nakon što je na društvenim mrežama objavljen snimak brutalnog policijskog ubojstva Afroamerikanca u Minneapolisu. Metom ljutitih prosvjednika diljem zemlje postale su policijska postaja i crkva zapaljene zajedno sa stotinama drugih zgrada. Dio crnačkih nezadovoljnika razbija izloge trgovina i pljačka sve što stigne, a predsjednik Trump prijeti izvođenjem vojske na ulice.

OPET NEKI CHAUVIN
Mnoge je sablaznio snimak agresivnog privođenja nesretnika Georgea Floyda koji je kupio cigarete krivotvorenom novčanicom od 20 dolara. Iako se Floyd nije opirao uhićenju, kako pokazuju snimci načinjeni mobitelom (lažljivo redarstveno izvješće govorilo je suprotno!), četvorica policajaca prvo su ga izudarala u svome automobilu, nakon čega su ga vezanog bacili na asfalt, naslonivši se svojim koljenima na njegovo tijelo. Najodgovorniji za smrt afroameričkog uhićenika je bijeli policajac Derek Chauvin koji je koljenom priklještio vrat Georgea Floyda. Čovjek je očajnički preklinjao da ga prestanu gušiti, bespomoćno moleći da mu dopuste da može disati. Chauvinov čvrsti policijski stisak koljenom uhićenikovog vrata trajao je čak osam minuta i 46 sekundi, nakon čega je Floyd izgubio svijest. Afroamerikanac je kasnije izdahnuo u bolnici. Uvidjevši da je nastao veliki skandal, policijska uprava je suspendirala svu četvoricu policajaca, vjerojatno samo privremeno dok se gužva ne stiša.

Sve je bilo spremno za zataškavanje, čak je i frizirana službena obdukcija govorila kako je Floyd "vjerojatno" bio pod utjecajem opojnih sredstava te da mu je zasigurno "štekalo" i srce. Baš kada su svi mislili da će američka javnost naviknuta na prekobrojno nasilje u svojoj zemlji progutati i ovaj incident, dogodilo se suprotno. Nakon što su uznemirujući snimci policijske brutalnosti i hladnokrvnog ubojstva u Minneapolisu osvanuli na društvenim mrežama, na ulice su izašle desetine i stotine tisuća ljudi, u početku mirno prosvjedujući zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca. Njihovi zahtjevi su bili da se četvoricu policajaca odgovornih za smrt Georgea Floyda optuži za ubojstvo, umjesto da se slučaj zataška.

Kako vlasti u početku nisu uopće reagirale na Floydovu smrt, ipak je tu riječ o tamo nekakvom crncu, mirni prosvjedi su se ubrzo pretvorili u nasilne. U Minneapolisu je zapaljena policijska postaja u kojoj su radili Derek Chauvin i trojica njegovih "nestašnih" kolega.

Nepostupanje u slučaju ubojstva Georgea Floyda, odnosno nedopustiva sporost u radu državnog odvjetništva, izazvala je masovno nezadovoljstvo diljem Sjedinjenih Država. Mirni prosvjedi, ali i divlji neredi u više od 350 američkih gradova izazvali su pravi kaos. Guverner Minnesote Tim Walz bio je prisiljen pozvati Nacionalnu gardu na ulice Minnaepolisa te uvesti policijski sat, a kada su se nemiri razbuktali naredio je mobilizaciju cjelokupnog sastava te vojne postrojbe, što je slučaj nezabilježen još od svršetka Drugog svjetskog rata. Kada se u jednom trenutku prosvjednička gomila približila Bijeloj kući, tajni agenti su predsjednika Trumpa i njegovu obitelj mimo njegove volje hitno na nekoliko sati evakuirali u obližnji podzemni bunker koji navodno može izdržati izravni pogodak nuklearne bombe. Bio je to možda i vrhunac nevjerojatnog nereda u koji su upale Sjedinjene Države. Razlog uličnom ratu prosvjednika i policije nije samo poslovični rasizam bjelačke većine i njezine vlasti kada je riječ o Afroamerikancima, nego i nakupljeno nezadovoljstvo vladavinom Donalda Trumpa koji je prosvjednike nazvao "razbojnicima" (thugs) i izgovorio zloglasnu krilaticu s kraja 60-tih: "Kada počne pljačkanje, počinje i pucanje" (When the looting starts, the shooting starts).

Tek trećeg dana od ubojstva Georgea Floyda, nakon što su dva dana bjesnjeli prosvjedi i nemiri diljem Amerike, policajac-ubojica znakovitog prezimena Derek Chauvin je uhićen i optužen za trećerazredno ubojstvo iz nehaja. Bilo je potrebno da prosvjednici zapale policijsku postaju u Minneapolisu da proradi savjest američkog pravosuđa. Odjednom je odnekuda stigla i vijest o neovisnoj obdukciji koja je potvrdila sumnju javnosti da je nesretni Afroamerikanac ubijen gušenjem. Sjedinjene Države su cijelom svijetu "urbi et orbi" dale do znanja kako funkcionira jedno važno načelo njihova pravosuđa, koje bi ovdje mogli nazvati "pravdom na zahtjev" (justice on demand). Dakle, ako ste nezadovoljni radom pravosuđa ili mislite da tijela kaznenog progona ne rade dobro svoj posao u nekom konkretnom slučaju, primjerice, ako je posrijedi policijski linč nad uhićenim Afroamerikancem, onda organizirate nemire diljem zemlje i svakako zapalite barem jednu policijsku postaju. Iznenada se savjest državnog odvjetnika odjednom budi i izgrednik biva uhićen. Bilo je potrebno da neredi u Americi potraju čak tjedan dana kako bi za Floydovo ubojstvo bila optužena i ostala trojica policajaca. Svatko tko je na YouTubeu pogledao mučno umorstvo gušenjem Georgea Floyda zna kako ovdje nije riječ o pritisku na pravosuđe nego o osebujnoj "pravdi na zahtjev".

BALKANSKA KRČMA 2.0
Nije najnoviji slučaj rasno motiviranog policijskog ubojstva crnoputog uhićenika jedini pokazatelj kako Sjedinjene Države, koje smo nekada davno jednostavno obožavali, u mnogo čemu funkcioniraju kao zemlja Trećeg svijeta. Ogromni kriminal, naoružanost nacije do zuba što je uzrok brojnih ubojstava, smrtna kazna, nedostupnost zdravstvenog osiguranja za sve, endemski te duboko ukorijenjeni rasizam, ali, treba i to spomenuti, i natprosječna sklonost afroameričke zajednice kriminogenim aktivnostima, čine ovu zemlju egzotičnim kutkom na globusu. Kuda trenutno srlja Amerika najbolje pokazuje snimak uhićenja četveročlane ekipe CNN-a bez ikakvog razloga u trenutku kada su bili u programu uživo. Toliko o slobodi tiska u koju su se Amerikanci gotovo do jučer zaklinjali! Danas to više nije bitno. Tenkovi na prilazima američkih gradova pokazuju kako uistinu malo nedostaje da u toj zemlji, kao u kakvoj balkanskoj krčmi, netko ugasi svjetlo. Ono što se trenutno događa u Americi jako nalikuje Arapskom proljeću 2010.-2012.

Najtužniji lik u ovoj priči nije Derek Chauvin, koji nas neodoljivo podsjeća na slavnog prezimenjaka iz 19. stoljeća što je svijetu podario toksični pojam "šovinizam", nego trenutni američki predsjednik. Od početka izbijanja ovog skandala Trump raspiruje rasni i politički sukob u svojoj zemlji ne razmišljajući da ga u studenome očekuju predsjednički izbori. 40 milijuna Amerikanaca, koji su zbog korone izgubili posao, mogli bi mu pomrsiti planove.

Piše: Draško CELING
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana