Magazin
KOMUNIKACIJA U PANDEMIJI

Tama nad Europom: Bitka svih bitaka
Objavljeno 28. ožujka, 2020.
OPSADNO STANJE: KAKO SE SNAŠLA EUROPSKA UNIJA U NAJVEĆOJ KRIZI OD DRUGOG SVJETSKOG RATA

Vezani članci

POVIJEST KARANTENA

Dubrovnik je bio prvi...

TEMA TJEDNA: KRIZNE MJERE I KARANTENA (I)

U ratu smo protiv virusa, to mora svima biti jasno!

Kad je u najtežem trenutku britanske povijesti preuzeo dužnost premijera 13. svibnja 1940. godine, Winston Churchill u svom je glasovitom govoru u Donjem Domu izrekao rečenicu koja će ući u legendu: "Želim reći Domu, kao što sam rekao onima koji su se pridružili ovoj vladi - nemam ništa za ponuditi osim krvi, teškog rada, suza i znoja". Bilo je to vrijeme početka Drugog svjetskog rata i te su Churchillove riječi imale blagotvorni učinak na sve Britance izložene neizvjesnoj sudbini i realnoj mogućnosti nacističke invazije na Otok.

ALARM NA SVE STRANE
Osamdeset godina poslije, ne samo Velika Britanija, nego cijela Europa i cijeli svijet, ponovno se suočavaju s još jednom smrtonosnom prijetnjom - pandemijom koronavirusa. Pritom je razmjere sadašnje zdravstvene ugroze vjerojatno neprimjereno, bar za sada, uspoređivati s kataklizmom Drugog svjetskog rata, no prema razmjerima straha, panike i opće nesigurnosti prouzročene aktualnom koronavirusnom pandemijom stječe se dojam da nismo daleko od svjetske drame s katastrofalnim posljedicama. Drugim riječima, ako Churchillove riječi u ovoj situaciji možda i nisu odgovarajuće za povlačenje paralela s prošlosti, upozorenja drugih, ovodobnih svjetskih čelnika, itekako zvuče dramatično. Tako je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao na primirje u svim dijelovima svijeta i fokus na borbu protiv pandemije koronavirusa. "Vrijeme je da stavimo oružane sukobe pod ključ i fokusiramo se zajedno na pravu borbu našeg života", rekao je Guterres na konferenciji za novinare prenošenoj videovezom te dodao: "Virus ne mari za državljanstvo ili etničku pripadnost, frakciju ili vjeru. On napada sve, nemilosrdno. U međuvremenu, bjesne oružani sukobi u svijetu". Tome se doista nema što dodati osim još jednom pozvati se na razum, razboritost i humanost, u teškim trenutcima za Europu i cijeli svijet.

Koliko je situacija krajnje ozbiljna, govore i obavijesti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najvećih svjetskih epidemiologa i znanstvenika, Svjetske banke, MMF-a, Wall Streeta i drugih najvećih svjetskih burzi, dakako i Europske unije, Europske komisije i Vijeća EU-a kojim predsjeda RH, koje dobivamo na dnevnoj bazi. Tako je između inih Svjetska zdravstvena organizacija upozorila da pandemija izazvana koronavirusom ubrzava. Navode se pritom i egzaktni podatci. Dok je trebalo 67 dana od prvog prijavljenog slučaja do 100.000 slučajeva Covida-19, trebalo je samo 11 dana za sljedećih sto tisuća slučajeva, a potom još samo četiri dana za još toliko, pojasnio je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Osim zdravstvenog aspekta pandemije, crne ekonomske prognoze također nije moguće zaobići. Tako je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva rekla na telekonferenciji G20 da bi svjetska recesija nakon pandemije koronavirusa mogla biti gora od one koja je uslijedila nakon financijske krize 2008. godine. S tim u vezi upozorila je ministre financija i guvernere središnjih banaka na to da su projekcije svjetskog rasta negativne za 2020. te rekla da treba očekivati "recesiju koja će biti najmanje onoliko teška koliko je bila za vrijeme svjetske financijske krize, ili gora". "Ali očekujemo oporavak 2021", naglasila je optimističnije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i kineski Xi Jinping zatražili su hitno održavanje izvanrednog sastanka na vrhu G20. "Održavanje takvog sastanka bilo bi korisno posebice na sanitarnom planu, uz uključivanje WHO-a kako bismo zajedno radili na lijekovima i cjepivu", kaže se u priopćenju te dodaje da bi summit G20 - koji okuplja 20 najmoćnijih svjetskih gospodarstava - bio koristan i "na ekonomskom planu". Inače, sljedeći redovni summit G20 trebao bi se održati u Rijadu, 21. i 22. studenoga.

Ministri financija i guverneri središnjih banaka 20 najvećih gospodarstava svijeta dogovorili su na telekonferenciji da će koordinirati svoje djelovanje u pogledu sve ozbiljnije pandemije koronavirusa, rekao je američki ministar financija Steven Mnuchin za Fox News. Mnuchin je rekao da SAD usko surađuje sa zemljama G20, G7, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom u vezi krize.

BRISELSKE INSTITUCIJE
S obzirom na razmjere i zdravstvene i ekonomske krize, od presudne je važnosti uspostava i provođenje efikasne komunikacije na svim razinama. Uloga Kriznog stožere Civilne zaštite u svim je ugroženim zemljama ključna u tom komunikacijskom kontekstu, a tu se Hrvatska doista pokazala organiziranom, učinkovitom i odgovornom članicom Europske unije. Svakodnevno obavještavanje javnosti u dva navrata, a nekad i više puta, kako bi se pravodobnim informacijama spriječilo širenje panike i koliko-toliko postigao "smirujući komunikacijski efekat" u javnosti, pravi je put koji ulijeva nadu da se kriza drži pod kontrolom, koliko god stanje bilo teško i nepredvidivo. Osim toga, za svaku je pohvalu i žurna intervencija Vlade koja je otvorila posebnu internetsku stranicu - koronavirus.hr.

Također je izuzetno bitna uloga koju u ovoj situaciji ima RH kao predsjedavajuća Vijećem EU-a. I tu se Hrvatska pokazala kao sposobna koordinirati rad institucija EU-a, predlagati i provoditi odluke važne kako za EU tako i RH kao članicu Unije. Jer bez svakodnevne komunikacije, brzih i efikasnih mjera koje se moraju donositi i provoditi, borba protiv pandemije ne samo da bi bila teža, nego i nemoguća. U tom smislu rad institucija EU-a morao se korigirati, odnosno preustrojiti "u hodu", što se može vidjeti iz svakodnevnih općenja na najvišim razinama preko digitalnih alata, interneta, društvenih mreža, videokonferencija i redovitog izvještavanja o postignutim suglasnostima oko prioritetnih pitanja. Naravno da pritom nije i ne može biti sve idealno, ipak je ovo kriza s kakvom se EU do sada nije suočio. Između ostaloga, otežana mogućnost putovanja i strah od zaraze koronavirusom dovode u pitanje sadašnji, ali i dugoročni rad europskih institucija, koje fizičku nazočnost na sastancima nastoje nadomjestiti videokonferencijama, što opet traži privremeno odstupanje od utvrđenih pravila.

Protekli tjedan odgođen je redoviti sastanak Vijeća za ekonomske poslove (Ecofin), koji se trebao održati u utorak. Sastanci Vijeća za opće poslove i Vijeća za vanjske poslove koji su na rasporedu sljedeći tjedan također su otkazani i umjesto toga održat će se videokonferencija. Otkazan je i sastanak na vrhu i umjesto toga čelnici zemalja članica imat će videokonferenciju, ali samo na temu koronavirusa.

Glavno tajništvo Vijeća EU-a pripremilo je prijedloge da se privremeno, na mjesec dana, derogiraju neke odredbe Poslovnika kako bi se osiguralo da Vijeće može donositi odluke s obzirom na to da je teško, zapravo nemoguće, osigurati fizičku nazočnost ministara. Članovi Vijeća koji sudjeluju putem videokonferencija trebali bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo poštovanje pravila o profesionalnoj tajni. U slučajevima kada se tehnološkim sredstvima ne može osigurati zaštita klasificiranih podataka EU-a u skladu sa sigurnosnim pravilima, o tim se pitanjima ne bi raspravljalo putem videokonferencije. Glavno tajništvo predlaže da se sastanci Vijeća, koji se u travnju održavaju u Luxembourgu, sljedeći mjesec iznimno održe u Bruxellesu.Europski parlament pripremio se na glasovanje na daljinu. Prvi put u povijesti na plenarnoj sjednici glasat će se na daljinu, putem elektroničke pošte. Europski parlament otkazao je dvije predviđene miniplenarne sjednice 1. i 2. travnja te 22. i 23. travnja. Četverodnevne plenarne sjednice, koje bi se trebale održati u Strasbourgu u svibnju, lipnju i srpnju, pretvorene su u dvodnevne, miniplenarne sjednice u Bruxellesu.

DAN POSLIJE SUTRA
Kad se sve netom spomenuto uzme u obzir, inače u normalnim okolnostima spora administracija Europske unije prisiljena je hitno se preustrojiti prema zahtjevima pandemije i krize njome izazvane na svim poljima, pa i onom itekako važnom - komunikacijskom. Jer uspješno provođenje kriznih mjera, kao i mjera karantene, ovisi o pravodobnim, istinitim, i na činjenicama utemeljenima i vjerodostojnima izmjenama informacija, i općenito uzevši široke i efikasne komunikacije na globalnom i lokalnom planu. U tom širem, sveobuhvatnom kontekstu, široj slici cijele krizne situacije, funkcioniranje sustava, institucija države, kriznih stožera, zdravstvenih i svih pratećih službi o kojima ovisi odvijanje života u izolaciji i nužnih gospodarskih i tržišnih djelatnosti, od presudne je važnosti za pobjedu u bici svih bitaka, ovoj sadašnjoj, koju EU, RH i cijeli svijet vode protiv nevidljive pošasti zvane koronavirus. Čeka nas još mnogo znoja i suza, hrabrosti i odlučnosti, nade i vjere u vlastite sposobnosti, da parafraziramo Chruchilla, kako bi u konačnici epidemija bila pobijeđena i kako bismo se svi skupa vratili u normalu, iako ni svijet ni ljudi u njemu vjerojatno više neće biti isti. Čeka nas Day After Tomorrow, ma kakav on bio.
Priredio: Darko JERKOVIĆ
​URSULA VON DER LEYEN: Zdravstveni pregledi na granici mogu biti dodatna korisna mjera za suzbijanje virusa, ali moraju biti organizirani tako da ne zaustavljaju slobodan protok robe.
Francuska je proteklog tjedna postala peta zemlja u svijetu s više od 1000 mrtvih, nakon Kine, Italije, Irana i Španjolske.
HEIKO MAAS: Mislim da će trebati povećati učestalost sastanaka (putem videokonferencija), rekao je Njemački ministar vanjskih poslova novinarima putem videoveze.
Potres: Copernicus pomaže
Nakon što je Hrvatska aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, više zemalja članica odmah je odgovorilo i poslalo pomoć, a europski satelitski program za krizne situacije Copernicus pomaže u izradi karata područja koje je stradalo u potresu. Jedna od usluga koje Copernicus pruža jesu i usluge upravljanja kriznim situacijama (Copernicus EMS). Ta usluga pruža svim akterima koji su uključeni u upravljanje prirodnim katastrofama, nesrećama koje izazove čovjek i humanitarnim krizama pravodobne i precizne geoprostorne informacije dobivene satelitskim daljinskim istraživanjima i upotpunjene dostupnim ‘in situ’ podacima ili podacima iz otvorenih izvora. Copernicus EMS ima dvije sastavnice: komponentu za kartiranje i komponentu za rano upozoravanje. “Europska unija je tu da pomogne Hrvatskoj u ovom teškim vremenima. Europska pomoć je već na putu i zahvaljujem Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Italiji na njihovoj ponudi kroz Mehanizam civilne zaštite. Naše misli su s onima koji su pogođeni i s nacionalnim službama koje su na terenu. Spremni smo pružiti daljnju pomoć”, izjavio je povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič.(H/DJ)
Korekcija EU proračuna
Ministri financija zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski ministar Zdravko Marić, potvrdili su da su ispunjeni uvjeti za aktiviranje klauzule o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se vlade mogle boriti s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa. Ministri su raspravljali o odgovarajućim mjerama na razini EU-a koje bi pridonijele smanjenju negativnog utjecaja koji virus Covid-19 ima na gospodarstva država članica. Poseban fokus stavljen je na mjere koje su usvojili Europska komisija i Europska središnja banka, čime bi se državama članicama olakšala provedba nužnih aktivnosti. U samom Paktu o stabilnosti i rastu predviđena je mogućnost aktiviranja odredbe o odstupanju od pravila koja se inače primjenjuju, u slučajevima izvanrednih okolnosti, kao što je ova s pandemijom koronavirusa koji izaziva bolest Covid-19. Pakt o stabilnosti i rastu osigurava fiskalnu disciplinu država članica prema kojem deficit proračuna opće države ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.(H/DJ)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Prijeti li Škorinu Domovinskom pokretu raspad?

2

OSJEČKA NOGOMETNA PROŠLOST (II.)

U “Jugi” je skrojena hrvatska velika četvorka?

3

TRANZICIJSKA BESPUĆA: SLAVONSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA

Industrijski kombinat Gaj: Slatinski div završio u muzeju