Novosti
LOŠ OMJER UMIROVLJENIKA I ZAPOSLENIH

Broj umirovljenika u godinu dana povećao se za 4484
Objavljeno 11. siječnja, 2020.
Prosječan staž novih umirovljenika je 31 godina * Radi oko 12.000 umirovljenika

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o stanju za studeni 2019. godine (mirovine isplaćene u prosincu), ukupan broj korisnika mirovina koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) bio je 1,147.016. Riječ je o osobama u starosnoj (813.994), invalidskoj (113.523) te obiteljskoj (219.499) mirovini.



Niske mirovine

Kada se tome pridodaju umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe (DVO), kojih je bilo 15.629, potom 71.239 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te 6735 umirovljenih pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji, ukupna se brojka umirovljenika 30. studenoga 2019., kojima je u prosincu HZMO isplatio mirovinu za studeni, penje na 1,240.619. Ono što nije dobro jest to što taj broj već godinama nije manji od ukupnog broja zaposlenih osiguranika kojih je u studenome bilo 1,556.826. Tako je omjer zaposlenih i umirovljenih bio 1:1,25.


Kada je riječ o omjeru žena i muškaraca koji su u mirovini, brojnije su, sukladno svojoj dugovječnosti žene, kojih u mirovini ukupno ima 670.042 ili (54,01 %), dok je 570.577 umirovljenih muškaraca. Krajem prošle godine oko 12 tisuća umirovljenika bilo je zaposleno na pola radnog vremena, a među njima je bilo 4500 žena, od kojih je svaka četvrta radila u trgovini.


Prosječna mirovina za sve kategorije umirovljenika iznosila je 2721,24 kune (bez mirovina priznatih primjenom međunarodnih ugovora nešto je viša i iznosi 2802,86 kuna), a za prosječnog umirovljenika bez bivših pripadnika vojske, policije, ovlaštenih službenih osoba, branitelja i članova njihovih obitelji te HVO-a, još je manja i iznosi samo 2503,93 kune. Što je ipak više od 2406,03 kune, koliko je prosječna mirovina bila godinu ranije. U toj kategoriji najveće su starosne mirovine dugogodišnjih osiguranika, s prosječnim mirovinskim stažem od 42 godine, sedam mjeseci i 20 dana, koje iznose 3657,24 kune. No, takvih je samo 31.727, ili samo nešto manje od četiri posto od ukupnog broja onih koji su starosnoj, invalidskoj ili obiteljskoj mirovini, pa je i njihov utjecaj na ukupan prosječni iznos relativno mali. Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika, koji su pravo na mirovinu prvi put ostvarili u 2019., iznosi 2583,18 kuna.


U 2019. godini umrlo je ukupno 41.844 korisnika starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, a pravo na mirovinu prvi je put ostvarilo njih 45.697, od čega 33.947 na starosnu, 2242 na invalidsku, a 9508 na obiteljsku. Njihova je prosječna netomirovina u prosjeku iznosila 2573,18 kune, a kada gledamo samo one koji su otišli u starosnu mirovinu (i dugogodišnji osiguranici i prijevremena starosna mirovina), onda je riječ o iznosu od 2745,99 kuna. Ukupan broj tih umirovljenika u godinu dana, prema podacima HZMO-a, povećao se za 4484 osobe.
Premalo staža

Sukladno sada sporijem režimu ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca, u 2020. prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine (ako imaju 32 i pol godine radnog staža). Prijevremena mirovina se u 2020. godini može pak ostvariti s navršenih 57 i pol godina, kao i bar 32 i pol godine radnog staža. Svake sljedeće godine, sve do kraja prijelaznog razdoblja 2029., nužna dob i staž penju se za tri mjeseca. U punu starosnu mirovinu žene 2020. idu sa 62 i pol godine, što je još uvijek dvije i pol godine ranije nego muškarci. Radni vijek žena i muškaraca tako će se izjednačiti 2030. godine. Od ove je godine i niža penalizacija za prijevremene mirovine, a uopće ne vrijedi za one koji su se zaposlili do svojih ranih 20-ih godina. Radnicima koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života mirovina se isplaćuje bez umanjenja, a dobna se granica smanjuje i osobama koje rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.

U listopadu prošle godine prosječna netoplaća u Hrvatskoj bila je 6496 kuna. Kako prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO-u pak iznosi 3811,02 kune, njezin udjel u prosječnoj plaći iznosi 58,67 %. Prosječan mirovinski staž takvih korisnika mirovina je 31 godina, a njihova prosječna dob je 71 godina. Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO-a, a koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019., također iznosi 31 godinu, a njihova prosječna dob je 64 godine.


Igor Bošnjak
RAD DO 68. IZVAN HITNE PROCEDURE
Kao što je poznato, granica​ za starosnu mirovinu protekle je godine vraćena sa 67 na 65 godina života, a prijevremena starosna mirovina na 60 godina života, što su bili i zahtjevi referendumske inicijative "67 je previše", koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa. Pravo na starosnu mirovinu tako ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvaruje pak sa 60 godina života i 41 godinom mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju. Krajem 2019. iz ubrzane procedure povučena je i planirana izmjena ZOR-a koja je onima koji to žele trebala omogućiti da mogu raditi do 68. godine života, a čemu su se najviše protivili poslodavci.
U 2019. godini umrla su ukupno 41.844 korisnika starosne, invalidske, ili obiteljske mirovine
Možda ste propustili...

MANJE LJUDI NEGO LANI

Ove godine deset mrtvih od gripe

VOZAČ, VOZILO I SLUŽBENICI NA TROŠAK PRORAČUNA

Ured bivše predsjednice u Visokoj 22

HDZ POZVAO KANDIDATE NA PRIMJERENO PONAŠANJE U KAMPANJI:

Suzdržite se od netočnih i neutemeljenih izjava

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ONI ĆE ZA DVIJE GODINE PONOVNO NA VOZAČKI ISPIT

Policija u šest mjeseci poništila 464 vozačke dozvole

2

PORAST STOPE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

Svaki četvrti radnik priznaje otvaranje lažnog bolovanja

3

JADRANKU ŽARKOVIĆ LGBTIQ UDRUGA PROGLASILA "SAVEZNICOM DESNOG KLERIKALNOG POKRETA"

Milanović imenovao svoj tim i odmah prozvan zbog savjetnice za obrazovanje