Mađarski Siofok od 14. do 17. listopada bio je domaćin Kongresu Udruge sportskih novinara jugoistočne Europe (SEESJA) na kojem je sudjelovalo 11 od 13 zemalja, a među njima i Hrvatska.

Zemlja domaćin, Mađarska, iskoristila je prigodu za okupljanje novinara kako bi još jednom predstavili sada već poznati i priznati strateški plan njihove vlade na čelu s Viktorom Orbanom. U njemu je sport djelatnost od posebnog društvenog i ekonomskog interesa za državu, a plan se provodi još od 2011. godine. Strategija je obuhvatila nekoliko razina: od sporta djece i mladeži, rekreativnog bavljenja sportom, sportske infrastrukture, vrhunski sport, odnosno definiranje sportova od posebnih interesa te, što je možda i najznačajnije od svega, načini financiranja sporta.

Mađarska je u strategiji krenula od baze, od školskog sporta. Prema tome planu od 2011. godine svako dijete u Mađarskoj mora se baviti bar jednim sportom, odnosno minimalno dnevno 60 minuta imati neku sportsku aktivnost. Prije donošenja strategije 2010. godine djeca u dobi od 11 do 17 godina u prosjeku su se dnevno bavila sportom samo 17,2 minute (dječaci 22,8, djevojčice 11,5). Prosjek je rastao ako se uzme u obzir bavljenje sportom pet dana u tjednu (34,5 minute u prosjeku, odnosno 43,4 dječaci, odnosno 25,6 minuta djevojčice). Danas je u Mađarskoj uvedeno pet sati tjelesnog odgoja tjedno u školama, a to je već od 2014. godine potpuno uvedeno u nacionalni kurikulum. Što se tiče odraslih prijedlog je da se tjelesna aktivnost obavlja pet do sedam puta tjedno u vremenu od najmanje pola sata. Dakako, nije donesena strategija radi strategije, nego rezultati njezine primjene i dalje se kontroliraju kroz Nacionalni centar za praćenje, unutar kojeg je Nacionalna ustanova za zdravstveni razvoj. Zbog toga je i modernizirana infrastruktura za vježbanje na otvorenom kako bi to bilo pristupačno ljudima svih dobi i materijalnog statusa.

U strategiji je definirano kako Mađarska mora biti domaćih što više međunarodnih natjecanja. I to se provodi u djelo. Primjerice, od 2006. do 2010. godine u Mađarskoj su održana 34 sportske priredbe, a samo u 2017. godini njih 113, u 2019. godini samo Budimpešta bila je domaćin Svjetskog stolnoteniskog prvenstva, Svjetskog mačevalačkog prvenstva, Europske Maccabi igre, jedne od skupina Europskog prvenstva za odbojkašice, Svjetskog juniorskog plivačkog prvenstva te finale Lige prvaka za nogometašice, a sljedeće godine bit će jedni od domaćina Europskog nogometnog prvenstva. Za sva ta natjecanja potrebna je i sportska infrastruktura koja niče diljem Mađarske. Tako je u planu da se u razdoblju od 2014. do 2020. godine sagrade čak 32 nogometna stadiona. Dakako najveći stadion bit će Puskas arena, na kojoj će se igrati utakmice Europskog prvenstva i koji bi trebao biti gotov do kraja godine, a imat će kapacitet s više od 67 tisuća gledatelja. Gradi se i sportska infrastruktura za ostale sportove od posebnog interesa (takvih u Mađarskoj ima 16), a sve u cilju da mađarski sportaši budu konkurentni na međunarodnim prvenstvima i Olimpijskim igrama. Osim sportova od posebnog interesa izdvojeni su i sportovi koji imaju najveći utjecaj na aktivnost lokalnog stanovništva. Tu su prepoznati nogomet, košarka, rukomet, odbojka, vaterpolo i hokej na ledu. Grade se se stoga i dvorane za te sportove, primjerice u gradu Tatabanya, s nešto više od 60 tisuća stanovnika, gradi se dvorana s kapacitetom od 6000 gledatelja. Bez obzira na to što će mnogi istaknuti kako su većinu poslova gradnje dobili "Orbanovi prijatelji", mađarska vlada, koja daje novac, ima mehanizme kojim kontrolira njegovo trošenje prema zadanim programima. Također, vrlo je značajno kako mađarske tvrtke koje ulažu u sport imaju porezne beneficije koje dosežu čak i do 75 posto olakšica. Mađarskog primjera spominjemo i u kontekstu što je prošlo ljeto u Hrvatskom saboru izglasan Nacionalni program športa 2019.-2026., koji je prvi strateški akt planiranja Republike Hrvatske u području sporta. On bi trebao biti podloga za donošenje Zakona o sportu i svih ostalih zakona i podzakonskih akata kojim bi se strategija doista provela u djelo.
K.Lacković