IT industrija u Hrvatskoj desetljećima bilježi stalan rast. Samo su prošle godine hrvatske softverske tvrtke koje čine jedan segment ovoga sektora (i to bez obrta i nekih od srodnih djelatnosti) zabilježile rast izvoza od oko milijardu kuna, uz prihod od 12 milijardi i dvije tisuće novootvorenih radnih mjesta. I u Osječko-baranjskoj županiji otvara se sve više tvrtki, posla je sve više, veća je zarada i izvoz. Unatoč takvim rezultatima, a zbog loše početne pozicije, još uvijek smo tek negdje na oko 50 % prosjeka IT-a u zemljama Europske unije. Premda se donedavno činilo da smo na dobrom putu da se bar priključimo eliti, najnoviji događaji prijete zaustavljanju trenda rasta i urušavanju cijelog sektora! Ozbiljno na to upozoravaju vlasnici IT tvrtki iz Slavonije koji muku muče s pronalaženjem radnika. Problema koji ih guše je više. Uz katastrofalne demografske trendove, manjak i odljev radne snage, krucijalni je visoka opterećenost rada porezima i doprinosima, a s tim u vezi i poplava paušalaca u IT-u. Kažu, "javna je tajna da sve veći broj IT stručnjaka otvara vlastite obrte, ne zbog želje za izazovima poduzetništva, nego zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana." Problem je u golemoj razlici u oporezivanju radnika u trgovačkim društvima i paušalnim obrtima. A sve je eksaliralo nakon što je s početkom prošle godine prag za oporezivanje paušalaca podignut na čak 300.000 kuna.

- Činjenica da trgovačko društvo mora isplatiti i više od 10 puta veće iznose na ime poreza i doprinosa za iste visine netoplaća motivira sve veći broj zaposlenih u trgovačkim društvima u IT sektoru na otkazivanje radnog odnosa i prelazak u obrtničke vode. Za ukupan trošak mjesečne plaće od maksimalnih 25.000 kuna paušalac može isplatiti neto veći od 23.000 kuna, a "običnom" radniku, ovisno o olakšicama, ostaje samo oko 13.500 kuna. Razlike su značajne i za manje iznose pa se za trošak plaće od 20.000 kuna u paušalnom obrtu dobije oko 18.000 kuna neto, a tvrtka može isplatiti samo 11.000 kuna. Smatramo kako nije potrebno komentirati "prednosti" koje kroz visoke uplate u mirovinski i zdravstveni sustav stječu radnici u trgovačkim društvima, a imajući u vidu sadašnje stanje i realnu perspektivu tih sustava. Osoba koja dobiva 10.000 kuna više svaki mjesec lako će pronaći način da se osigura za mirnu starost. A zbog ovakvih razlika tvrtke gube vrijedne resurse, vrijeme uloženo u njihovu edukaciju i stavljene su u potpuno neravnopravan tržišni položaj - pojašnjavaju vlasnici i voditelji IT tvrtki. Napominju, problema sa stranom konkurencijom već odavno imaju.

- Za primjer, u usporedbi s kolegama u Republici Irskoj za isti netoiznos njihove minimalne plaće od oko 1650 eura hrvatski poslodavac mora isplatiti čak 1000 eura više na ime poreza i doprinosa. Te su razlike još veće u državama koje su nam izravni konkurenti na globalnom tržištu, poput Rusije, Ukrajine, Rumunjske - objašnjavaju.

Problema s poticanjem malih obrta nemaju. Traže ravnopravnost.

- Svima nam je jasna intencija poticanja malih obrta koji se muče s pokretanjem vlastitog posla i nitko nema ništa protiv toga. Problem nastaje kad netko s primanjima dvostruko, trostruko ili četverostruko višima od hrvatskog prosjeka ostane izuzet od plaćanja uobičajenih poreza i doprinosa dok svi ostali nose teret vrlo velikih davanja, čak i kad zarađuju znatno manje. Nažalost, ovakvo stanje nije održivo i od ključne je važnosti urediti pravila što prije - ističe naš sugovornik.

Napominje, nisu samo oni zakinuti, isto vrijedi i za odvjetnike, arhitekte, veterinare, revizore, tumače, prevoditelje, književnike, znanstvenike i ostale koji djelatnost obavljaju prema posebnim propisima. I oni mogu samo sanjati uvjete kakve imaju obrtnici paušalci.

Tvrdnji da sve više IT-ovaca otvara vlastite obrte zbog izuzetno povoljnog poreznog tretmana sigurno u prilog idu podatci koje nam je dostavila Porezna uprava. A kažu: na kraju 2017. u RH obrta u računalnim i informacijskim djelatnostima bilo je 1271, da bi se na kraju 2018. broj gotovo udvostručio i povećao na 2303 (a samo do 21. kolovoza 2019. na čak 3048)! To se preslikava i na Osječko-baranjsku županiju, koja je na kraju 2017. imala 92 takva obrta, a na kraju prošle godine čak 170! Istaknimo, s početkom prošle godine prag za paušalno oporezivanje podignut je s 230.000 na 300.000 kuna. I tu je, ističu, ključ. Nastavi li se ovaj rast IT obrta, a sigurno hoće, sektor se urušava. No tu nije kraj problemima.

- U velikom broju scenarija tvrtke i novoosnovani obrti nastavljaju surađivati kao i prije prekida, čineći na taj način prekršaj u smislu prikrivanja radnog odnosa. Nemamo saznanja sankcioniraju li se i kako ovakvi prekršaji, pa to ne usporava odljev radnika. Sva eventualna ograničenja postotka prihoda ostvarenog s jednim partnerom, a koja su na snazi u nekim zemljama, daju se jednostavno izbjeći. Čak i kad se ne radi o izravnom kršenju propisa, strani klijenti umjesto angažiranja domaćih trgovačkih društava biraju suradnju s jednim ili više paušalnih obrta koji kroz ovako neravnopravan porezni model postaju znatno konkurentniji od "običnih" tvrtki. Dok domaće tvrtke svjesnim ulaskom u aranžmane s prikrivanjem prave prirode poslovnog odnosa riskiraju kazne, stranim je tvrtkama na ovaj način omogućeno da jednostavno pregaze hrvatsku konkurenciju - upozoravaju. Donedavno su se ovakvi poslovi sklapali usmenom predajom, no sada ih se sve češće može vidjeti i u javnosti.

- Smatram da je model paušalnih obrta zapravo izvrsna ideja zbog manje birokracije i manjih tereta. Primijenjen na cijeli sektor, Hrvatsku bi načinio globalno relevantnim IT središtem. Nažalost, unatoč dobrim namjerama, zbog neravnopravnosti u načinu primjene dogodilo se upravo suprotno. Hrvatske IT tvrtke postale su inkubatori talenata za strano tržište. Zapošljavaju mlade i neiskusne kadrove, educiraju ih i nakon nekog vremena prisiljeni su ih prepustiti strancima. Donedavno se to događalo kroz odljev radne snage u inozemstvo, a sada sve češće kroz osnivanje obrta i izravnu suradnju sa stranim partnerima koji ih plaćaju i do gotovo dva puta manje za iste iznose netoplaća. Nisu hrvatski poslodavci ništa pohlepniji od strane konkurencije, nego su u znatno težem položaju od njih. Paradoksalno je da država na ovaj način zapravo neizravno potiče stranu konkurenciju i stavlja vlastite porezne obveznike u podređen položaj - napominju.

- Zato apeliramo na izjednačavanje prava i obveza za radnike u trgovačkim društvima i obrtnike paušalce. Smatramo da rješenje nije u pojačanim inspekcijskim nadzorima ili izuzetcima za bilo koju kategoriju, nego samo u potpunoj ravnopravnosti i jasno definiranim pravilima poslovanja. U suprotnom, prijeti nam usitnjavanje cijelog sektora s posljedičnim smanjivanjem uplata u državni proračun te izostanak aktivnosti razvoja i istraživanja, što će za posljedicu imati potpuno zaostajanje hrvatske IT industrije za inozemnom konkurencijom - zaključuju naši sugovornici.