Magazin
TEMA TJEDNA: NOVI EUROPSKI PARLAMENT (I.)

Pobjednici i gubitnici: Europska unija dan poslije - jača ili slabija nakon izbora?
Objavljeno 1. lipnja, 2019.
U novom EU parlamentu i dalje su dominantni Pučani (EPP) i Socijaldemokrati (S&D), premda sa zamjetno manjim brojem mjesta

Premda je od izbora za novi saziv Europskog parlamenta proteklo već tjedan dana, rezultati i dalje izazivaju rasprave, analize i različita mišljenja, ovisno kako tko iz kojeg kuta sagledava situaciju. S četiri osvojena mandata, jednog manje od postavljenog cilja, HDZ sigurno ne može biti zadovoljan, jer to je bitno slabiji rezultat od onoga na prošlim euroizborima kada su, doduše u koaliciji s HSS-om Marijane Petir, koja ovaj put nije prešla prag, i HSP AS-a Ruže Tomašić, osvojili šest mandata.

Nezadovoljstvo rezultatom na europskim izborima priznao je i premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. "Zadovoljan sam što je HDZ nastupio samostalno jer je to principijelna i konsenzualna odluka iza koje stojimo. Ono što se ovdje dogodilo velika je disperzija glasova, veliki broj lista koje su se sve snažno angažirale da privuku veliki broj birača, pa je u takvim okolnostima HDZ-u nedostajalo tisuću do tisuću i petsto glasova za peti mandat. I s te strane nisam zadovoljan", poručio je Plenković. Naknadno je još dodao da "birači nisu prepoznali što rade", misleći na trud koji je Vlada uložila u niz projekata, povećanje plaća, višak u proračunu..., ali da su i sindikati pomogli SDP-u završnici kampanje svojom akcijom protiv mirovinske reforme i skupljanjem potpisa za referendum.

Ukupno uzevši, ne iznenađuje dobar rezultat liste Hrvatskih suverenista koju je predvodila bivša HDZ-ova koalicijska partnerica Ruža Tomašić, koja je osvojila najveći broj preferencijalnih glasova od svih kandidata. Dio HDZ-ovih birača, onih konzervativnih i jako podložnih utjecaju Katoličke Crkve, možda je privukla i Marijana Petir koja je na europske izbore izišla sa svojom nezavisnom listom.

S druge strane, u SDP-u su i danas euforični, jer nitko se od socijaldemokrata nije nadao osvajanju čak četiri mandata u Europskom parlamentu. Štoviše, i s tri osvojena mjesta bili bi presretni, pa i osporavani predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji se sa suzama radosnicama obratio javnosti, svakako može biti zadovoljan rezultatom jer njegovi unutarstranački oponenti vjerojatno više neće tražiti njegovu ostavku. Bar za sada.

URUŠAVANJE MOSTA
Najveće iznenađenje ovih izbora i nova politička zvijezda definitivno je bivši sudac Mislav Kolakušić koji je na populističkoj, antisistemskoj i nadasve antikorupcijskoj retorici osvojio čak 73 tisuće glasova - 7,89 posto, a time i jedan mandat. U Europski parlament s po jednim zastupnikom ušli su još Hrvatski suverenisti, Živi zid i Amsterdamska koalicija.

Ako je Kolakušić najveće iznenađenje, onda je Most najveći gubitnik, jer su sve predizborne ankete sugerirale da bi ekipa predvođena Božom Petrovom trebala osvojiti jedno mjesto u Bruxellesu. No, Mostova lista osvojila je samo 4,67 posto glasova i tako gotovo nestala, ne shvativši da je sve desno od HDZ-a već zauzeto. Uz to, postalo je jasno da Most više nije ni dovoljno atraktivan biračima, više je iritantan sudeći prema onome što rade i kako se ponašaju u Saboru, pa u stranci već traže nove alternative i saveznike.

NOVA ODGOVORNOST
Razloga za veliko nezadovoljstvo, pa i teško razočaranje, ima donedavna senzacija i nositeljica liste Starta Dalija Orešković. Gubitnici izbora su i koalicija predvođena strankom Možemo!, zatim Pametno, ali i lista Milana Bandića koji bi trebao biti jako zabrinut. Tu su i HDZ-ovi koalicijski partneri iz HNS-a, kao i HSLS. SDSS, koji je, prema mišljenju mnogih, imao najinovativniju izbornu kampanju, ipak nije uspio osvojiti mandat u Bruxellesu.

Bilo kako god, bez obzira ne rezultate, može se reći da su "pobjednici" i desnica koja raste, i populisti, i nacionalisti, ali i da su u novom EU parlamentu i dalje dominantni Pučani (EPP) i Socijaldemokrati (S&D), premda sa zamjetno manjim brojem mjesta. Što se pak same Europske unije tiče, i prije izbora često se moglo čuti da oni nikad dosad nisu bili tako važni, jer su početak procesa u kojem će se odrediti smjer kojim će EU ići u razdoblju od sljedećih pet godina. S obzirom na postignuća desnice na ovim izborima, napose u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj, a koja je odmah poručila: "Transformirat ćemo Europu", ne čudi veliko slavlje Salvinija, Le Pen i Orbana. S takvim stanjem stvari francuski predsjednik Emmanuel Macron ne može biti zadovoljen, jer je uoči izbora dramatično poručio: "Ovo su najvažniji izbori nakon 1979., ako kao predsjednik države dopustim da se raspadne Europa koja je izgradila mir i donijela napredak, bit ću odgovoran pred poviješću jer se Unija našla pred velikom opasnošću". Naime, Macron je oduvijek zagovarao proeuropsko stajalište, iako je smatrao da Europsku uniju treba "reformirati". Usto, Macron je zajedno s portugalskim socijalističkim čelnikom Antoniom Costom pozvao na "stvaranje velike koalicije naprednjaka" koja bi se suprotstavila "onima koji žele uništiti Europu nacionalizmom". Ipak, iako se očekivao crni val, on se nije dogodio u obimu koji bi konotirao neku veću dramatiku. Zapravo je važno da su Pučani i Socijaldemokrati i dalje u vodećim ulogama, dok su im "u pričuvi" liberali i zeleni, kao najveće iznenađenje izbora. Od 751 mjesta u Parlamentu, Socijaldemokrati su dobili 149 "fotelja", dok je Pučanima pripalo 180 zastupničkih mjesta. Pučani su dakle najsnažniji u EP-u i smatraju da njihov kandidat Manfred Weber ima pravo voditi i Europsku komisiju. No, borba za nemali broj utjecajnih čelnih mjesta tek predstoji.

Na kraju, kad se govori o budućnosti Europske unije, podsjetimo da je više od 500 stručnjaka, među kojima i dva nobelovca, nedavno u Bolu na Braču na znanstvenoj konferenciji u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu raspravljalo o izazovima Europe.

NOVI IZAZOVI
- Izazovi nisu nova stvar za Europsku uniju. Prije pet godina oni su bili dramatičniji. Europska komisija usmjerila se na deset prioritetnih zadataka i rezultati su vidljivi. Europsko gospodarstvo raste već šest godina zaredom. Kroz Investicijski plan potaknuli smo ulaganja i povećali zapošljavanje. Ali iako bilježimo pozitivne promjene, svijet se promijenio i novi izazovi su pred nama. Nije to samo izazov rastućeg populizma i protekcionizma u svijetu, nego i novi društveni izazovi kao što su sigurnost i dezinformacije. Nejednakost, socijalna prava, demografija, klimatske promjene... Svijet se promijenio na mnogo načina tijekom posljednjih nekoliko godina - kazao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Cijelu izbornu i postizbornu EU priču možda je najbolje završiti riječima uskoro bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, izrečenu uoči susreta čelnika država EU27, koji se početkom svibnja održao u rumunjskom gradu Sibiu: "U turbulentnom desetljeću kojeg su obilježili teška financijska kriza, migrantski val, Brexit i porast populizma, Europska unija dokazala je da zna očuvati mir, stabilnost, kao i prosperitet svojih građana". Koliko će taj Junckerov optimizam biti poticajan i za nove odnose u novom sazivu Europskog parlamenta, ostaje za vidjeti u idućim mjesecima.

Uz nužni optimizam, da se svi naslijeđeni problemi riješe (Brexit, migracije, sigurnost granica, ekonomija, terorizam, klima, demografija...), dojam je kako su pred Europskom unijom teški dani. Ako se pritom do kraja ove godine neki problemi i riješe, za Hrvatsku će njezino predsjedanje EV-om biti veliki izazov za koji se mora u cijelosti pripremiti, profesionalno i odgovorno, kako bi "naših šest mjeseci" bilo više od pukog dekorativnog okvira u trasiranju puta za sigurnu i prosperitetnu Europsku uniju u bližoj i daljoj budućnosti. Drugim riječima, bit će to nezanemarivo važna uloga Hrvatske koja će od siječnja 2020. predsjedati Europskim vijećem.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Hrvatski zastupnici
Podsjetimo, Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a te po jedan s liste Hrvatskih suverenista, Mislava Kolakušića, Živog zida i Amsterdamske koalicije. Ispred HDZ-a u Europskom parlamentu trebali bi sjediti Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko. SDP će predstavljati Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković. Ispred Hrvatskih suverenista u Europski parlament ući će Ruža Tomašić, Mislav Kolakušić osvojio je mandat na svojoj listi, za Živi zid mandat je osvojio Ivan Vilibor Sinčić, a Amsterdamsku koaliciju Valter Flego.

DARIJO ČEREPINKO

MNOGO TOGA ĆE SE MORATI MIJENJATI

Pravi pobjednik ovih izbora je Europska unija, čiji su građani visokom izlaznošću na izbore pokazali, pogotovo u razvijenim članicama, kako još vjeruju u cijeli projekt, bez obzira na eventualne njegove nedostatke koje u budućnosti treba popraviti. Također, većinu mjesta u Parlamentu osvojile su proeuropske opcije - naglašava dr. sc. Darijo Čerepinko, te dodaje:

OČEKIVANI SCENARIJ
- Političke opcije koje se protive Uniji dobile su puno manji broj zastupničkih mjesta nego što se strahovalo, što je dodatni pokazatelj da građani Europske unije svoju budućnost vide u jačanju i popravljanju bloka, a ne u njegovoj dekonstrukciji. Drugi važan pobjednik EU izbora je sam Europski parlament koji je dobio na legitimitetu i sve više će postajati mjesto dogovora o europskim politikama i smjerovima razvoja. Također, dvije najjače grupacije, pučani i socijalisti, neće moći bez manjih aktera dogovarati raspodjelu pozicija u tijelima Unije, što može dovesti do toga da možda dobijemo i kvalitetnije kandidate od onih koji su bili favoriti prije izbora. Na kraju, politička grupacija koja je najviše dobila ovim izborima su svakako Zeleni, jer su, osim što su dobili veći broj mandata u parlamentu, uspjeli na europsku agendu staviti teme koje su u srži njihovog političkog djelovanja. Tu prije svega mislim na pitanja klimatske krize koja postaje sve ozbiljniji, globalni problem, ali i na pitanja socijalne pravednosti i uključivosti. Dodatno, Zeleni su na svoju stranu pridobili izrazito mnogo mladih birača koji će, ako se ne razočaraju, tvoriti stabilno biračko tijelo zelenih stranaka na budućim izborima.

Što se tiče gubitnika, gotovo svi ostali su izgubili ponešto, a ponajviše one političke opcije koje su se snažno protivile Uniji i koje, iako su u pojedinim slučajevima prošle relativno dobro, nisu uspjele stvoriti jak zajednički pokret na razini EU-a, a koji bi onda lakše destabilizirao institucije Unije. Omjer proeuropskih i antieuropskih zastupnika dodatno će se promijeniti jednom kad Velika Britanija konačno izađe iz Europske unije.

Kako komentirate rezultate hrvatskih kandidata za EU izbore?

- Hrvatski građani još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri ni svjesni ni zainteresirani za politička pitanja koja su se otvorila na EU razini, čemu su umnogome pridonijeli mediji vrlo lošim praćenjem i europskih izbora, ali i općim nesnalaženjem, uz par iznimki, u vanjskopolitičkim odnosno europskim temama. Dodatni problem je da mnogi ne razumiju da su mnoge europske teme zapravo već postale pitanja unutarnje politike. Građani koji jesu izašli na izbore glasali su mahom za snažne političke ličnosti, a sam rezultat ne odskače mnogo od uobičajenog scenarija posljednjih godina - većinu glasova osvajaju HDZ i SDP, a uz njih se na svakim izborima provuče i neka nova protestna opcija. Ovaj put je to bio gospodin Kolakušić. Na prijašnjim izborima su to bili Most i Živi zid, kojima je na ovim izborima potpora pala. Birači jednostavno nisu smatrali njihov rad u Saboru vrijednim veće potpore, a ona potpora koju su na prijašnjim izborima dobili na povjerenje da će učiniti nešto bolje i drugačije istopila se. I dalje ostaje problem da više od 70 posto birača nije izašlo na izbore pa ovi postoci teško se mogu projicirati na bilo koje iduće izbore s višom izlaznošću, pogotovo ako ona bude iznad 50% i pogotovo u slučaju ekstremnijih političkih opcija. Šteta je što nove političke opcije nisu jače zahvatile upravo u tih 70 posto apstinenata.

Pred Unijom je gomila problema, no u kojem smijeru će ići glavne rasprave u novom sazivu Parlamenta?

- Svi dosadašnji problemi ostaju i dalje aktualni. Ovi izbori su pokazali da građani EU-a vjeruju u europski projekt, no to ne znači da misle da je ovakav kakav je u potpunosti dovršen i dobar. Mnogo toga će se morati mijenjati, a čini mi se da će točke rasprave ići upravo u smjeru zelene političke agende. S jedne strane bit će potrebno odgovoriti na sve više klimatskih problema, s druge ostaje otvoreno pitanje nejednakog razvoje Unije i stvaranja jaza između zemalja centra i zemalja periferije. S treće strane EU će se morati puno bolje pozicionirati i puno ozbiljnije djelovati u globalnim sukobima, kako onima koji joj na vrata dovode milijune izbjeglica, tako i onim ekonomskim. Regresivne političke snage i na zapadu i na istoku teže uništavanju zajedničkih globalnih institucija nastalih u 20. stoljeću pa će se europski projekt, koji počiva na međusobnoj miroljubivoj suradnji potencijalno naći na udaru ne samo izvana, nego dijelom i iznutra. Opstanak EU ovisi o kvalitetnim i pravednim odgovorima upravo na te probleme.

PROBLEMI S OTOKOM
Golemi teret i za EU i za UK je Brexit. Može li se taj problem uopće riješiti?

- Brexit na način na koji su ga promovirali Nigel Farage i Boris Johnson nije provediv. Osim što će svakako, barem u početku, negativno utjecati na gospodarstvo Velike Britanije, puno gore je da Brexit kao takav potkopava mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj. Oko zaštitnog mehanizma za Sjevernu Irsku su se najviše i lomila koplja u jalovim raspravama u britanskom parlamentu.

Nažalost, ne može se imati i puna suverenost i mir u Sjevernoj Irskoj i od nečega će se s vremenom morati odustati. Ustrajavanjem na dogovoru postignutom s premijerkom May tijekom pregovora o istupanju, EU pokušava očuvati živim Sporazum od Velikog petka i na tome treba ustrajati u bilo kojim idućim rundama razgovora. Zadnje što Uniji treba jesu nasilni nemiri u bilo kojem dijelu njezina teritorija. Nisam siguran da britanski konzervativci i populisti imaju isti interes.(D.J.)

NATKO VLAHOVIĆ

EUROPLJANI VJERUJU U ZAJEDNIČKU KUĆU

Rezultati upravo održanih izbora za Europski parlament otklonili su neke nedoumice i zabrinutost za budućnost Europske unije koje su izražavali vodeći europski lideri - kaže Natko Vlahović, koautor knjige "Profesionalni lobist" (uz Brunu Jelića) objavljene 2015., aktualne i danas, te dodaje:

- Strah od rasta populističkih pokreta i opcija koje dovode u pitanje jedinstvo Europe ipak se pokazao malo pretjeran. Naime, rast takvih grupacija nije toliko dramatičan koliko se predviđalo, pa će sukladno tome i utjecaj njihovih politika na zajedničke politike EU-a biti znatno manji. Koliko su se lideri EU-a s obje glavne strane političkog spektra zabrinuli za jedinstvo Europe, pokazao je i početkom svibnja održan neformalni sastanak premijera u rumunjskom Sibiuu, s kojeg je poslana glavna poruka o potrebi jačeg i snažnijeg jedinstva članica Europske unije ususret nadolazećim izazovima. Posljedično, dio inače nezainteresiranog europskog biračkog tijela se probudio i izišao na izbore. Za razliku od 2014., na ove izbore izišlo je gotovo 51% birača, gotovo 10 % više nego 2014. To je svakako dobra stvar jer jasno pokazuje da Europljani vjeruju u zajedničku kuću.

POVRATAK ZELENIH
Tko može biti zadovoljan, a tko ne, rezultatima izbora za Europski parlament?

- Primjerice, ALDE kao politička grupacija dobila je 40 zastupnika više nego 2014., tako da su oni pojedinačno najviše profitirali, dok je EPP ostao najveća grupacija, ali ipak oslabljen za 44 zastupnika. Nadalje, ni EPP, a ni SD ne mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Naime obje grupacije pale su za otprilike 5 %. Upravo za taj postotak su narasli liberalni demokrati (ALDE) i zeleni (GREENS). Tako da su najveći dobitnici ovih izbora upravo ALDE i Zeleni (GREENS). Što će to konkretno značiti za sastavljanje Komisije vrlo je teško prognozirati, kao i za moguće zaokrete u političkoj agendi Komisije. Ulazak Zelenih u koaliciju koja će biti na vlasti svakako može značiti pooštravanje europskih politika koje se odnose na zaštitu okoliša, dok ulazak liberalnih demokrata svakako može značiti zaokret prema pitanjima migracijskih politika i sloboda općenito. Izbor predsjednika komisije bit će težak izazov za zemlje članice, a s obzirom na rezultate, i EPP i SD imaju mogućnost postaviti predsjednika komisije. Daljnje jačanje ograničavanja slobodnog tržišta i trgovine, te uvođenje protekcionističkih mjera, koje se moglo iščitavati iz nastupa tzv. populističkih opcija iz pojedinih zemalja će vjerojatno biti spriječeno. Naime, sloboda tržišnog natjecanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i kao takva poticaj je za ujednačen razvoj svih članica, ali i poticaj svakoj tvrtki da vlastitu kompetitivnost promatra kao imperativ.

NOVI-STARI PROBLEMI
"Osovina" Macron-Merkel najavljivala je jači EU nakon izbora? Ima li razloga za optimizam u tom smislu?

- Pozicija Makrona donekle je oslabljena porazom od populistice Marie LePenn, ali ukupni rezultat grupacije kojoj pripada Makronova stranka (ALDE) daje osnovu za vjerovanje da će osovina Merkel-Makron i dalje biti snažna pokretačka poluga europskih politika. S druge strane kanala rezultati izbora u Velikoj Britaniji vjerojatno su razriješili dilemu oko Brexita jer su stranke koje su za Brexit usvojile gotovo 32 % glasova. Prema tome, konačni odlazak Velike Britanije iz Unije samo je pitanje vremena. U svakom slučaju, gubitnici su i EU i Velika Britanija.

Koji su još problemi s kojima će se suočiti novi saziv EU parlamenta?

- Problemi migracija, sigurnosti, budućeg financijskog okvira te sasvim sigurno održivog razvoja u kontekstu poljoprivrede i industrije, novi saziv Parlamenta i Komisije neće moći zaobići. Problem klimatskih promjena nema stranački predznak te europske zakonodavce očekuju veliki izazovi pri regulaciji tranzicije industrije, prometa i poljoprivrede na niskougljično gospodarstvo.

"NISKOUGLJIČNO" BRENDIRANJE
Od siječnja 2020. RH predsjeda Vijećem Europske unije. U jednoj vašoj kolumni u Lideru naveli ste kako Hrvatskoj treba europski summit za razvoj gospodarstva i investicije. Možete li to pojasniti?

- Izazovi koje će pri tome imati gospodarski subjekti su još i veći i hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a 2020. daje priliku Hrvatskoj da organizacijom jednog velikog europskog gospodarskog summita o tranziciji gospodarstva na niskougljični način proizvodnje zapravo potakne nužne investicije koje moraju pratiti svaku tranziciju gospodarstva.

Uključivanje hrvatskih niskougljičnih tech tvrtki kojima se ponosimo na svjetskoj razini u prezentaciju predsjedanja bio bi svakako odličan put i za "niskougljično" brendiranje hrvatskog gospodarstva. Nacionalni prioriteti još nisu dogovoreni te vjerujem da će i gospodarski aspekti biti dobro zastupljeni u temama koje će Hrvatska odlučiti staviti na agendu za šest mjeseci. (D.J.)