Rođen 3. veljače 1977. u Slavonskom Brodu, dr. sc. Zdravko Marić doktorirao je 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temi "Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća". Što se obrazovanja tiče, svakako treba spomenuti i Executive Education Program "Public Financial Management" (Harvard University, J. F. Kennedy School of Government) iz 2007., Postdiplomski studij Operacijska istraživanja (Ekonomski fakultet Zagreb, magistarski rad "Analiza tijekova kapitala u tranzicijske zemlje kroz utjecaj na investicije") iz 2004., te završeni Diplomski studij na Ekonomskom fakultetu Zagreb, smjer Financije, 2000. godine.

U profesionalnoj karijeri ministra Marića navodimo sljedeće godine i funkcije: 2012. - Agrokor d.d., Izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala Područja odgovornosti: međunarodno financiranje, odnosi s investitorima, M&A. 2008. - 2012. Ministarstvo financija, Državni tajnik Područja odgovornosti: proračun, makroekonomske analize i planiranje, financijski sustav, EU pregovori i suradnja s međunarodnim financijskim investicijama. 2006. - 2008. Ministarstvo financija, pomoćnik ministra za makroekonomsku analizu i planiranje Područja odgovornosti: proračun, makroekonomska analiza i planiranje, EU pregovori. 2001. - 2006. Ekonomski institut, Zagreb, asistent. Dr. Marić također je i povremeni predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, kao i povremeni predavač na International Graduate Business School u Zagrebu.

Ministar Marić aktivno govori engleski (poslovna i svakodnevna komunikacija) i talijanski (svakodnevna komunikacija). Do sada je objavio nekoliko istraživačkih i tehničkih znanstvenih radova. Od osobnih interesa i hobija Marić se bavi tenisom, trčanjem i košarkom, a voli, kad stigne, otići i u kino.

S ministrom Marićem, ekskluzivno za Magazin Glasa Slavonije, razgovarali smo o aktualnoj temi investicija, rastu BDP-a, fiskalnoj politici i, ukupno uzevši, ekonomskom razvoju Hrvatske.

Agencija Standard & Poors nedavno je podigla kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu BBB sa stabilnim izgledima. Konkretno je podignut i rejting HEP-a s BB na BB+. Objektivno, u širem dugoročnom smislu, što to znači za RH?

- Vraćanje rejtinga Republike Hrvatske na investicijsku razinu odlična je vijest i za poduzetnike i za građane. Rejting je uvijek povezan s troškovima financiranja, bilo duga, bilo kapitala, kao i s visinom kamata. Naime, protekle tri godine ukupna premija rizika, kao sastavni dio ukupne kamate za Hrvatsku, smanjena za 200 baznih bodova, ili dva postotna boda. Svi to mogu dobrim dijelom vidjeti i na troškovima financiranja, uključujući i kamate za kredite, prije svega stambene, ali i za ostale.

Što se tiče zaduživanja države, Hrvatska je posljednju obveznicu, desetogodišnju, izdala domaćem tržištu s prinosom do 2,4 posto. Trenutačno se naše obveznice na deset godina trguju ispod dva posto. Trogodišnja obveznica je 0,66 posto, a trezorske zapise već nekoliko mjeseci izdajemo po nula posto.

Ulazak u investicijski rang pozitivno djeluje na percepciju zemlje i time na interes potencijalnih investitora za ulaganjima u Hrvatsku te na oživljavanje domaćeg tržišta kapitala, čiji je razvoj dosad sputavala činjenica što mnogi strani investicijski fondovi imaju ograničenu mogućnost ili čak zabranu ulaganja u vrijednosne papire u državama čiji je kreditni rejting ispod investicijskog.

No, unatoč sadašnjem pozitivnom trendu, investicijska klima u RH i dalje je opterećena problemima. Koji su najveći i kako ih riješiti?

- Iznimno nam je važno da je ovaj rast rejtinga utemeljen na snažnim fiskalnim rezultatima u protekle tri godine i to je najviše prepoznato. Najveći je fokus na fiskus, činjenicu da je javni dug smanjen u posljednje tri godine za deset postotnih bodova. Međutim, u izvješću je cijeli niz indikatora, od političke stabilnosti do pojedinih makroekonomskih indikatora vanjske te unutarnje ravnoteže. Ono što bi trebao biti interes i prioritet Hrvatske u dugoročnom smislu privlačenje je znatnijeg udjela ulagača u proizvodne djelatnosti te stvaranje pretpostavki za kontinuirani gospodarski rast. Nužno je otvoriti prostor novim investicijama koje su usmjerene u osmišljavanje proizvoda visoke dodatne vrijednosti, ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje proizvoda za izvoz.

Hrvatskoj se prognozira daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, a i rast s tempom od 2,5 posto godišnje, sve do 2022. godine. Koliko je to objektivno ostvarivo i može li se bolje?

- U sljedećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska će politika biti usmjerena na iskorištavanje pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te na stvaranje temelja za trajan i stabilan gospodarski rast, uz pozitivan makroekonomski učinak daljnjeg poreznog rasterećenja. Javnim ćemo financijama upravljati na način da striktno i čvrsto držimo rashodnu stranu proračuna, na prihodnoj strani proračuna činimo sve što je moguće da smanjujemo porezno opterećenje. Slijedom toga, u 2019. godini očekuje se realan rast BDP-a od 2,9 %, a manjak općeg proračuna, prema metodologiji ESA-e 2010, iznosit će 0,4 % BDP-a. U 2020. očekuje se manjak općeg proračuna od 0,3 % BDP-a, a u 2021. godini planira se višak od 0,3 % BDP-a. U skladu s kretanjem manjka/viška općeg proračuna očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to na 71,6 % BDP-a u 2019., 68,8 % BDP-a u 2020. te 65,6 % BDP-a u 2021. godini. Jedna od glavnih karakteristika ovog ciklusa gospodarske ekspanzije je da se rast događa na zdravijim temeljima, uz paralelno razduživanje gospodarstva, što je situacija sasvim suprotna od one koju smo imali prije krize. To nas ohrabruje, međutim, svjesni smo kako Hrvatskoj, prije svega, treba jedna stalna održiva stopa rasta koja neće biti samo na ovim razinama od tri posto pa težimo k višim stopama.

Koliko je zapravo RH danas fiskalno konsolidirana i stabilna?

- Hrvatska je protekle tri godine kontinuirano radila na stabilizaciji javnih financija, zbog čega smo i izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, više nemamo ni makroekonomskih neravnoteža, a kruna svega bilo je i vraćanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Činjenica je kako je rast malo usporio, industrijska proizvodnja poglavito je tome pridonijela, a s druge strane nije sjajna ni situacija u našem okruženju. Neka od najvećih gospodarstava bilježe dosta niže stope rasta od očekivanja. Mi trebamo voditi brigu oko toga što se događa u okruženju, ali na to ne možemo utjecati. Iako nije bilo jednostavno u vrlo kratkom vremenu platiti 3,1 milijardu kuna protestiranih jamstava za Uljanik, i to smo učinili bez ikakve ugroze javnih financija.

Naš je zadatak u sljedećem razdoblju, prije svega, fokusirati se na nastavak provedbe strukturnih reformi i na stvaranje pretpostavki za daljnje porezno rasterećenje kako bi reforme bile još vidljivije te kako bi ih prepoznale hrvatski građani i poduzetnici, ali i međunarodne financijske institucije, što se, kao što vidimo, već i događa. (D.J.)