Nakon novog istraživanja provedenog na laboratorijskim miševima, znanstvenici kažu da bolje shvaćaju kako kronični stres utječe na ubrzanje rasta matičnih stanica raka, a otkrili su i na koji način spriječiti njegov negativan utjecaj na organizam.

Otprije znamo da kronični stres utječe na mentalno i emocionalno stanje te na fizičko zdravlje pojedinca. Istraživanja su dosad povezivala kronični stres s ubrzanim kognitivnim oštećenjima te s većim rizikom od srčanih ili probavnih zdravstvenih tegoba. Nedavno su znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Dalian u Kini, u suradnji s kolegama iz cijelog svijeta, otkrili ključan mehanizam koji potiče kronični stres, a on opet potiče rast matičnih stanica raka iz kojih nastaju tumori. Preciznije, stručnjaci su proučavali ovaj mehanizam na miševima i slučajevima raka dojke.

Rezultati njihove studije, objavljeni u stručnome časopisu The Journal of Clinical Investigation, ‘prstom upiru‘ u hormon epinefrin. Znanstvenici istodobno predlažu novu strategiju koja bi mogla suzbiti učinak mehanizama stresa na stanice raka.

"Možete pobiti sve stanice u tumoru", kaže jedan od autora studije Keith Kelley sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, "ali ako ne uništite matične stanice, tumor će nastaviti rasti i potom metastazirati".

Podsjeća kako je "odavno poznato da se tumori sastoje od različitih vrsta stanica koje imaju bitno različit stupanj malignosti", no najopakije su matične stanice koje čine oko jedan posto svih tumorskih stanica. One su poput nekakve jezgre od koje sve nastaje. Riječ je o besmrtnim stanicama koje imaju mogućnost stvaranja drugih stanica raka i koje su zaslužne za stvaranje udaljenih metastaza. Opstaju nakon svih agresivnih terapija, jer imaju zapanjujuću mogućnost samoobnavljanja.

Da bi ustanovili na koji način stres utječe na rast stanica raka kod glodavaca, istraživači su ih na tjedan dana smjestili u male zatvorene prostore, a potom su ih podijelili u dvije skupine.

Jednu su smjestili u prostrane i udobne ograđene prostore, a svrha je bila prekinuti njihovu izloženost stresu. Ovo je bila kontrolna skupina miševa. Druga je i idućih 30 dana ostala u malim zatvorenim prostorima. Oni su bili eksperimentalna skupina.Nedugo nakon početka istraživanja, stručnjaci su ustanovili da je grupa miševa izložena stresu počela pokazivati promjene u ponašanju koje su upućivale na depresiju i anksioznost, a istodobno su tumori kod njih bili veći od onih zamijećenih u kontrolnoj skupini.

Primijetili su i da tumori kod miševa iz eksperimentalne grupe imaju veći broj matičnih stanica raka nego oni kod miševa iz kontrolne skupine.Voditelj istraživanja Quentin Liu s Instituta za matične stanice raka Medicinskog sveučilišta Dalian, kaže da bi "više saznanja s područja biokemije trebalo dovesti znanstvenike do poveznice između stresa i širenja raka te omogućiti otkriće novih ciljanih lijekova".

Budući da su ispitali na koji su se način mijenjali razni fiziološki faktori kod miševa koji su bili izloženi kroničnom stresu, znanstvenici su ustanovili da je riječ o hormonu epinefrinu.Ako je pojedinac izložen kroničnom stresu u organizmu i ima previše laktat dehidrogenaze, to aktivira gene povezane s razvojem i rastom raka te potiče rast stanica raka. Kada su ubrizgali vitamin C miševima izloženim kroničnom stresu ustanovili su da se tumor smanjio.

"Rezultati upućuju na to da bi vitamin C mogao biti nov i učinkovit terapeutski agens koji će ciljati rak kod bolesnika izloženih kroničnom stresu", zaključio je Liu.H