Dan sigurnijeg interneta (Međunarodni dan sigurnijeg interneta: Safer Internet Day - SID) obilježava se drugog dana drugog tjedna u veljači u 130 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, a ove godine, s pravom, uz nadasve aktualni slogan "Zajedno za bolji internet". Jer teško da je moguće osporiti revolucionarnu ulogu interneta i društvenih mreža s kojima smo zakoračili u 21. stoljeće te predvidjeti njihov daljnji razvoj, naravno u pozitivnom, ali i sve opasnijem smjeru.

Naime, društvene mreže postale su i prostor raznim huškačima, koji unatoč vrlo štetnom i kažnjivom djelovanju uglavnom ostaju nekažnjeni. I ne samo huškači nego i svi drugi koji se koriste društvenim mrežama, a koji bi mogli malo razmisliti prije negoli se uhvate tipkovnice i počnu vrijeđati, pozivati na linč i mržnju protiv neistomišljenika, bez obzira na to skrivaju li se iza izmišljenih imena ili formalnih virtualnih grupa. Osim toga i o objavama s dobrim namjerama trebalo bi također prvo dobro promisliti, jer neodogovornost, koja ujedno ne znači i slobodu izražavanja, često zna otići predaleko, a štetu je tada nemoguće ispraviti.

O čemu je zapravo riječ svjedoči i nedavni, naoko bezazleni primjer majke petomjesečnih blizanaca koja je na Facebooku objavila slike navodno zanemarene i zapuštene djece u jednoj zagrebačkoj bolnici. Naravno, slike su se munjevito proširile društvenim mrežama, primjerice na Twitteru, pa čak i blogovima, jer tko pobogu normalan nije osjetljiv na djecu, te je odmah uslijedila lavina reakcija i podrške hejtera. No nakon što je mama o zdravstvenoj njezi svoje djece dobila argumentirane bolničke nalaze i na kraju bolje razmislila, ispričala se i bolnici i medicinskom osoblju. Nakon svega hejteri, koji su je prije podržavali, sad su je napali i počeli blatiti. "Ispričavam se zbog tih medija i zbog Fejsa, ljudi su preburno i prjeteći regirali", izjavila je majka. Na pitanje je li joj žao što je objavila fotografije, kaže da joj je žao zbog preburnih reakcija ljudi i što nije prvo potražila savjet ravnateljice i doktora. Nije, međutim, objasnila zašto je pristala da se objave slike koje sugeriraju da djecu u bolnici drže u nehigijenskim uvjetima. A upravo zbog sličnih i nekompetentnih objava o hrvatskom zdravstvu, iako ponekad ima i istine, svjedoci smo i sve većeg broja napada na bolničko osoblje, kako na liječnike tako i na medicinske sestre. I nije riječ samo o zdravstvu.

Nadalje, i oni koji bi svojim primjerom trebali svjedočiti da sloboda govora i izražavanja podrazumijeva i odgovornost često odlutaju u krajnost. Tako se ovih dana policija bavi objavom plaćenog oglasa na Facebook profilu Živog zida kojim se brutalno poziva na javni linč novinarke Jutarnjeg lista Željke Godeč, a koji je izazvao niz negativnih i prjetećih reakcija njihovih članova i simpatizera prema novinarki i mediju u kojem radi.

- Prema preliminarnom pregledu objave oglasa i reakcija osoba koje bi novinarku spremile na Goli otok, šamarale ili joj se osvetile kada Živi zid dođe na vlast, policija bi mogla pronaći elemente kaznenog djela prijetnje - kažu u policiji. Reakciju Živog zida na tekst o netransparentnom i nenamjenskom trošenju novca koji dobivaju iz proračuna u DORH-u će priložiti spisu u kojemu je nalaz Državne revizije o poslovanju Živog zida koji je i bio povod za tekst. Na glavno pitanje, a to je odgovornost Živog zida, koji je u svojoj objavi išao na profesionalnu i osobnu difamaciju novinarke i izdavača te poticao druge da se prjeteći i uvredljivo izražavaju prema novinarki, nema jasnog odgovora. U slučaju novinarke je upravo njezin posao, odnosno objava teksta koji govori o financijskim nepravilnostima u blagajni Živog zida, povod za hajku kojoj je izložena. Međutim, za prijetnju se mogu goniti samo osobe koje su iznosile komentare ispod oglasa Živog zida, dok bi Živi zid mogao odgovarati za poticanje na kazneno djelo. Zapravo odgovornost i jednih i drugih još nije precizno definirana, osim dijelom Kaznenim zakonom, ali to je već druga priča koja dodatno komplicira problematiku objava na društvenim mrežama.

Inače, Vlada je najavila zakonodavnu inicijativu koja bi trebala biti usmjerena na suzbijanje lažnih vijesti i na nedopušteno ponašanje na internetu, no čini se da neće obuhvatiti situacije u kojima parlamentarna stranka poziva na linč novinara i medija čije im se pisanje ne sviđa. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kaže da reakciju Živog zida treba tretirati kao napad na zakonom garantiranu slobodu medija i pravo novinara na prenošenje informacija. "To je neprihvatljivo i za svaku osudu. Ako su predstavnici Živog zida smatrali da nešto trebaju demantirati, to su mogli i trebali napraviti u zakonom propisanoj proceduri", kaže ministrica. Na daljnje pitanje hoće li zakoni koje Vlada tek priprema sankcionirati difamiranja i javni odstrel kakav je Živi zid priredio novinarki, ali i sve druge slične situacije, ministrica kaže da će Zakon o sprečavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama primarno imati za cilj uvođenje obveze onih koji upravljaju platformama za dijeljenje sadržaja da uklanjaju sadržaje koji potiču na mržnju, terorizam i sl.

"Njemačka ima zakon kojim se regulira ponašanje na internetu i poanta je da vlasnik platformi i društvenih mreža mora odmah ukloniti govor mržnje, i to pod prijetnjom visokih sankcija", napomenuo je pak ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. I Orsat Miljenić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, oštro je osudio postupak Živog zida, ali je u kontekstu najave Vlade o donošenju novih zakona upozorio da nemamo izgrađene institucije koje brane pravo na slobodu govora te da treba paziti da ne bude dodatnih ograničenja. Naglasio je kako ono što Živi zid radi nema veze sa slobodom govora. Osim toga još jedan od svježijih primjera koji je ovih dana podvrgnut analizi jest onaj na Facebook stranici Otpor, gdje se pojavila snimka na kojoj tri maskirane osobe u uniformama pozivaju Hrvate na otpor! Radi li se o bezazlenom anarhizmu ili nečem puno opasnijem, tek bi se moglo doznati.

Ipak, da ne bi bilo zabune, valja još dodati da u hrvatskom internetskom prostoru Živi zid nije jedini iz političkih krugova kojeg se često proziva kao huškače na društvenim mrežama. Primjera je napretek. I za druge su Facebook, Twitter i slično društvene mreže s kojih se divljački napada sve i svakoga, vlast, državu, institucije... Prema nekim stručnim mišljenjima najveći "distributer" lažnih vijesti u hrvatskom medijskom prostoru je radikalna desnica, premda ne treba glede toga amnestirati od odgovornosti ni radikalnu ljevicu, primjerice Radničku frontu.

Sve u svemu, najveći problem s društvenim mrežama je zapravo otvorena mogućnost bjesomučnog, ciljanog i potpuno netransparentnog političkog i svakog drugog obznanjivanja (oglašavanja), dakle širenja manipulacija, podmetanja i tzv. alternativnih istina, ma što to značilo. Primjerice, političkog konkurenta kod ciljane publike može se napasti oglasima, a da nitko osim onoga komu je oglas prikazan i onoga koji ga je naručio ne zna da se to uopće dogodilo.

- Cijela naša medijska sfera postala je žrtvom ciklusa proizvodnje vijesti u 24 sata, a nakon toga stvari padaju u zaborav. Tako nam se ponašaju i saborski zastupnici i mainstream mediji i jako je teško uopće nametnuti kompleksnije teme. Kad govorimo o netransparentnom političkom oglašavanju na društvenim mrežama, upravo je tu odgovornost države da to područje regulira - navodi i izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković, govoreći o zakonskoj regulaciji objava. I to bez obzira na to što se lažne vijesti u Hrvatskoj donekle razlikuju od lažnih vijesti u većim državama EU-a ili u SAD-u, što zbog veličine Hrvatske, što zbog njezina slabijeg utjecaja u međunarodnoj politici.

Međutim, apsurdno je da se pritom, kao sada protiv Živog zida, na noge dižu tzv. zagovornici demokracije, odnosno slobode medija, pa i društvenih mreža, svi oni koji su bili protiv kad se u EU-u donosio prijedlog bolje zakonske regulacije sadržaja na internetu. A o snazi i opasnosti takvih objava, upravo zbog otvorenosti i dostupnosti, pa i anonimnosti, da se i ne govori. Stoga nerijetki pozivi na linč, širenje mržnje prema drugima i drukčijima postaju sve opasniji i za pojedince i za društvo u cijelini. Uz to, Hrvatska je uglavnom po svemu mala zemlja u kojoj je moguće da svaka i najnevinija vijest na društvenim mrežama poprimi efekt velike drame, što u razvijenom svijetu nije slučaj, tamo primjerice crvene guze beba uopće ne bi bile vijest u udarnim terminima nacionalnih televizijskih dnevnika. U nas se pak sve olako ili krivo shvaća, pa imamo kritičnu masu mrzitelja i onih koji takve mrzitelje svega i svačega lajkaju na mrežama i daju im podršku a da ih nije briga za izgovorenu riječ!