Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili su konačni paket mjera “Čista energija za sve”, o novim ciljevima EU-a za korištenje obnovljivih izvora energije i veću energetsku učinkovitost. O čemu je riječ, pojašnjava Davor Škrlec, hrvatski zastupniku u Europskom parlamentu:

- To su pravno obvezujuće smjernice za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimi. Energetski paket sadrži dvije direktive i Uredbu o upravljanju energetskom unijom. Prema novim pravilima najmanje 32 % energetske potrošnje u EU-u do 2030. godine mora biti iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar. Države članice također trebaju osigurati da najmanje 14 % goriva u sektoru prometa dolazi iz obnovljivih izvora. Energetsku učinkovitost treba povećati za 32,5 posto do 2030., i olakšati kućanstvima da samostalno stvaraju, spremaju i troše zelenu energiju. Prema novim pravilima građani i poduzeća uštedjet će na potrošnji, a osim manjih računa za struju pridonijet će smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Kako će se te mjere odraziti na razvoj gospodarstva, na otvaranje novih radnih mjesta?

- Znatno veća upotreba obnovljivih izvora energije do 2030. dobar je početak zelene energetske tranzicije koja promiče inovacije i stvara radna mjesta u budućnosti. Direktiva o energetskoj učinkovitosti korak je u pravom smjeru s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti od 32,5 % do 2030. godine, koja će osigurati snažniju zaštitu klime, bolju kućnu izolaciju i korištenje uređaja za uštedu energije, što na kraju dana znači više novca u džepovima građana i smanjenje energetskog siromaštva. Europska komisija očekuje 840.000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru, u razvoju i proizvodnji kućanskih aparata za uštedu energije te u znanosti i istraživanju. Klub zastupnika Zelenih također je uspio osigurati da obvezujući cilj od 0,8 % godišnje stope uštede energije za krajnje potrošače diljem EU-a stvara sigurnost ulaganja u nove tehnologije - kaže Škrlec.

Prvi put Europska je unija napravila korak u smjeru ukidanja specifičnih biogoriva koja pridonose deforestaciji. Pritisak lobija od vlada Indonezije, Malezije i Tajlanda i industrije palminog ulja odgodio je ukidanje palminog ulja kao biogoriva do 2023. godine. Koje su iduće akcije?

- Potrebna nam je hitna akcija za zaustavljanje uništavanja šuma i uništavanja staništa povezanih s proizvodnjom biogoriva na bazi hrane. Srećom, uspjeli smo osigurati da više ne postoji izravni europski poticaj koji potiče upotrebu ove vrste goriva - zaključuje Škrlec.(D.J.)