Ekonomija
POREMEĆAJI NA SVJETSKOM TRŽIŠTU

Uvodi li Europska komisija pomoć šećeranama nakon kampanja?!
Objavljeno 7. studenog, 2018.
Analitičari kažu da će poremećaj na svjetskom tržištu šećera potrajati još dvije godine

Od ulaska u EU izvoz prehrambenih proizvoda povećan je za 51 %, a uvoz za 47 %. Međutim, negativna vanjskotrgovinska bilanca premašila je milijardu eura u 2017. godini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 64 %. Podatci su to Hrvatske gospodarske komore (HGK) iz koje napominju da su u uvozu najznačajniji proizvodi meso, mlijeko, proizvodi na bazi žitarica i škroba, hrana za životinje i pića, a u izvozu proizvodi za hranu razni, uljano sjemenje, ribe, žitarice, proizvodi na bazi žitarica.


Kako iz HGK-a navode, "struktura vanjskotrgovinskih partnera posve se izmijenila od ulaska u EU. Danas je najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske EU. U ukupnom uvozu u RH EU sudjeluje s 86 %, a u ukupnom izvozu RH s 61 %. Hrvatska najviše izvozi u Sloveniju, Italiju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Srbiju. U uvozu su najznačajnije Njemačka, Italija, Mađarska, Slovenija i Nizozemska. Volumen ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2017. u odnosu prema 2007. godini manji je za 13,5 %. Posebice je zabrinjavajuće stanje u stočarstvu koje bilježi pad volumena proizvodnje od 19,2 %. Volumen proizvodnje prehrambenih proizvoda bilježi rast. Tako je u 2017. godini volumen proizvodnje veći za 13 % u odnosu prema pretpristupnoj 2012. godini."
Donedavno jedan od ključnih izvoznih proizvoda bio je i šećer. Međutim, situacija se znatno promijenikla unatrag godinu dana. Naime, cijena šećera na tržištu EU-a u konstantnom je opadanju prvenstveno zbog ukidanja proizvodnih kvota za šećer u Europskoj uniji. (od 30. 9. 2017.)
"U praksi to znači da sve šećerane na teritoriju Europske unije mogu proizvoditi količinu šećera prema vlastitoj poslovnoj odluci, što je za razliku od prethodnog kvotnog režima dovelo do povećane ponude šećera na tržištu, a samim tim i smanjenja cijena, što je već vidljivo na tržištu unatrag proteklih godinu dana. Jedna od osnovnih intencija Europske komisije pri ukidanju kvotnog režima na unutarnjem tržištu EU-a bilo je približavanje EU cijena šećera cijenama na svjetskom tržištu. Cijene na svjetskom tržištu do tada su bile znatno niže. Rast proizvodnje šećera u europskim kompanijama također se poklopio sa značajnim rastom proizvodnje na svjetskom tržištu gdje je većina najvećih svjetskih proizvođača šećera od šećerne trske (Brazil, Indija, Karibi, Jamajka) imala dvije odlične proizvodne godine zaredom", ističu iz HGK-a.
Velike promjene

Ukidanjem proizvodnih kvota za šećer nakon 30. rujna 2017. u osnovi su se promijenili uvjeti poslovanja i konkurentnosti u sektoru šećera u Europskoj uniji. Ključni za konkurentnost bit će proizvodni kapaciteti te se očekuju daljnja spajanja i preuzimanja tvrtki u ovom sektoru, što samom ekonomijom veličine dovodi do daljnjeg smanjenja prosječne cijene šećera na tržištu.
Iz HGK-a napominju da se mogu očekivati velike promjene u vanjskotrgovinskoj bilanci.
- Osnovna promjena je u tome što je dosadašnja proizvodna kvota od 13,5 milijuna tona za cijelu Europsku uniju bila znatno manja od potražnje koja je na godišnjoj razini iznosila oko 19 milijuna tona te, isto tako, i proizvodnih kapaciteta koji su na razini od 18-19 milijuna tona, tako da će u budućnosti puno veći postotak domaće potražnje na unutarnjem tržištu EU-a biti podmiren iz domaće proizvodnje. Inače valja navesti da hrvatske šećerane dijele sudbine cijelog tržišta šećerom u EU-u i kretanja cijena na svjetskom tržištu. Primjerice, najveći europski proizvođač šećera "Sudzucker" očekuje operativni gubitak od 100-200 milijuna eura u proizvodnoj godini (kampanji) 2018./2019., a slična je situacija i kod drugog najvećeg proizvođača u EU-u - "Nordzuckera" i ostalih velikih francuskih proizvođača. Bijelim rafiniranim šećerom trguje se na londonskoj burzi (ugovor poznat kao "White Sugar 05") te je cijena izrazito volatilna u proteklih nekoliko mjeseci - primjerice samo u proteklih mjesec dana (19. 9. 2018. - 19. 10. 2018) cijena bijelog šećera kretala se na razini 318 - 370 eura po toni. Analitičari najvećih robnih burzi u Chicagu i Londonu očekuju da će poremećaj na svjetskom tržištu šećera potrajati još oko dvije godine, s tim da su u prethodnoj godini viškovi šećera na svjetskom tržištu procjenjivani na oko 12 milijuna tona, a u kampanji 2018./2019. ipak se očekuje smanjenje viškova na oko 5,5-6 milijuna tona. Valja očekivati da će Europska komisija nakon nove kampanje, koja je upravo u tijeku, poduzeti određene mjere glede stabilizacije cijene šećera na unutarnjem tržištu Europske unije - u sklopu tržnog reda za šećer ZPP - hoće li će to biti Mjera potpore za privatno skladištenje, korekcije ugovora o slobodnoj trgovini, tj. Preferencijalnih režima za uvoz šećera u EU koji ima cijeli niz država, ili nešto treće, teško je reći u ovom trenutku s obzirom na to da nema nikakvih najava iz Europske komisije o intervenciji u sektoru šećera, naglašavaju iz HGK-a.
O probleima šećeranskog sektora nedavno se raspravljalo i na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva u Luxembourgu. Vijeće je razmotrilo informacije o trenutnom stanju na tržištu šećera a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tom je prilikom izrazio duboku zabrinutost zbog stanja u sektoru šećera, koji je posebno važan u Hrvatskoj kao godinama najuspješniji izvozni sektor. "Ukidanje proizvodnih kvota dovelo je do izrazitog pada cijena na tržištu, koje su sada već na razini ili ispod razine proizvodnih troškova. Iz navedenog razloga Hrvatska je bila protiv liberalizacije tržišta šećera u okviru trgovinskih sporazuma. Smatramo da su ispunjeni preduvjeti za pokretanje potpore za privatno skladištenje u sektoru šećera.", naglasio je ministar Tolušić.
Ovdje također valja navesti, kao i ostale gospodarske djelatnosti, i prerađivačko-prehrambena industrija suočena je s problemom nedostatka, ali i zadržavanja radne snage.
Nedostatak radnika

- Taj problem posebice dolazi do izražaja u vrijeme turističke sezone s obzirom na to da su u tom razdoblju aktivnosti u cijelom lancu opskrbe povećane. Turizam zbog većih primanja često konkurira prehrambeno-prerađivačkoj industriji glede zapošljavanja ili promjene radnog mjesta, što je posebice izraženo u priobalnim mjestima ili na otocima. Pohvalno je da je Vlada RH povećala kvotu za prehrambenu industriju sa 770 na 1278. Unutar navedene kvote povećane su dozvole za mesare (s 50 na 200), preradu ribe (s 500 na 530) i otvorena je nova kvota za vozače dostavnog vozila (22), što smo mi iz HGK-a i tražili, naveli su iz HGK-a.
Posebno pak napominju da je problem nedostatka radne snage izražen u poljoprivredi. Posebno se to odnosi na vrijeme berbe kada je potrebno u kratkom roku, s obzirom na tehnološke rokove, ubrati veliku količinu plodova.
"Mjere koje je Vlada RH poduzela prije nekoliko godina dale su neke rezultate, ali je u međuvremenu situacija eskalirala pa je Vlada RH za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Proizvođači često upozoravaju da je procedura zapošljavanja stranaca zahtjevna i preskupa u odnosu prema drugim članicama, što im utječe na konkurentnost, kažu iz HGK-a.
Zdenka Rupčić
Tomislav Tolušić

ministar poljoprivrede

Smatramo da su ispunjeni preduvjeti za pokretanje potpore za privatno skladištenje u sektoru šećera
I dalje je vrlo teško pratiti razinu konkurentnosti zemalja u okruženju
“Usprkos nepovoljnim uvjetima poslovanja, sve su tvrtke u prehrambenoj industriji i poljoprivredi koje su bile u toj mogućnosti podigle plaće. Velik je nedostatak radnika u svim industrijama. Tvrtke zbog smanjene mogućnosti izbora uzimaju i nekvalificirane radnike, same ih obučavaju i uvode u radni proces. Pritisak na plaće događa se upravo zbog nedostatka radnika na tržištu radne snage, tj. s obzirom na to da radnika nedostaje, plaćama se pokušava ne samo dobiti nove, odnosno popuniti mjesta koja su slobodna, nego i spriječiti odlazak postojećih radnika. To je posebno vidljivo kod radno intenzivnih djelatnosti, gdje radnici često biraju migracije u okolne zemlje u kojima se nalaze fizički lakši poslovi s većim plaćama koje naši poslodavci nisu u mogućnosti isplaćivati. Pratiti razinu konkurentnosti zemalja u okruženju i dalje je vrlo teško s obzirom na sva fiskalna i parafiskalna davanja kojima su naše tvrtke opterećene i na što kao HUP neprestano upozoravamo”, kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se uključila u jedinstveno tržište koje podrazumijeva bescarinski protok roba između članica EU-a i jedinstven trgovinski režim prema trećim zemljama, što znači da je kretanje hrane i hrane za životinje unutar tržišta EU-a slobodno te roba cirkulira bez prepreka. - Trgovinski odnosi EU-a (pa tako i Hrvatske) s trećim zemljama uređeni su brojnim bilateralnim i multilateralnim ugovorima o trgovini i pravilima Svjetske trgovinske organizacije. EU ima liberaliziranu trgovinu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s velikim brojem zemalja, što znači da se primjenjuju snižene stope carine (ili da se carina ne primjenjuje) na uvoz roba u EU iz trećih zemalja unutar određenih kvota/količina (ili bez kvota). Hrana animalnog i neanimalnog podrijetla koja se uvozi na tržište Unije mora udovoljavati svim standardima. Hrvatska je netouvoznik hrane. Naime, ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe ni u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ni u proizvodnji prerađevina, ističu iz HGK-a.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana