Zdravlje
STUDIJA

Zamjena ugljikohidrata sirom i mesom skraćuje život
Objavljeno 22. listopada, 2018.
Prehrana s malo ugljikohidrata bila je povezana s većim rizikom mortaliteta

Ljudi koji smanjuju udjel ugljikohidrata u prehrani tako da ih zamijene sirom i mesom, a ne povrćem i orašastim plodovima, mogu povećati rizik od prijevremene smrti, pokazalo je američko istraživanje. Dok su ranija istraživanja povezivala prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata s većim uspjesima u bržem gubitku težine i boljim rezultatima u pogledu faktora rizika za prijevremenu smrt, poput šećerne bolesti, manje je poznato kakve su dugoročne posljedice izbacivanja ugljikohidrata ili koje bi namirnice ljudi trebali jesti kako bi bili zdraviji.


Za potrebe istraživanja znanstvenici su pratili više od 15.000 odraslih osoba u dobi od 45 do 65 godina tijekom 25 godina. Tijekom istraživanja preminulo ih je 6283. Sudionici istraživanja kod kojih su ugljikohidrati činili 50 do 55 posto dnevnog kalorijskog unosa imali su manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu prema onima koji su unosili mnogo manje ili mnogo više ugljikohidrata, zaključak je istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Public Health.
Uz manji unos ugljikohidrata vrsta namirnica koje su ispitanici konzumirali umjesto ugljikohidrata određivala je vrlo različite ishode.
“Prehrana s malo ugljikohidrata u kojoj su oni zamijenjeni bjelančevinama i masnoćama životinjskog podrijetla bila je povezana s većim rizikom mortaliteta, dok je ishod bio suprotan kad se energija iz ugljikohidrata zamijenila bjelančevinama ili masnoćama biljnog podrijetla”, kazala je voditeljica istraživanja, dr. Sara Seidelmann s harvardskog medicinskog fakulteta u Bostonu.
“Ključna je poruka ovoga istraživanja da nije dovoljno usmjeriti se na smanjivanje unosa ugljikohidrata nego se treba usmjeriti i na vrstu hrane kojom se oni nadomještaju", kazala je Seidelmann.
Cilj studije nije bio dokazati utječe li i kako unošenje manje ugljikohidrata ili više povrća na dugovječnost.
Moguće je da bjelačevine biljnog podrijetla pomažu dugovječnosti smanjivanjem upalnih procesa i tzv. oksidativnog stresa, dodaje Seidelmann. Dok tijelo troši kisik, proizvodi slobodne radikale koji mogu oštetiti stanice i tkivo. Oštećenja koja su posljedica toga procesa nazivaju se oksidativni stres.
"Istovremeno, moguće je da je obrnuto za meso i posebice prerađene mesne proizvode. Životinjski proteini i masnoće mogu imati negativni zdravstveni utjecaj zbog toga što izazivaju upalu i oksidativni stres", kaže Seidelmann.
Znanstvenici procjenjuju da nakon 50. godine ljudi s umjerenim unosom ugljikohidrata, što znači da oni čine 50 do 55 posto dnevnog kalorijskog unosa, još prosječno žive 33 godine.
Visoki kalorijski unos ugljikohidrata, odnosno više od 70 posto, povezan je s dodatnim prosječnim trajanjem života nakon 50. od 32 godine dok je niski unos ugljikohidrata, odnosno manje od 40 posto kalorija povezan s 29 dodatnih godina.
Uravnotežena je prehrana najbolja, kaže Andrew Mente, znanstvenik sa sveučilišta McMaster u Hamiltonu u Ontariju.
“Novo istraživanje pokazuje da je umjerena količina ugljikohidrata najbolja, a previše ili premalo povezano je s većom smrtnosti", kaže Mente.
Hina
Umjerena količina ugljikohidrata uglavnom znači uravnoteženu prehranu
Najčitanije iz rubrike