Da bi pomogli posrnulom turizmu na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji se još nije oporavio nakon ruske invazije i aneksije 2014. godine, njegovi novi gospodari Rusi lani su pokrenuli ljetni festival "Opera u Hersonesu" (Opera in Chersonesus), koji se odvija na otvorenome u idiličnom prostoru arheoloških ostataka istoimene antičke kolonije.

Stari Grci bili su poprilično udomaćeni na prostoru Krima koji su nazivali Tauridom. Ljubitelji barokne opere rado će se sjetiti naslova "Iphigénie en Tauride" Christopha Willibalda Glücka, iako su se za istim motivom iz istoimene Euripidove drame ("Ifigenija među Taurijcima", u prijevodu Kolomana Raca i Zdeslava Dukata) nešto ranije pozabavili francuski skladatelji Henri Desmarets i André Campra te Claude Guimond de La Touche. Postoji i četvrta francuska opera istoga imena koju je napisao Talijan Niccolò Piccinni. Zanimljivo, tijekom Endehazije u Zagrebu 1943. izlazi prijevod istoimene drame Johanna Wolfganga von Goethea koji je načinio Mihovil Kombol pod naslovom "Ifigenija na Tavridi".
Nacionalistički krugovi u današnjoj Rusiji već su najavili mogućnost da se taj oteti ukrajinski poluotok preimenuje ponovno u Tauridu, kako bi se izbrisao turkijski naziv Krim, koji su sa sobom donijeli Tatari, ali i zatro njegov službeni naziv iz ukrajinskog ustava.
Ovaj neambiciozni lokalni operni događajčić koji traje tri dana ne bi bio vrijedan spomena da na njegovom otvaranju nisu bili ruski predsjednik Vladimir Putin i premijer Vladimir Medvjedjev. Nakon što je ruska invazija poplašila turiste koji u širokom luku izbjegavaju odlazak na Krim, čemu je pridonijela i vijest o razmještanju šest nuklearnih bojnih glava na poluotoku, trebalo je nekako oživjeti ideju da se na Krimu može ljetovati i uživati u nečemu tako elitnom kao što je opera. Što zapravo Putin misli o operi, moglo se vidjeti po tome što je umjesto da nazoči izvedbi nekoj od dviju ponuđenih opera ("Dido and Aeneas" Henryja Purcella i "Evgenij Onjegin" Petra Iljiča Čajkovskog), pogledao gala koncert na kome su nastupile balerine. Ne tako davno Josif Visarionović bijesno je napustio praizvedbu opere "Lady Macbeth Mcenskoga okruga" Dmitrija Šostakoviča na užas autora koji se sve do Hazjajinove smrti plašio da mu ne gine odlazak u Sibir. Putin je ugodnija osoba, ne zamara se operom, a nakon koncerta, u maniri Sergeja Kirova, pozdravio se i fotografirao s balerinama. Naposljetku je obišao i obližnju katedralu sv. Vladimira koju je 2000. svojim novcem obnovila Ukrajina. Upravo u Hersonesu taj mitski vladar Kijivske Rusi primio je kršćanstvo. Ruševine spomenutog antičkog grada nalaze se nedaleko od Sevastopolja, sjedišta ruske pomorske moći na Crnom moru. I još nešto, mnogo je vjerojatnije da je dotični prije Waldemar nego Volodimir, s obzirom na činjenicu da je pripadao vikinškom rodu Rurjikoviča.
Što je Putinov glazbeni izbor (topovske kanonade ovdje se ne računaju), to je još uvijek nepoznanica. Jednom je izjavio kako voli rusku glazbu, što god to značilo. Operu zacijelo ne voli, a ne razumije se ni u ruski rock. Prije nekoliko godina sudjelovao je u televizijskoj emisiji zajedno s jednim od najpoznatijih ruskih rokera Jurijem Ševčukom. Usred emisije Putin se obratio Ševčuku s pitanjem: "Oprostite, a kako se vi zovete?". Ipak, kao pikanterija ostat će zapamćeno da je ruski predsjednik 2010. (tada je obnašao dužnost premijera), na nekoj dobrotvornoj večeri zapjevao američku pjesmu "Bluberry Hill" pred oduševljenom publikom koju su mahom činili holivudski gumci.
Jedan od najvećih poltrona naših dana, poznati srpski i bosanski redatelj Emir Nemanja Kusturica, nastupio je ovih dana u Moskvi gdje je sa svojim pratećim sastavom "No Smoking Orchestra" (beogradska frakcija nekadašnjeg "Zabranjenog pušenja"), zabavljao ruske generale u povodu Vojnih igara u kojima su sudjelovali i srpski tenkisti bijatlonci posvećujući svoju pjesmu "Komandante" ruskom generalu i ministru obrane Sergeju Šojguu. Tijekom svog nastupa lani na Krimu, Kusturica je poručio tamošnjoj publici: "Vi ste uvijek bili dio Rusije".