Objavljeno 13. kolovoza, 2018.
Iz Hrvatske je prošle godine izvezeno nešto manje od 900 kilograma zlata, a 2012. bilo je izvezeno više od 6 tona
Trend otkupa i prodaje zlata i zlatnog nakita od početka gospodarske krize u Hrvatskoj, 2008., svoj vrhunac imao je 2012., kada je izvezeno više od šest tona te plemenite kovine, ukupne vrijednosti 217,170.324 američka dolara.
Za to je najzaslužniji bio snažan porast cijene zlata na svjetskom tržištu, gdje je s početnih 8 dolara po gramu 2001. desetak godina poslije iznosila više od 55 dolara.
Nakon takvog ekstremnog porasta, posljednjih godina cijena zlata počela se stabilizirati, a u posljednjih 17 mjeseci čak je i u konstantnom padu. Naime, prošloga se tjedna cijena zlata po gramu spustila ispod 39 dolara, što je izravno povezano s jačanjem američkog dolara, ali i nastavkom trgovinskog rata između SAD-a i Kine, odnosno s rastom carina koji je potaknuo kontroverzni američki predsjednik Donald Trump.
Cijena zlata je tako od travnja ove godine oslabjela za znatnih 11,4 %, pa analitičari, ali i ulagači, sve opreznije prognoziraju njezino daljnje kretanje, svjesni činjenice da sve skuplji dolar usporedno usporava daljnji oporavak zlata na svjetskom tržištu.
Sigurno utočište
- Cijene zlata karakterizira volatilnosti, osobito u kratkom roku. Kretanje cijene ove plemenite kovine u ovoj godini relativno je netipično, jer je obilježeno padom cijene unatoč političkoj i ekonomskoj neizvjesnosti, ali i prijetnji globalnog trgovinskog rata. Očito je da investitori i dalje vjeruju u nastavak široko rasprostranjenog gospodarskog rasta pri opreznom i postupnom porastu kamatnih stopa i inflacije uz uvjerenje da trgovinski rat neće eskalirati. Ipak, prognoze kretanja cijene zlata za sljedeću godinu sve su opreznije i neizvjesnije, pri čemu prevladava uvjerenje da će cijena zlata ove godine dosegnuti dno, nakon čega će slijediti njezin blagi oporavak. Anketa 35 analitičara i trgovaca zlatom provedena u srpnju na londonskom tržištu predviđa prosječnu cijenu zlata od 41,82 dolara po gramu u 2018. i 42,60 dolara u 2019. godini, što je nešto skromnije od predviđanja u sličnoj anketi provedenoj prije tri mjeseca (42,89 i 43,47 dolara) - objašnjavaju stručnjaci Hrvatske gospodarske komore, napominjući kako se zlato uvijek, u kontekstu investiranja, smatra sigurnim utočištem, jer njegova cijena raste i u kriznim vremenima.
Najviše izvezli u Italiju
Zbog toga i postoji izrazita korelacijska veza između cijene zlata i jačanja odnosno slabljenja američkog dolara te inflacijskog kretanja, podsjećaju iz HGK-a. S druge strane, neki američki analitičari smatraju da bi cijena zlata u trećem tromjesečju mogla iznositi 40,51 dolar po gramu, zbog rasta kamatnih stopa američke središnje banke te povećanja potražnje za fizičkim zlatom, a kratkoročno postoji mogućnost pada cijene i ispod 38,58 dolara, ako se nastave mijenjati nepovoljne tržišne silnice. Naposljetku, sve su to prognoze cijene zlata za razdoblje do kraja godine, pa većina analitičara još vjeruje da bi dugoročni investitori u cijeloj situaciji mogli najviše profitirati.
Što se tiče Republike Hrvatske na tržištu zlata, potražnja se, logično, smanjila, a uvoz i izvoz tog najplemenitijeg metala prilično su se stabilizirali, pa čak i ujednačili nakon ekstremnog razdoblja 2012. godine. Naime, porotekle, 2017. godine iz Hrvatske je izvezeno 887 kilograma zlata, ukupne vrijednosti 203,260.000 kuna, a uvezeno je 797 kilograma, ukupne vrijednosti 116,872.448 kuna. Riječ je o izvozu zlata u obliku praha, šipki, žica, ploča, onog prevučnog platinom, a najviše se izvozilo u Italiju, ali velikim dijelom i u Njemačku, Sloveniju, pa i Tursku. S druge strane, zlato se u Hrvatsku najviše uvozilo iz Austrije, a slijede ju Njemačka, Slovenija i Kina.
Marko Mandić
Trgovina za otkup gotovo i nema
Tijekom ekstremnog razdoblja, od 2008. do 2012., diljem Hrvatske nicalesu trgovine za otkup i prodaju zlata. Tada se čak 80 tvrtki bavilo tim popularnim poslom - što je naposljetku i pridonijelo ukupnom izvozu od desetak tona. Prodavalo se zlato svih finoća i vrsta, od lomljenog zlata, medalja i nakita, do različitih zlatnika, zlatnih zuba i zubnog zlata. Cijena grama zlata tada se kretala od 123 kune naviše, a danas je situacija znatno drukčjia. Danas trgovina specijaliziranih za kupnju i otkup zlata gotovo i nema, a cijene za otkup u zlatarnicama su približno jednake, pa se za gram zlata može dobiti oko 130 kuna, ovisno o finoći.
Kina je najveći potrošač zlata
Prema službenim podatcima WGC-a (World Gold Councila), Kina je u 2017. bila najveći potrošač zlata u svijetu, a potraživala je vrtoglavih 1089 tona te plemenite kovine. S druge strane, prema Forbesovu istraživanju, SAD predvodi zemlje s najvećim zalihama zlata (8133 tone), a slijede ju Njemačka (3381 tona) i Italija (2451 tona).
Sam quam qui dolore lam earibus dandis et esto dolupta illecta sum am eost, si blaborerit mi, si volecup