Zdravlje
JAVNOZDRAVSTVENI PRIORITET

Dojenje je zdravo i za dijete i za majku
Objavljeno 6. kolovoza, 2018.
Osim dobrobiti za dijete - dojenje pozitivno utječe i na majčino zdravlje

Zaštita, promicanje i potpora dojenja javnozdravstveni je prioritet Republike Hrvatske. Važnost dojenja treba promatrati s tri aspekta: prehrane, jačanja imunološkog sustava i poticaja razvoja rane privrženosti, koja je izuzetno važna za kasniji adekvatan psihosocijalni razvoj djeteta.


Osim dobrobiti za zdravlje djeteta dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke. Dojenje pridonosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, bržem vraćanju maternice nakon porođaja u prijašnje stanje, manjoj slabokrvnosti i osteoporozi, manjoj učestalosti šećerne bolesti, hipertenzije i reumatoidnog artritisa. Unatoč spoznajama o dobrobiti i pozitivnom utjecaju dojenja na rast i razvoj djece, u svijetu je zabilježen kontinuirani pad stope dojene djece. Zbog stalnog pada stope dojene djece zaštita, promicanje i potpora dojenju danas je javnozdravstveni prioritet većine razvijenih zemalja. Na temelju navedenoga Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF pokrenuli su programe i akcije s ciljem promicanja isključivog dojenja svakog djeteta do šest mjeseci života, a nakon toga nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do druge godine života.

Društveni aspekt

Pitanje dojenja ima mnogo širi društveni aspekt, uključenja zajednice u stvaranju jedne nove društvene klime i spoznaje o nužnosti za ispravan prvi korak u životu svakog pojedinca koji ne određuje on sam, nego njegova najbliža i šira okolina. Za postizanje toga cilja potrebno je izraditi postupnike za promicanje dojenja od trudnoće do primarne zdravstvene zaštite. Valja naglasiti da je edukacija jedna od najvažnijih karika u provođenju ovoga programa jer se tako šire znanja, a time i svijest o korisnosti i važnosti dojenja.
Za potrebe evaluacije rezultata u promicanju dojenja potrebno je pridržavati se definicija Svjetske zdravstvene organizacije:
l ISKLJUČIVO DOJENJE – dojenčad hranjena samo majčinim mlijekom, uključivo izdojenim, a ne prima nikakvu krutu ili kašastu hranu, ni formulu/drugu vrstu mlijeka, kao ni vodu/voćne sokove, jedino je moguć vitaminsko-mineralni nadomjestak ili lijek
l PRETEŽITO DOJENJE – dojenče uz majčino mlijeko prima samo vodu, vodene napitke, voćne sokove te vitaminsko-mineralne nadomjeske ili prema potrebi lijek
l POTPUNO DOJENJE – isključivo i pretežito dojenje
l DOJENJE S UVEDENOM DOHRANOM – dojenče uz majčino mlijeko dobiva krutu ili kašastu hranu ili mliječnu formulu
l UKUPNO DOJENI – dojenčad hranjena majčinim mlijekom (isključivo, pretežito i dojenje s uvedenom dohranom)
l NEDOJENJE - dojenče ne dobiva majčino mlijeko, to jest hranjeno je bilo kojom tekućom ili krutom hranom osim humanim mlijekom.
Grupa za potporu

U Hrvatskoj 1995. godine započinje osnivanje grupa za potporu dojenja. Vodstvo i sudjelovanje patronažne sestre u grupi osigurava stručnu podršku o njezi i skrbi dojenčeta. Ministarstvo zdravlja podržalo je program „Rodilišta - prijatelji djece“ koji je pokrenuo Ured UNICEF-a za Hrvatsku u prosincu 2006. godine. Program je primarno orijentiran prema rodilištima i ostvarenju kriterija „Deset koraka prema uspješnom dojenju“. Cilj je da sva hrvatska rodilišta ispune kriterije i budu proglašena rodilištima prijateljima djece, no i da održe stečeni naslov.
Kako bi se dojenju dalo određeno značenje u društvu, obilježava se Svjetski tjedan dojenja u prvome tjednu kolovoza svake godine koji je posvećen nekoj temi vezanoj uz promicanje i potporu dojenju. Ovogodišnja tema Svjetskog tjedna dojenja je: Let‘s make it work! Ostvarimo to! Svjetski savez za podršku dojenja (WABA) globalna je mreža pojedinaca i organizacija koje se brinu o zaštiti, promociji i pružanju podrške dojenju diljem svijeta. WABA ovogodišnjom temom poziva na globalnu akciju u podršci ženama koje kombiniraju dojenje i posao, bilo da su zaposlene na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, na određeno ili neodređeno vrijeme. Vrlo je važno osnaživati žene u ostvarivanju prava dojenja na radnom mjestu.
Martina POLČIĆ, dipl.med.techn., Služba za javno zdravstvo
Stanka za dojenje
Povratak na posao ne mora biti razlog za prekidanje s dojenjem. Zaposlena majka koja radi puno radno vrijeme i namjerava koristiti pravo na dvosatnu stanku za dojenje djeteta, mora najmanje 30 dana prije nego što počne koristiti to pravo obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri. Mora podnijeti zahtjev područnom uredu HZZO koji će donijeti rješenje o pravu na stanku. Pravo na stanku majka ima sve dok dijete ne navrši godinu dana, a dužna je svaka dva mjeseca područnom uredu HZZO-a dostaviti potvrdu da i dalje doji.
Demografski trendovi
Statistički pokazatelji upozoravaju na činjenicu da se Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. Natalitetna stopa 2012. godine iznosila je 9,8 %, a negativna stopa prirodnog prirasta –2,3. Mali broj dojene djece svrstavali su Hrvatsku među zemlje s vrlo niskom stopom dojenja.
45 posto majki odustaje
Prema zdravstvenim podacima tijekom 1993. godine, u Hrvatskoj stopa dojenja pri izlasku iz rodilišta bila je približno 75 %, a u dobi od tri mjeseca dojenčeta oko 30 %. Zaključno 45 % majki odustaje od dojenja tijekom prva tri mjeseca od poroda.
Možda ste propustili...