Osijek
NAJEZDA ŠTAKORA U GRADU

Ulaze u kuće, zavlače se u kuhinjske elemente i ostavljaju izmet u posuđu
Objavljeno 23. svibnja, 2018.
Građani ih viđaju posvuda po ulicama, a dvorišne su ih nusprostorije pune

Veliki glodavci - štakori preplavili su Osijek. Ulaze građanima u kuće, hodaju po dvorištima i ulicama i uopće se ne boje ljudi. U Retfali su ušli u kuću i ušli u kuhinjske elemente gdje su, unatoč tome što ljudi ondje žive i cijeli dan se kreću, ostavili svoj izmet i u posuđu. Građani ih viđaju posvuda po ulicama, a nusprostorije su ih pune.

Magdalena Sikora, prof. biologije i kemije, voditeljica Službe za dezinfekciju dezinsekciju i deratizaciju Osijek, Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, kaže da je biologija štakora takva da su veća kretanja od ožujka do svibnja i u jesenskim mjesecima od rujna do studenoga, jer se tada razmnožavaju i u potrazi su za hranom.

- Pogotovo ih se može vidjeti ako su se na tim mjestima obavljali neki građevinski radovi, pa se njihovi putovi kojima se inače kreću poremete. Tada znaju tražiti nove putove i u tim trenucima ih više viđamo nego inače. U ovom je trenutku sustavna deratizacija pri kraju. Grad Osijek financira dvije deratizacije tijekom godine, proljetnu i jesensku, kako je i propisano Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Na terenu je pet tvrtki koje obavljaju deratizaciju od periferije prema centru grada - kaže Magdalena Sikora.

Kako dalje dodaje, Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Osijek svaki tjedan dobiva operativne planove u kojima je navedeno koji se dijelovi grada rade.

- Inače, i u vrijeme deratizacija, ali i izvan tog vremena, građani mogu prijaviti Zavodu za javno zdravstvo ako imaju problema i onda mi na tu molbu reagiramo prema izvođačima da se na tim mjestima pojača deratizacija i izlazimo na teren da utvrdimo zbog čega se to dogodilo. Prema pravilima struke je da se glodavci svedu na biološki prihvatljivu razinu, odnosno da ne prave ekonomske štete i da ne nanose štete ljudima - ističe voditeljica Službe.

Navodi i da postoji tablica prema kojoj se utvrđuje je li njihova infestacija (najezda glodavaca, nap. a.) slaba, umjerena ili jaka, ovisno o tome u koje doba dana se viđaju. Ako se viđaju u večernjim satima, to bi bila srednja infestacija.

Profesorica biologije i kemije pojašnjava i koji je glavni uzrok zašto ih građani viđaju te zašto ulaze u kuće.

- Što se tiče preventivnih mjera, ne trebaju imati izvor hrane jer ih to privlači. Znalo se događati da je pokraj napuštena kuća ili neodržavano dvorište i oni tamo imaju svoja legla, jer ih tamo nitko ne uznemirava, a naravno ako tamo nemaju hrane, mogu se vidjeti u potrazi. Uvijek se kreću rubno, primjerice uz živice, ograde i slično. Ako uđu u kuću, i tu je jedini razlog potraga za hranom. Nema drugog razloga - pojašnjava Magdalena Sikora, profesorica biologije i kemije.

Sandra LACIĆ
KAKO DRŽATI GLODAVCE ŠTO DALJE OD KUĆNOG PRAGA

Kako navodi prof. Magdalena Sikora, postoje neka pravila kojih se građani trebaju pridržavati da bi držali glodavce na distanci. Prvo je pravilo da nema odlaganja kućnog i ostalog organskog otpada u vrećicama na javnim površinama, nego isključivo u kantama ili kontejnerima kako bi onemogućili pristup i hranjenje štetnih glodavaca. Hranu za kućne ljubimce i domaće životinje također ne treba ostavljati na bilo kakvim javnim površinama ni u vrtovima. Potom, građevinski i svaki drugi slični otpad odlažite na za to predviđenim mjestima za deponiranje takve vrste otpada. Ulazne otvore dovodnih i odvodnih instalacija u objektima obvezno treba zatvoriti, a sva ulazna vrata trebaju tijesno prianjati uz dovratnike kako ne bi bilo suvišnih pukotina kroz koje se mogu provlačiti štetni glodavci. Štakori i miševi obožavaju grmlje i puzajuće biljke oko objekata u kojima ljudi žive i rade, pa je nužno da se kontinuirano održavaju urednim i vrtovi i sve javne površine.

ŠIRE BOLESTI POPUT BJESNOĆE, HEMORAGIJSKE GROZNICE, TIFUSA...

U dokumentu pod nazivom Deratizacija u Gradu Osijeku prof. Magdalena Sikora navodi da glodavci prenose tridesetak bolesti kao što su hemoragijska groznica, tifus, bjesnoća, tuberkuloza, leptospiroza, trihineloza... Uzročnike zaraznih bolesti glodavci najčešće šire onečišćenjem vode, namirnica ili površina urinom, fecesom, slinom ili sekretom iz mirisne žlijezde kojom obilježavaju svoj teritorij, potom ugrizom (slinom). Zbog velike uloge štakora u širenju zaraznih bolesti, ali i velikih ekonomskih šteta koje čine gdje god su prisutni, nužno je provoditi kontroliranu sustavnu deratizaciju.

tretiranje

GRAD FINANCIRA DVIJE DERATIZACIJE GODIŠNJE

Možda ste propustili...

ZA BRANITELJE I DJECU BRANITELJA

Otvoren natječaj za dodjelu stipendija

BIVŠI LOGORAŠI SRPSKIH KONCLOGORA OKUPILI SE U OSIJEKU

Rehak: Mi koji smo branili Hrvatsku još se nalazimo na Interpolovim tjeralicama

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAJSTARIJA OSJEČKA SLASTIČARNICA, NA ISTOJ DONJOGRADSKOJ LOKACIJI OD 1945.

Obiteljska slastičarnica Orijent čuvena po talijanskoj krempiti

2

JESENSKE ZARAZNE BOLESTI

Epidemija šarlaha u nekim
vrtićima nakon 15 godina

3

BIVŠI LOGORAŠI SRPSKIH KONCLOGORA OKUPILI SE U OSIJEKU

Rehak: Mi koji smo branili Hrvatsku još se nalazimo na Interpolovim tjeralicama

oglas