Hrvatska i njezini građani već više od pola godina, otkako su u svibnju i lipnju prošle godine održani lokalni izbori, lišeni su izbornih uzbuđenja i svega onoga što ih u predizborno i postizborno vrijeme prati.

Ove godine hrvatski građani ne bi trebali na birališta, nego će 2019. odlučivati o hrvatskim predstavnicima u Europskom parlamentu, a krajem iste godine birat će i novog predsjednika ili predsjednicu Republike.

Do predsjedničkih izbora ostalo je još dosta vremena, no pozicije su se polako počele zauzimati, iako još uvijek nitko iz najjačih političkih stranka nije izravno objavio kandidaturu. Primjerice, aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posljednjih mjeseci mijenja način istupa u javnosti s očitom željom za širenjem biračkog tijela, čak i pod cijenu sukoba s HDZ-om. Rejting joj ponovno raste i u anketama je najpopularniji političar u Hrvatskoj. Zadrži li sadašnju potporu javnosti, teško da će se HDZ odlučiti tražiti prolaz u nekom drugom kandidatu. Dosad su mediji potiho spominjali ministra obrane Damira Krstičevića kao mogućeg kandidata vladajuće stranke, no prema trenutnoj situaciji Kolinda Grabar-Kitarović ima otvoren put do nove pobjede i kontinuiteta od deset godina na Pantovčaku.

- Predsjednica je s Vučićem išla obaviti ono što se moralo obaviti. Radije sada nego za šest mjeseci. I njezine su poruke odlične. Ona je ljudima s desnog boka zapravo rekla: imate ili mene koja se brinem o vašim interesima ili nemate nikakav pristup vlasti, kao što ga niste imali ni u prethodnim razdobljima. To je bila njezina poruka i ja mislim da ima pravo - kaže o toj temi politički analitičar Davor Gjenero.

Dodaje kako bi HDZ, zbog povremene disonancije na relaciji Markov trg - Pantovčak, imao potrebu tražiti drugog kandidata jedino ako bi sadašnja predsjednica odustala od drugog mandata i otišla za glavnu tajnicu NATO-a ili na sličnu poziciju. “U ovom nacionalnom političkom polju vidim još jednog jedinog čovjeka koji može biti ozbiljan kandidat za predsjednika Republike, a to je Ante Gotovina. A on neće ulaziti u tu igru u situaciji u kojoj bi bilo što dijelio, jer igra igru političkog centra i okupljanja. Prema tome, on zasad nije u igri, a nitko drugi nema ni blizu takvu potporu kao aktualna predsjednica Republike”, kaže Gjenero.

Kada je riječ o kandidatu SDP-a, prvo ime koje se zavrtjelo proteklih mjeseci bilo je ono bivšeg predsjednika te stranke Zorana Milanovića. Gjenero pak upozorava kako on teško može biti kandidat SDP-a za predsjednika, ni ako im na čelu ostane Davor Bernardić, ni ako ga u međuvremenu, do tih izbora, eventualno naslijedi Tonino Picula, s obzirom na ono što i Picula misli o Milanoviću. Da Picula nešto ima na umu, svjedoči činjenica da u posljednjih mjesec-dva i njega mnogo više ima u medijima nego prije. No Gjenero upozorava kako je upitno koliko je Piculi uopće mjesto u toj priči. Naime, on smatra kako Picula u svojim istupima govori kao čovjek od kojega očekuju da preuzme SDP, i koji je time prije Plenkovićev oponent, a ne predsjedničin.

- Milanović je kandidat poput Hebranga, njega voli 20 posto ljudi, i to svim srcem, ali je 60 posto ljudi protiv njega. Picula je hladan, racionalan političar, a Milanović iracionalan političar koji izaziva konflikte i time okuplja radikalno tijelo. Ali on u centru nema što tražiti. A Picula je tipičan izbor medijanskog birača. I po mnogo čemu je sličan Plenkoviću - rekao nam je Gjenero. No, ako je Piculi cilj preuzeti stranku, on misli da bi u SDP-u najbliži kandidaturi za predsjednika, ako to bude želio, mogao biti župan Zlatko Komadina.

Od ostalih kandidata Ivanu Viliboru Sinčiću, predsjedniku Živog zida, rejting raste, kao i njegovoj stranci, a Boži Petrovu i Mostu polako opada. “Tako da je Sinčićev mogući vrhunac oko 20 posto, a za Božu Petrova to je od 9 do 10 posto. Ili tu negdje, ali nemojmo zaboraviti da će se vjerojatno željeti kandidirati i Anka Mrak-Taritaš. Istina, ne s velikim izgledima, uz potporu od približno tri posto birača, ali će se, prema svemu sudeći, i ona vjerojatno kandidirati”, kaže Gjenero.