Dok ratari procjenjuju kako im je dugotrajna suša uništila više od 50 posto uroda na kukuruzu i soji, vinogradari kažu da je upravo zahvaljujući sušnom razdoblju berba uranila i dva tjedna, no nije utjecala na kvalitetu bobica. Dapače, očekuje se iznimna kvaliteta grožđa.

Bazno istraživanje o strukturi vinograda u 2015. godini, koje je proveo Državni zavod za statistiku (DZS), a čiji su podaci, kako su nam pojasnili, najsvježiji kojima raspolažu, pokazuje da je u Hrvatskoj ukupno 41.188 proizvođača vina, pod vinogradima je 20.885,2 hektara, a prema sortama vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti najviše je površina pod graševinom, plavcem malim i istarskom malvazijom. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u 2015. godini bilo 41.188 proizvođača vina koji su raspolagali s 20.885,2 hektara vinograda, pri čemu je 18.620,5 hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI).

Od ukupnog broja proizvođača vina, njih 14.988 ima manje od 0,10 ha, odnosno ukupno raspolažu s 965,6 hektara. Najveći broj vinogradara, njih 20.337, raspolaže površinom od 0,1 do 0,49 hektara, odnosno ukupno imaju 4235 hektara. Između 0,50 i 0,99 hektara ima 2858 vinogradara koji raspoložu s ukupno 1978,3 hektara, s površinom od 1 do 2,99 hektara ima 2264 proizvođača. Samo 148 proizvođača ima deset i više hektara pod vinogradima, odnosno raspolažu s ukupno 7160,8 hektara. Iz DZS-a napominju kako se bazna istraživanja o strukturi vinograda u EU provode svakih pet godina, a počela su se provoditi u 1979. i obvezatna su za sve države članice koje imaju 500 ili više hektara vinograda pod uvjetom da je proizvodnja uglavnom namijenjena tržištu.

Đakovačka vina d.d prostiru se na oko 250 hektara vlastitih vinograda i još toliko imaju u kooperaciji, pa će za nekoliko dana početi berba grožđa s čak 500 hektara vinorodnih trsova.

- Prema ovim uzorcima koje smo do sada uzimali iz vinograda mogu reći da će ove godine definitivno biti ranija berba. S obzirom na to da mi imamo ranu sortu rizvanac i chardonnay, mi ćemo krenuti u berbu još u kolovozu, odnosno krajem mjeseca.

Probnu ćemo obaviti u petak i subotu, a od ponedjeljka krećemo s pravom berbom - kaže direktor Đakovačkih vina Damir Risek te pojašnjava: "Vrući dani, vruće tlo, puno je sunčanih dana pa je analitika pokazala da je grožđe ušlo u ranu fazu dozrijevanja i sada je u fazi kada se može početi brati. Što se kvalitete tiče, očekujemo izuzetno dobru godinu. Kako nije bilo kiše, a loza je biljka koja podnosi sušna razdoblja, ima robusan korijen, mislimo da je nakupila sve ono što je potrebno za jednu iznimno dobru godinu."

- Ono što nam je znalo rušiti kvalitetu su hladna i kišna razdoblja koja su nam donosila trulež grožđa, toga ove godine nije bilo. Grožđe lijepo izgleda na trsu. Količinski će sigurno biti nešto manje grožđa jer se bobica nije mogla napuniti kao u vrijeme kišnih razdoblja, no to ćemo kompenzirati dobrom kvalitetom - ističe Risek.

Najzastupljenija sorta u Đakovačkim vinima je graševina, a prvo kreću s berbom ranih sorti, rizvancem i chardonnayem, a tu su još i traminac, sauvignon, pinot crni, cabernet sauvignon i druge sorte. Đakovačka vina ukupno proizvode od tri do tri i pol milijuna litara vina, a sve u kvalitetnoj kategoriji. "Naša vina plasiramo uglavnom na hrvatskom tržištu. Međutim, i izvoz je postao bitna stavka i Đakovačka vina danas nemaju problema u plasmanu vina, imamo i uredne zalihe, a očekujemo i ovom berbom da nastavimo uspješno poslovanje”, kaže direktor Damir Risek. Udruga vinogradara i vinara vinogorja Baranje koja okuplja više od 20 tamošnjih vinogradara, kaže njezin predsjednik poznati vinar Slavko Kalazić, također očekuje dobru berbu s čak još više prinosa u odnosu na prošlu godinu.

- Dobro smo i prošli s obzirom na uvjete koji su bili prisutni u posljednjih mjesec, mjesec i pol dana, doista su bili ekstremni, ali loza je vrlo žilava i otporna biljka, ona pušta korijen i sedam metara u zemlju i dobro podnosi nedostatak vlage. Samo grožđe zna nastradati od tzv. ožegotina, kada je grozd direktno izložen suncu ako nije zaštićen listom. Tada dođe do pojave oštećenja. Ona nisu dominantna i ne utječu na kakvoću. Obišao sam vinograde, nema bolesti, sve je zdravo, urod je čak veći nego prošle godine. Lani smo zbog kiša koje su pale baš u vrijeme cvatnje imali smanjen urod. To je najnepovoljnije razdoblje kad kiša može pasti i baš je pala - kaže Kalazić.

Ovaj vinar kaže i kako drži da će ova berba biti na vrlo visokoj razini što se tiče kakvoće ako ne dođe do kiša.

- Znalo se događati prijašnjih godina da deveti mjesec bude lijep, i onda ranije sorte koje beremo budu potpuno očuvane. Međutim, kasnije padne kiša i kasnije sorte koje se beru u listopadu nemaju onaj izričaj koji može dati u Baranji, smanje se ekstrakti i kakvoća. Nadajmo se da se ove godine neće dogoditi da se tijekom berbe kompenzira nedostatak vlage. To bi bio najgori scenarij - ističe Kalazić. U Baranji u berbu, kaže, kreću početkom tjedna.