S načelnikom Općine Bilje Željkom Cickajem, koji je nedavno osvojio novi četverogodišnji mandat, razgovarali smo o biljskoj svakodnevici, gospodarskim adutima i kapitalima s velikim potencijalom, započetim i planiranim projektima, Kopačkom ritu, suživotu s komarcima... Razlog za naš susret je Dan Općine Bilje i Dan povratka.

Gledajući na lovački dvorac Eugena Savojskog nameće se misao da je riječ o prvorazrednom kapitalu koji valja što prije spasiti od propadanja i privesti nekoj profitabilnoj svrsi. Koji su planovi Općine Bilje kada je riječ o dvorcu?

- Sa zadovoljstvom mogu reći da sam s novim županom Ivanom Anušićem o tome već razgovarao. Dogovorili smo da ćemo u ponedjeljak, na Dan Općine, imati zajednički radni ručak kojemu će biti nazočan i voditelj Šumarije Osijek Vlado Jumić pa ćemo to pitanje, iskreno se nadam, konačno dovesti do one faze da možemo reći kako ćemo ga ove godine definirati i realizirati. Mi smo projekt obnove dvorca već prijavili u sklopu projekta Urbane aglomeracije Grada Osijeka te je za projektnu dokumentaciju već predviđeno 250 tisuća eura.

Kakvu bi svrhu mogao imati obnovljeni dvorac?

- Za obnovu dvorca nemamo novca ni mi, ni Županija, a zacijelo ni država. Mi ga i ne planiramo obnavljati ni općinskim, a ni državnim novcem, jer je to nemoguće. No, razgovarao sam već s ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, i imamo obećanje da taj projekt može biti financiran europskim novcem kao obnova kulturne baštine, uz uvjet da 90 posto tog objekta bude namijenjeno u turističke svrhe. Mi smo već odlučili da tako i bude. Ipak, morat ćemo osigurati onih deset posto kako bismo osigurali prihode za održavanje parka oko dvorca i samog objekta. Predviđamo da bi u podrumu mogla biti vinoteka, a dvorac bi mogao udomiti županijski Lovni savez, županijsku Turističku zajednicu i tradicijske obrte. U dvorcu bi mogao biti i prijamni centar za sve turiste koji dolaze u Osječko-baranjsku županiju, posebice u Osijek i Kopački rit. U dvorcu bi mogla biti i multimedijalna dvorana gdje bismo svima koji ne mogu, ili ne žele otići u Kopački rit, prikazali taj park prirode u 3D tehnici. Nije nam namjera da taj program bude profitabitalan, ali želimo da bude samoodrživ.

Kako stvari stoje s poslovnom zonom? Što još treba napraviti da ona postane motor razvitka cijele općine i ovog dijela Hrvatske?

- Na razvitak naše poslovne zone i odustanak jednog dijela poduzetnika nužno je utjecala i loša gospodarska situacija. Imali smo velik broj gospodarskih subjekata koji su htjeli ulagati, ali zbog poznate gospodarske situacije koja nije samo kod nas loša, ljudi su zaustavili svoje projekte, odnosno usporili su njihovo ostvarenje. Sa zadovoljstvom sam prihvatio i primio tu činjenicu da konačno (prijevoznička tvrtka, nap. a.) Riccardo kreće u izgradnju, no, došli smo, evo, do toga da je problem s Agrokorom nužno utjecao i na privremeno zaustavljanje te investicije.

Postoji još tvrtki koje žele ulagati u našu zonu i pred ostvarenjem su ishođenja građevinskih dozvola. Kada sam 2013. došao na čelo Općine, raspisali smo povoljnije uvjete i umjesto stotinu kuna po kvadratu, što je više odvlačilo nego privlačilo potencijalne ulagače, mi smo odlučili da kvadrat zemljišta u poslovnoj zoni bude jedan euro. Mislim da je to prihvatljivo, logično i normalno, jer želimo privući poduzetnike da kod nas ulažu. Zadovoljan sam interesom za poslovnu zonu, a o imenima onih koji planiraju kod nas ulagati ne želim javno govoriti. To ću ostaviti njima. No, mogu reći da je jedan poslovni subjekt iz Osijeka pred ishođenjem građevinske dozvole i želi u poslovnoj zoni sagraditi hotel s popratnim sadržajima, uključujući i veliku dvoranu za svatove. U prostorima tvrtke koja je ugasila svoje poslovanje, a bavila se proizvodnjom PVC stolarije, nastavit će rad jedna dobra tvrtka iz Osijeka koja se bavi UPS sustavima (sustavi neprekidnog napajanja, nap. a.), koja ovdje seli svoje sjedište. Ponavljam, zadovoljan sam događajima u poslovnoj zoni, svima onima koji žele ulagati, ili su njihove investicije u tijeku, iako sve to ide mnogo sporije nego što bismo mi to htjeli.

Ima li kriza s Agrokorom, koji ima raširene poslove u Baranji, još na neki način utjecaja na Bilje i njegove stanovnike? Na kraju, Belje i Bilje gotovo pa su sinonimi...

- Vjerujem da će sve to konsolidirati i da će ponovno doći na svoje. Naravno da su brojni stanovnici naše općine vezani uz Agrokor i Belje, no s obzirom da je to pitanje od državnog interesa nadamo se da će se donijeti riješenje koje će svima biti prihvatljivo. Razgovarao sam i s predsjednikom Uprave Belja prije nekih petnaestak dana. I oni su jedni od tih koji u poslovnoj zoni imaju zemljište. Imam ozbiljno obećanje kako razmišljaju o investicijama u našoj poslovnoj zoni. Valja naglasiti kako mi ulagačima uvijek izlazimo ususret. Kod nas se ne čeka papir dva, tri, pet dana, onoga trenutka kada zahtjev kod nas dođe mi odmah reagiramo. Na nas se nikada ne čeka i mi nikada nećemo praviti problema oko bilo čijih investicija koje se uklapaju u naše prostorne planove i viziju razvoja.

Jedan od problema je i benzinska crpka u Bilju.

- Ini sam ove godine poslao već dva dopisa, a ovih sam dana dobio i odgovor u kojem se pravdaju kako još nisu uspjeli realizirati taj projekt. Ja sam inzistirao upravo na tome da se benzinska crpka u Bilju, s obzirom na to da je u samom središtu, potpuno rekonstruira i obnovi. Znači, da tu bude i trgovina, ukratko moderna benizinska crpka s punionicom plina i drugim sadržajima. Dobio sam obećanje da će realizacija početi u travnju, no još se ništa nije dogodilo.

Nije to jedini neuređeni objekt u središtu Bilja.

- Od Nadbiskupije đakovačko-osječke dobio sam obećanje prije dvije godine da će biti obnovljena naša župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Općina Bilje je uložila više od 300 tisuća kuna u uređenje okoliša crkve, a ponudili smo da će svojim novcem obnoviti crkveni toranj. Mi se trudimo urediti sva naša mjesta pa da ona izgledaju ljepše, bolje i ugodnije za život. Župna je crkva u Bilju biser u samom središtu i ona, kao središte vjerskog života, mora zasjati u punome sjaju. Vjerujem da će nadbskup Hranić učiniti sve da do toga dođe u najskorije vrijeme.

Spomenuli ste da se sjedište Općine Bilje nalazi u neuvjetnim prostorima.

- Jedan od mojih ciljeva je i da preselimo sjedište Općine u obnovljenu i nadograđenu zgradu Doma kulture Bilje, jer su sadašnje općinske prostorije sramotno loše. Za sada još razmišljamo što bi bila najbolja opcija. U obnovu Doma kulture svakako ćemo ići preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer on vapi za obnovom.

Brojni su projekti i planovi Općine Bilje.

- Imamo svoje prioritete i brojne planove, jedan od njih je obnova biciklističke staze i pripadajuća rasvjeta. Napravili smo i intventarizaciju Općine Bilje, što je platforma sa svim pokazateljima za sve potencijalne investitore. Mnogo ulažemo u poljoprivredu, dajemo onima koji žive od zemlje. Forsiramo ekološku proizvodnju, mi smo općina koja ima zacijelo u cijeloj Hrvatskoj najviše površina s ekološkom proizvodnjom. Riječ je o soji, starim vrstama pšenice, uljanoj repici, suncokretu... Imamo uistinu dobre ideje, a u nekim od tih projekata i potporu te idemo u njihovu realizaciju zajedno s partnerima. Toplo se nadam da će sve ovo o čemu razgovaramo, ili bar većina spomenutoga, biti dovršeno u iduće četiri godine koje su preda mnom u novom mandatu. Dat ću sve od sebe da tako bude!

Mnogo pozornosti polažete na ekologiju.

- Općina Bilje vjerojatno u Hrvatskoj ima najviše prostora koji su pod nekim stupnjem zaštite kada je riječ o pridržavanju ekoloških standarda, zbog čega se u tome smjeru nastojimo i razvijati.

Koliko ste zadovoljni kvalitetom javnog prijevoza i prometnom povezanošću Bilja s Osijekom?

- Ja sam još 2013. u svojoj kampanji obećavao da ću to riješiti, no to do sada ipak nisam uspio. Mi smo udaljeni pet-šest kilometara od Osijeka i gravitiramo tom gradu, a kad stanovnici trebaju u bolnicu, ili da bi studenti došli do svojih fakulteta, onda imaju velikih problema zbog loše organiziranog i neredovitog prijevoza. Razlog zbog kojeg nismo još riješili to pitanje Sporazum je o tarifnoj uniji koji je na snazi do 2018. Neću se smiriti dok to ne riješimo na način koji mislim da je dobar za stanovnike Bilja. Prije nekoliko mjeseci dostavio sam prijedlog voznog reda koji bi nama u Bilju odgovarao, a to je da svakih sat vremena imamo autobus za Bilje i iz Bilja, uz obvezu da mi, ako je to potrebno, tu liniju subvencioniramo kako GPP ne bi bio na gubitku. Ja sam i danas spreman za takvo rješavanje problema!