Datum objave: 21. studenog, 2022.
Zapadnu stranu Županijske ulice krasi nekoliko izvrsnih primjera secesijske
arhitekture, a među najzanimljivije se svakako ubraja kuća osječkog mehaničara
Alexandera Baumgärtnera, u kojoj se danas nalazi poznati osječki hotel
Waldinger.
Alexander
Baumgätner bio je mehaničar i generalni zastupnik tvrtke šivaćih strojeva Pfaff
za područje Kraljevine Slavonije. Prvu je mehaničarsku radnju otvorio, odmah
nakon dolaska u Osijek, u iznajmljenom lokalu u Strossmayerovoj ulici, a već
krajem 1903. godine naručio je projekt za generalno preuređenje skromne
prizemnice nedaleko od klasicističke palače Virovitičke županije. Preuređenje
prostorija i kreiranje novog pročelja prizemnice povjerio je netom u Osijek
doseljenom graditelju Anti Slavičeku koji je već 31. siječnja 1904. ponudio
svoje idejno rješenje po kojemu je kuća i uređena. Prema ulici, rušenjem zida,
nastala je velika prostorija za obavljanje mehaničarske djelatnosti i za
izlaganje najmodernijih modela šivaćih strojeva Pfaff. Nadalje je rušenjem
starih i zidanjem novih zidova nastao niz manjih prostora za najam među kojima
su bili skromni stanovi i obrtničke radionice. Posebnu je pozornost graditelj
Slaviček posvetio oblikovanju pročelja koje je unatoč malim dimenzijama osmislio
vrlo reprezentativno. Glavni je ulaz u kuću bio širok kako bi se u dvorište kuće
moglo ući zaprežnim kolima, a prostor lokala imao je zaseban ulaz i iznimno
širok izlog. Drveni izlog raskošno razvedenih secesijskih vitica iz 1904. i
danas je sačuvan, te predstavlja najljepši i najstariji osječki secesijski
izlog. Nakon što se tvrtka etablirala, Baumgärtnerovi su kupili susjednu kuću
prema jugu, te su 1911. ponovo angažirali graditelja Slavičeka da i novokupljenu
staru kuću stilski uskladi. U ožujku 1911. Slaviček je ponudio sjajno rješenje
pri čemu je prema ulici kuću proširio još jednim, nešto širim dućanskim
prostorom. Štukodekoracija je usklađena s onom na starijem dijelu kuće. Nekoliko
mjeseci kasnije Baumgärtner se predomislio i kod Slavičeka naručio projekt za
nadogradnju kata. Graditelj je štukodekoraciju prizemlja aplicirao na pročelje
kata te protegnuo, gotovo cijelom širinom pročelja, mrežu od kovanog željeza na
kojoj se nalazio natpis ALEXANDER BAUMGÄRTNER". Posebno je zanimljiv detalj
štukature nad izlozima s motivima šivaćih strojeva Pfaff.
Vlasnik kuće
Alexander Baumgärtner rođen je u Suhopolju 12. kolovoza 1889. Bio je oženjen
Osječankom Anom rođenom Prohaska, s kojom je imao kćer i dva sina. Stariji sin
Alexander poginuo je u Drugom svjetskom ratu, a kći Marijana i sin Zdenko
doživjeli su veliku starost. Kći Marijana nakon mladosti provedene u Osijeku
odselila se u Zagreb, gdje je živjela u svojoj kući na Šalati okružena
obiteljskim portretima i predmetima iz roditeljske kuće u Osijeku. Sin Zdenko
bio je liječnik, a oženio se Helom Derković, profesoricom povijesti umjetnosti,
koja je cijeli svoj radni vijek zdušno predavala glazbenu i likovnu umjetnost,
povijest umjetnosti i modernu umjetnost na osječkim gimnazijama. U mladosti je
pisala i poeziju, a obitelj, suprug Zdenko i kći Mirta, posmrtno su joj
objavili, prema izboru prof. Nade Olrom, zbirku poezije "Inje u voćnjaku".
Obiteljska se grobnica Baumgärtnerovih nalazi na gornjogradskom, Aninom,
groblju.
PROJEKTANT GRADITELJ ANTE SLAVIČEK
Projektant svih faza preuređenja, izgradnje i nadogradnje, kuće
Baumgärtner bio je mladi osječki graditelj Ante Slaviček, koji se u Osijek
doselio nakon studija u Pragu. Tu se i oženio Đakovčankom Paulinom Šabarić, s
kojom je imao troje djece - Ljerku, Dušana i Antoniju. Ante Slaviček cijeli je
svoj radni vijek proveo u Osijeku, gdje je i umro 1931., te je pokopan, u
grobnici izrađenoj u vlastitoj tvornici, na Gornjogradskom, Aninom, groblju.
Između Slavičekove obiteljske kuće u Gundulićevoj ulici i trgovine i radionice u
Desatičinoj ulici bio je omogućen prolazak građanima, pa se ta prečica među
Osječanima zvala Slavičekov prolaz. Danas je na tom mjestu, gdje su nekada bile
brojne zgrade njegove tvornice, radionice i kuće, probijena ulica koja nosi
službeni naziv Slavičekov prolaz.