Datum objave: 15. veljače, 2021.
Izdužena samostojeća jednokatnica današnjeg Doma Hrvatskog radiše u
Zagrebačkoj ulici izvorno je bila projektirana kao Šegrtski dom. Najveći je broj
projekata za njezinu gradnju nastao 1928. godine u uglednom osječkom
graditeljskom atelijeru Aksmanović-Malin-Rožić, u kojemu je glavnu ulogu imao
arhitekt Vladoje Aksmanović, poznatiji kao Viktor Axmann.
Zahvaljujući
brojnim nacrtima ove zgrade, sačuvanim u Državnom arhivu u Osijeku, možemo
pratiti razvoj ideje od 1927., kada su nastali prvi tlocrti svih etaža doma,
preko 1928. do 1929., iz kojih potječe najveći broj nacrta u sklopu kojih su
tlocrti svih etaža, od suterena do mansarde presjeci zgrade, pročelja, stubišta,
detalja ulaznog stubišta, stolarije, ograde, do projekta kotlovnice i sustava
centralnog grijanja. Nakon završetka izgradnje u završnom je vijencu glavnog
pročelja postavljen natpis “NAUČNIČKI DOM”, uz koji su sa svake strane
postavljene karakteristične slobodnozidarske trotočke. Inicijativu za gradnju
Doma pokrenula je osječka Trgovačko-obrtnička komora za Slavoniju za vrijeme
gradonačelnika dr. Vjekoslava Hengla. Svrha gradnje Šegrtskog doma bila je u
Osijek na školovanje privući i siromašnije talentirane mladiće iz šire okolice
koji bi se školovali za različita obrtnička zanimanja i trgovce. Osječka je
Komora još tijekom gradnje zgrade odlučila da će novosagrađeni internat,
Šegrtski dom, besplatno ustupiti Hrvatskom radiši kao svoj doprinos u povodu 75.
obljetnice djelovanja Trgovačko-obrtničke komore. Hrvatski radiša bio je
najpoznatije hrvatsko gospodarsko i socijalno društvo osnovano s ciljem
obrazovanja siromašnih mladića u obrtništvu i trgovini. Društvo je utemeljeno
1903. godine kao Hrvatsko društvo za smještanje naučnika u obrt i industriju, a
Pravila društva odobrena su od Zemaljske vlade za vrijeme bana Teodora grofa
Pejačevića. Godine 1913. ovo društvo mijenja ime u Hrvatski privrednik, a od
1917. nosi ime Hrvatski radiša. Osječka je podružnica Hrvatskog radiše osnovana
26. listopada 1917., a 1920., također u Osijeku, osnovana je i Podružnica za
Virovitičku i Srijemsku županiju, te Baranju. Broj pitomaca u Osijeku konstantno
je rastao, tako da je u kolovozu 1940. Središnja uprava Hrvatskog radiše na 99
godina preuzela osječki Naučnički dom od Trgovačko-industrijske i obrtničke
komore u Osijeku. U to je vrijeme Hrvatski radiša u Osijeku imao 530 članova, a
glavna im je briga bila skrb o internatu, čije je opremanje znatno financirala
Središnjica.
SAVJETI MLADIM TRGOVCIMA IZ 1932.
Savjeti urednika Hrvatskog radiše Zvonka Šprajcera mladim trgovcima iz 1932.
godine: „Točnost i red su faktori na kojima počiva uspjeh svakog posla. -
Otvaraj svoju radnju uvijek pravodobno da tvoje mušterije ne pređu konkurenciji.
- Nemoj se nikada uzrujavati i nemoj se dati izbaciti iz svog mirnog načina
nastupa prema mušterijama. - Budi prijazan s mušterijama i susretljiv prema
njima, ali u tome nemoj pretjerivati. - Da ne dođe do neugodnih nesporazumaka,
zadrži novac što ti ga je mušterija dala u ruci sve dok joj ne izvratiš kusur.
Svoju srdžbu ne istresaj na svoj personal. Budi po mogućnosti jednak prema
svima, razumljive pogreške progledaj kroz prste, ali prema potrebi budi strog i
pravedan. - Pogrješke i propuste svojih namještenika, koji mogu da naškode i
njima samima, a i tvojoj radnji, ne pusti da prođu nezapaženi, jer malo zlo
vremenom može postati i neiskorjenjivim. Zlo treba u korijenu uništiti. - Budno
pazi na to da tvoji namještenici robu koju su na uvid pokazali mušterijama odmah
nakon toga pospreme, svakako prije nego što počnu podvoravati nove mušterije,
jer će inače izgubiti mnogo vremena s traženjem. - Što možeš učiniti danas, ne
odgađaj za sutra. Naruči uvijek potrebnu robu pravovremeno, da ti u radnji ne
uzmanjka bilo koji artikal. - Vodi svoje poslovne knjige u redu. - Drži u svojoj
radnji samo solidnu robu i budi u plaćanju solidan. - Prednjači svojim
namještenicima dobrim primjerom i gledaj da ne samo zadržiš ono što si možda
naslijedio ili ono što si u prvih par godina svog života stekao nego gledaj da
se tvoja imovina poštenim radom i pametnom štednjom iz dana u dan
umnožava.“