Što sam ako se usporedim sa svemirom?, zapitao se davno znameniti glazbeni genije Ludwig van Beethoven. A iako nisu bili suvremenici, možda mu je na neki način odgovorio filozof i najveći rimski govornik Marcus Tullius Ciceron, koji reče: “Ništa nije toliko utvrđeno da se novcem ne bi moglo osvojiti.” A baš se o svemiru i novcu uvelike piše i govori ovih dana kada ultramilijarderi troše gomile novca ne bi li bili prvi i najbolji u novom biznisu - svemirskom turizmu. Jer u svemir oni najbogatiji lete prije svega zbog adrenalina, zabave, ali i prestiža.

Kako inače protumačiti svemirski “okršaj” dvaju bogataških kapitalaca, najbogatijeg čovjeka na svijetu Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, i Richarda Bransona, vlasnika branda Virgin, teškog nešto manje milijardi dolara? Branson i njegov tim upisali su se u povijest kao prvi turistički let u svemir, iako je sam trenutak boravka u svemiru i bestežinskom stanju trajao tek pet minuta. Na visini od oko 90 kilometara bili su doduše malo ispod granice svemira. A potom je poletio i Bezos i prešao tu granicu od 100 kilometara, došao do 107, i odmah spočitnuo Bransonu da zapravo i nije ušao u svemir. A Branson mu je vratio kako je on ipak prije njega poletio. Ali u očima američke vlade oni nisu astronauti. NASA je na dan polijetanja Bezosa objavila izmjene Pravila američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) da netko mora doista biti član posade i pridonijeti sigurnosti leta da bi bio pravi astronaut. Osim svladavanja visine, agencija kaže da tijekom leta astronauti moraju obavljati izvjesne “aktivnosti od presudnog značenja za sigurnost leta ili pridonijeti sigurnosti putnika”. A toga nije bilo.



Međutim Branson i Bezos nisu se jako zabrinuli oko toga što nisu postali komercijalni astronauti jer je svima jasno da im je na prvom mjestu novac i da se radi o konkurentima u velikom biznisu koji će u budućnosti vrtjeti milijarde. Nije tajna da je svojim putovanjem Branson želio pokazati koje su mogućnosti njegova Virgin Galactica prije no što Bezos poleti raketom kompanije Blue Origin. I jedna i druga kompanija žele se izboriti za prevlast u lovu na bogate turiste koji su spremni platiti pravo bogatstvo da bi odozgo vidjeli Zemlju i kratko lebdjeli u bestežinskom stanju. Ne čudi zato što stručnjaci tvrde kako su ova putovanja značajna prekretnica u daljnjem trasiranju puta k uspostavljanju prave industrije svemirskog turizma. Zasad se gore prema zvijezdama mogu otisnuti samo oni koji imaju toliko novca da ne znaju što će s njim, ali i Branson i Bezos tvrde kako je njihova misija učiniti svemir dostupnim svima. Jer, putovanja bogatih dala bi poticaj industriji svemirskih kompanija privatnog sektora da planiraju i ostvare putovanja do Međunarodne svemirske postaje i novih postaja, što bi ojačalo konkurenciju i smanjilo cijene putovanja. A već sada procjene kažu kako bi do godine 2030. svemirski turizam mogao ostvariti godišnji prihod od bar četiri milijarde dolara. Bransonov Virgin Galactic već je najavio da komercijalni servis pokreće već sljedeće godine. Za buduće je letove već prijavljeno 600 rezervacija, uz potporu od 80 milijuna dolara u depozitima, a karte za svemir prodavane su po 250.000 dolara. Nakon još nekih probnih letova nastavlja se prodaja karata, a cijena će biti veća, pa se s pravom postavlja i pitanje koliko daleko može novac lansirati čovjeka. Očito to dobro zna Jeff Bezos, koji je poslao otvoreno pismo direktoru NASA-e Billu Nelsonu i ponudio dvije milijarde dolara za pokrivanje troškova NASA-e za razvoj i proizvodnju Mjesečeva “landera”, i to ako se njegovoj kompaniji ponovo dopusti nadmetanje s tvrtkom SpaceX Elona Muska, kojem je NASA dala 2,9 milijardi eura odbivši ponudu Bezosove kompanije Blue Origin.

A sve se navodno radi kako bi se, tvrde, doveo svemir masama. Najavljuje se i kako nećemo dugo čekati da u ponudi svemirskog turizma bude boravak u orbiti oko Zemlje, boravak u svemirskim hotelima, ali i da će se nuditi putovanja oko Mjeseca. A u budućnosti bi se moglo skoknuti i do Marsa. Ipak, oni koji bolje poznaju razvoj i domete tog novog biznisa tvrde kako će još dugo ti novokomponirani astronauti biti bogataši, koji će riskirati možda i nesreću ili smrt da bi pokazali svijetu tko su i što si mogu priuštiti. No, ima li u svemu i kakve koristi u takvim putovanjima za čovječanstvo? I što još možemo očekivati? Prije svega valja reći kako je biti turist u svemiru i dalje opasno. I nije riječ samo o tehničkim teškoćama, već i o onim zdravstvenim. Svemir je pun zračenja. Zemljino magnetsko polje štiti planet i ljude u niskoj orbiti od tih čestica. A u svemiru kozmička zračenja izazivaju rak i pospješuju razvoj Alzheimerove bolesti. Svemirski će turisti s tim morati računati.



S druge strane mnogi poznavatelji ovakvih ekspedicija tvrde kako su njihove znanstvene vrijednosti minimalne. No čovječanstvo bi moglo profitirati na području razvoja aerosvemirskih tehnologija. Jer riječ je o razvoju i primjeni GPS-a, primjeni satelitskih podataka, ali i razvoju materijala koji su otporni na ekstremne svemirske uvjete. Unaprijedit će se ideje oko bržeg i sigurnijeg transporta i prijevoza, mnogo sigurnijih letova, uvođenje najmodernijih autonomnih vozila, bespilotnih kvadrikoptera… Sve će to običnim smrtnicima, koji nemaju džepove bez dna, biti mnogo bliže od beskonačnih svemirskih putovanja. A veliki Albert Einstein reče: “Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni.”