U godini koja je za nama svjetsko je gospodarstvo zbog koronakrize zabilježilo najveći pad aktivnosti otkada su se 40-ih godina prošlog stoljeća počele voditi statistike o agregatnoj gospodarskoj aktivnosti. Do kraja ove godine pandenija će gospodarstvo stajati vrtoglavih 10.000 milijardi dolara, što je otprilike dvostruka vrijednost japanskog BDP-a. Objavila je to neki dan Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj.

I dok pada ili propada gotovo sve što je dotaknula ljudska ruka u koronakrizi, čovjek još jednom dokazuje da je definitivno u najmanju ruku čudno biće, pa je odjednom ubrizgao svoj novac u dvije gospodarske grane, koje jedna s drugom nemaju veze. Jedni su u strahu od budućnosti panično kupovali WC papir, a drugi - oružje! U jeku pandemije raste trgovina oružjem u Europi i svijetu. I nikom nije ni na kraj pameti ona glasovita, što ju je izrekao Lao Tzu, kineski filozof, još u šestom stoljeću prije Krista: "Čak ni najbolje oružje ne sluti dobro." Jer kako inače objasniti tu silnu pomamu za svim mogućim pucaljkama da su s pojavom pandemije koronavirusa bili nepregledni redovi pred prodavaonicama oružja diljem svijeta. I koliko možda i ne čudi toliko što su padali rekordi u prodaji u Kaliforniji, Los Angelesu, Teksasu i drugim američkim velikim i malim gradovima, jer je već cijelom svijetu jasno kako Amerikanci vole biti naoružani, ali slično je bilo i u Beču, Budimpešti, Pragu… Umjesto cjepiva ljudi su se naoružavali svim mogućim kalibrima kako bi, ne daj Bože neke veće krize, mogli obraniti sebe i svoju obitelj.Već u ožujku, s pojavom pandemije, Amerikanci su kupili rekordna dva milijuna komada oružja, što se dogodilo drugi put u povijesti. Više su kupili jedino u siječnju 2012. godine, kada je za predsjednika SAD-a izabran Barack Obama, koji je zagovarao strožu kontrolu kupnje i posjedovanja oružja u SAD-u. Psiholozi su upozoravali da uvijek kada ljudi osjećaju neku nesigurnost kupuju oružje i pune zalihe streljiva. To im stvara osjećaj sigurnosti. Pandemijski je strah tako potaknuo da od ožujka do kolovoza prošle godine čak 22.000 Austrijanaca poveća svoje privatno naoružanje. A podaci govore kako danas čak 320.000 Austrijanaca drži kod kuće jedan ili više komada oružja. Ludilo kupnje oružja zahvatilo je i Mađare i Čehe. U svakoj od tih zemalja s desetak milijuna stanovnika oko 300.000 ljudi posjeduje dozvolu za oružje. A kada se obavljala pandemijska kupnja naoružanja u Europi, stručnjaci koji se bave tom problematikom kažu kako je bila riječ o pravom ludilu jer se prodavalo i pet puta više nego inače, a kupovalo se baš sve za što ne treba dozvola, a to su tzv. laka oružja. Sve to nekontrolirano naoružavanje višestruka je opasnost jer oružje koje se drži u domaćinstvu može povećati rizik od samoubojstava, ubojstava i nenamjerne pucnjave u kući. Jer vrlo se često događa da se o takvom oružju ne vodi odgovorna briga. Tako je istraživanje Bloomberške škole za javno zdravstvo pokazalo zastrašujući podatak po kojem čak 54 posto Amerikanaca ne čuva svoje oružje na sigurnom. Ili podatak kako u kućanstvima s djecom samo 55 posto svih građana pravilno pohranjuje svoje oružje. K tome više od polovine vlasnika pištolja ne skladišti svoje oružje u futrolama, sefovima, ormarićima i stalcima s bravom. Tako duge i kratke cijevi postaju stalna i otvorena prijetnja.No, u vrijeme pandemije ne cijepe se oružjem samo građani, nego se povećano naoružavaju i neke zemlje, koje drastično povećavaju kupnju oružja. Uvoz oružja cvjeta na Bliskom istoku, gdje je kupnja oružja povećana za 25 posto. Najveći svjetski uvoznik oružja, Saudijska Arabija, kupila je 61 posto više oružja, dok porast kupnje naoružanja u Kataru iznosi čak 361 posto. Istraživači su također zabilježili znatan porast u naoružavanju Egipta s porastom kupnje oružja od 136 posto. Prošle je godine ukupan promet iznosio 361 milijardu američkih dolara. Čak 61 posto prodaje ostvarili su Amerikanci, koji prodaju najviše oružja na svijetu, s više od trećine udjela u globalnoj prodaji u proteklih pet godina.Američki izvoz porastao je u razdoblju od 2016. do 2020. godine za 15 posto, a SAD je činio 37 posto globalne prodaje oružja. Američki su proizvođači prodali oružje u 96 zemalja, a prihod im je skočio za 15 posto. Kako štokholmski institut za mirovna istraživanja SIPRI navodi u svom novom izvještaju, obujam isporuke naoružanja poput tenkova i podmornica blizu je rekorda ostvarenog nakon završetka hladnog rata. Obujam izvoza je u razdoblju od 2016. do 2020. neznatno pao za 0,5 posto u odnosu prema prethodnom petogodišnjem razdoblju, ali je i dalje 12 posto veći nego u pet godina prije toga. A o tome zašto su Amerikanci "naj" kad je riječ o proizvodnji i izvozu oružja analitičari Instituta Sipri kažu kako Sjedinjene Države imaju veliku industriju oružja i žele iskoristiti njezin puni kapacitet. Uz to prodaja oružja važan je dio vanjske i sigurnosne politike Washingtona. "Izvoze oružje da bi dobili prijatelje i pronašli saveznike, ali i kako bi osigurali suradnju s drugim zemljama u vojnim operacijama", tvrde analitičari SIPRI-ja. A za one koji najviše kupuju oružje možda vrijedi ona poznata Martina Luthera Kinga: "Nacija koja iz godine u godinu nastavlja trošiti više novca na vojnu obranu nego na socijalne programe za podršku stanovništvu približava se duhovnoj smrti."