Kad čovjek ostari postaje sve veći problem i sebi i onima kojima je okružen. I ne može pomoći ni slavni Albert Einstein s njegovom čuvenom: "Nemojte ostarjeti, koliko god živjeli. Uvijek se ponašajte kao znatiželjno dijete pred velikom misterijom zvanom - život".

Jer, iz kojeg god kuta gledamo od starosti se ne može pobjeći, a sada k tome još i znanstvenici u velikom istraživanju tvrde i dokazuju kako će starost uništiti čovječanstvo, ubiti planet. Preciznije, starci su zaprijetili svijetu, jer najnovija velika istraživanja UN-a pokazuju kako prvi puta u povijesti na Zemlji živi više starih nego li je djece! To će reći i da se životni vijek stanovnika Zemlje produljio, ali i da se ne rađa dovoljno djece. Tako je koncem 2018. godine našim planetom hodalo oko 750 milijuna starijih od 65 godina, dok se diljem Zemlje igralo oko 680 milijuna djece u starosti do četiri godine. U postocima, osobe starije od 65 godina činile su čak 27 posto stanovništva, dok je 2010. godine ta brojka iznosila 7,6 posto. Ako se trend starenja stanovništva nastavi, a mnoge činjenice govore tome u prilog, slika bi u skoroj budućnosti mogla biti još i mnogo gora, jer znanstvenici su utvrdili da će do 2050. godine ta razlika biti još i izraženija - na jedno dijete u starosti do četiri godine živjet će čak dvije osobe starije od 65 godina! A to su podaci za pravu uzbunu jer demografi i drugi znanstvenici upozoravaju da će to značajno utjecati na globalno održanje društva. Gdje su korijeni takvom stanju? Gdje se na planetu izgubio i kada čovjek? Kakvi "recepti" postoje da se čovječanstvo spasi od kataklizmičke starosti?


Valja svakako pogledati još neke podatke kroz povijest. Tako je šezdesetih godina stopa plodnosti bila i dvostruko veća nego li je danas. Na jednu je ženu u prosjeku dolazilo petero djece, a danas je stopa jedva 2,4 posto. Kako se svijet u svim oblicima i na svim područjima modernizirao, tako su žene, posebno u razvijenim zemljama, sve kasnije i sve manje rađale. Demografi će jednako tako pokazati podatke po kojima se u većini zemalja suvremenog svijeta sve duže živi. Tako se godine 1960. u prosjeku živjelo na planetu tek nešto duže od 52 godine, a podaci za 2017. godinu kažu kako se životni vijek produžio na 72 godine. A do 2050. bi se životni vijek, tvrde znanstvenici, trebao produžiti na prosječno čak 82 godine. Valja reći da se već danas on u Japanu približio brojci od 84 godine, što je i najviša stopa na svijetu. A koliko se životni vijek produžio možda najbolje pokazuje podatak kako je 1910. prosječni životni vijek žena u Čileu iznosio 33 godine, a stoljeće kasnije on je visoke 82 godine. Starija je populacija brojnija u razvijenim zemljama svijeta, gdje je bolji životni standard, posebno tamo gdje je je zdravstvena zaštita na visokoj razini, gdje postoje starački domovi i druge ustanove za zbrinjavanje starijih i gdje mogu pristojno živjeti od svoje mirovine. Zato i ne čudi futuristička prognoza da će se u svijetu bitno povećati broj osamdesetogodišnjaka i devedesetogodišnjaka, pa će se već do 2050. broj osoba u dobi od 80 godina i više učetverostručiti i porasti na 395 milijuna. Do 2050. godine osobe starije životne dobi brojčano će nadmašiti i broj djece mlađe od 14 godina.


Globalno, znači, svi živimo mnogo dulje, a za to nam je potrebno i više sredstava za življenje i više raznih resursa. A poseban pritisak osjeća se na sektore mirovina i javnog zdravstva. Jer, što je životni vijek dulji, to je broj mladih ljudi u populaciji manji, a starenje stanovništva izazvat će brojne demografske, ali i gospodarske probleme, jer će mladi, kojih je sve manje, morati nositi taj sve veći teret udjela starog stanovništva. A koliki je to teret može se vidjeti i po procjeni kako će do 2050. godine na planetu biti čak dvije milijarde starijih od 60 godina. Posebno je teška situacija u državama članicama EU gdje se očekuje kako će se udio stanovništva starijeg od 80 godina do 2050. godine udvostručiti. A drastičnim starenjem doći će i do velikog pada radno sposobne populacije. Najstarija je populacija ona u Njemačkoj s prosjekom od 46 godina, a najmlađa u Irskoj s 37. U Hrvatskoj su to 42 godine. Još 2006. na svaku osobu iznad 65 godina dolazile su četiri radno sposobne osobe, a procjene kažu kako će se taj broj do 2050. dvostruko smanjiti. Problem je stalni trend pada prosječnog broja djece kroz godine na svega 1,6 rođeno dijete po ženi danas, a magični broj za potrebe održanja populacije je 2,1 - stopa plodnosti koju demografi smatraju neophodnom da bi se stanovništvo jedne zemlje obnovilo.

Najnoviji UN-ovi podaci pokazuju da se tek nešto više od polovine zemalja svijeta razmnožava tim tempom, njih 113. U EU i dalje crne brojke - najbolja Francuska s 1,96, najlošiji Portugal s 1,31, a uz njega Poljska i Cipar s 1,32. Obiteljski su se obrasci promijenili, pa je pad prirasta tamo gdje su veća reproduktivna i druga prava žena, gdje se živi suvremeni život sa svim blagodatima, u razvijenijim i bogatijim zemljama. Želi li se čovječanstvo spasiti morat će ubrzano vratiti tradicionalnim vrijednostima obitelji. U protivnom ćemo završiti po onoj književnika Ivana Aralice: "Želi li star čovjek nešto dobro učiniti mladima, to će najbolje uraditi ako im prepusti mjesto na kojem je".