Svijet juri munjevito, ljudima se žuri, utrka je svaki dan sve veća, vrijeme više nije samo novac, pa nije ni čudno što će ljudi možda samo odmahnuti na onu lijepu misao Alberta Einsteina: “Ne možeš voljeti automobil kao što voliš konja. Konj može utjecati na ljudske emocije na način na koji strojevi ne mogu.” Jer, automobili, ti limeni ljubimci, danas su nasušna potreba i život je bez njih gotovo nezamisliv. Ali, ni u svijetu autića nema mira jer čovjek je toliko već oteo prirodi, nanio joj cijelu lepezu zala, da se i među tim čovjeku potrebnim prometalima pravi reda. Tako je sa Zapada, posebno u svemu moćne Njemačke, krenuo sve jači udar na dizelaše.

Automobili koji koriste dizel odjednom su počeli biti žestoko napadani kako su baš oni teški zagađivači koji ljudima kradu sve potrebniji čisti zrak i da ih zato valja potjerati iz gradova, bar iz njihovih središta, ali progonitelji se zalažu da ih pometu i s autocesta. I nije se stalo samo na galami i prijetnjama, jer već su neki njemački gradovi uveli potpune ili djelomične zabrane, neki samo za one najnečistije dizelaše, tzv. vozila s dizelskim motorom norme Euro 4, a neki i za određene zone i za čistije dizelaše norme Euro 5. Krenuli su Stuttgart, Essen, Hamburg… a očekuje se kako će ekološke zone postaviti i Berlin, München, Düsseldorf, Frankfurt na Majni i mnogi drugi u Njemačkoj. Već se znaju i kazne za neposlušne - od 20 do 80 eura, ovisno o gradu i ekološkoj zoni. A neki su se počeli i natjecati tko će prije uvesti zabranu i veću kaznu.Međutim, pokret istjerivanja dizelaša otvorio je mnoga pitanja, pa i ona koja ne zadiru samo u autoindustriju, već i u politiku. Je li u hajci na dizelaše zapravo riječ o interesu krupnog kapitala? I koliko je ekologija, u koju se protivnici dizela kunu, samo oružje za ostvarivanje globalnih ciljeva kako bi se velikim igračima, razvijenim zemljama poput Njemačke, Francuske, SAD-a… omogućilo pokrenuti novi investicijski ciklus k porastu proizvodnje automobila u kojem će sve veću ulogu igrati i oni električni? Kolika je opasnost, na što ozbiljno upozoravaju stručnjaci, da će protjerivanjem dizelaša s razvijenog Zapada neke zemlje Balkana, srednje i jugoistočne Europe, pa i Hrvatske, u dogledno vrijeme postati prava groblja starih automobila? Jer trgovina na tom planu već cvjeta. Porast izvoza rabljenih dizelaša iz Njemačke tako je u Hrvatsku porastao za 90, a u Sloveniju za 51,5 posto, dok je istovremenu primjerice u Norvešku pao za 26,6, a u Švicarsku za 18,7. Politički istomišljenici koji zabranjuju dizelaše ipak ne mogu mirno spavati jer ih proizvođači vrlo argumentirano, znanstveno dokazano, upozoravaju da je njihova hajka na dizelski automobili debelo prenapuhana. Osim što oni ne zagađuju okoliš mnogo više od automobila na benzinski pogon, struka kaže kako hajka smanjuje prodaju dizelskih modela čime se radi nova ekološka šteta. Naime, ekolozi se zajedno s politikom bore protiv povećanja ukupne emisije ugljičnog dioksida, a pad prodaje dizelaša, što mnogi ne znaju, znači povećanje ukupne emisije štetnih plinova, jer dizelaši emitiraju manje štetnih plinova od odgovarajućih automobila na benzinski pogon. O tome svjedoče podatci koji dolaze iz Velike Britanije. Tako je u Londonu izmjereno da polovina emisija štetnih plinova dolazi od cestovnog transporta, a dizelski su automobili krivi za samo 12 posto emisija. Bilo bi zanimljivo vidjeti tko su onih 88 posto zagađivača.No pravo je pitanje kako će završiti oni stari dizelaši koje su svrstali u standarde emisija Euro 4 i Euro 5. Iako je već iz Europske komisije išlo upozorenje – ne izvozite ih u istočnu Europu i na Balkan, trgovce ne može nitko zaustaviti, ali ni kupce koji se žele domoći jeftinijih automobila. Tako će se zrak koji se više zagađivao na Zapadu, sada više zagađivati na Istoku, a u atmosferi će zagađenje biti isto. Ali, na Zapadu će se voziti u novim limuzinama, a na Istoku u starim kantama koje će završavati na grobljima automobila. A da se iza ekologije i čistoga zraka odvija dobar biznis svjedoči i dogovor njemačkih proizvođača automobila koji su vlasnicima starih automobila pristali, uz neke beneficije, omogućiti kupnju novih. Ili im nude ugradnju suvremene opreme, takozvanog sustava selektivne katalitičke redukcije. Koliko je tu posla i novca u igri, a sve pod velom ekologije, najbolje se vidi prema podatku kako u Njemačkoj od ukupno 46,5 milijuna automobila njih 3,1 milijun ima dizelske motore sa standardom Euro 4, a njih 5,7 milijuna sa standardom Euro 5. Vrijednost ugradnje suvremene opreme procijenjena je na 2400 eura, pa kad se ukupnom broju automobila doda i 1,29 milijuna komercijalnih vozila, riječ je o poslu teškom 13,7 milijardi eura! Dakako, samo u Njemačkoj!I tko će onda vjerovati da je doista riječ o ekologiji ili samo o ekologiji? Jer političke manipulacije u korist kapitala, koje predvode ekonomski moćne zemlje, poznate su na mnogim područjima. No u Hrvatskoj za sada nema brige da će dizelaši biti zabranjeni i prognani. Naprotiv, naš će čovjek navaliti na jeftine autiće. Naime, nitko više ne mari za onu Mahatme Gandhija: “Čovjek je stvorio stroj, ali stroj je zarobio čovjeka. I čovjek radi, a ne živi više.”