Objavljeno 25. travnja, 2024.
Kućanstva u EU-u i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su podatci Eurostata.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU-u pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu prema prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu prema drugoj polovini 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena. U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine prosječno plaćala 30 eura, 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu prema istom razdoblju 2022. cijena joj je bila viša 3,1 posto. "Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu prema vrhuncu u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini", zaključuju statističari.
Prosječna cijena plina za kućanstva u EU-u bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca niža pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena. U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu prema drugoj polovini 2022. bio je skuplji sedam posto. Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amortiziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.
Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati. Slijedi Hrvatska s cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, 4,4 posto višom nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje. Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju zamjene eura kunom, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine postala članica eurozone. U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska, gdje je stajao 5,6 eura. Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.
H
POVOLJNA CIJENA STRUJE U MAĐARSKOJ
Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta, gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura. Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije znatnije promijenila od druge polovine 2022., kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu prema prethodnih šest mjeseci. Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija s cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.