Počela je službena izborna promidžba za europske izbore 9. lipnja. Naime, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je zbirni popis pravovaljanih lista i time označilo početak službene promidžbe.

Ona će trajati 44 dana, do ponoći 7. lipnja, kada nastupa dvodnevna izborna šutnja. Hrvatska će četvrti put glasati na europskim izborima. Prvi put je to činila 14. travnja 2013., prije službenog ulaska u EU, 1. srpnja te godine. I tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redoviti europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. Za 12 mjesta u Europskom parlamentu u Hrvatskoj se natječe 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, i to europarlamentarca Ladislava Ilčića i influencerice Nine Skočak, čija je lista Gen Z sastavljena isključivo od mladih, za što je trebalo skupiti po 5000 potpisa. Toliko je lista DIP i zaprimio, a na njima su imena 300 kandidata. Lista je, dakle, osam manje nego na prošlim izborima, a hrvatski građani ponovno biraju 12 europskih zastupnika na pet godina.



HDZ se ovaj put odlučio ne poigravati rezultatom izbora, iako je njegova lista na parlamentarnim izborima ostvarila čak 19 mandata više od glavnih suparnika - SDP-a. Tako su ovaj put odustali od toga, za razliku od europskih izbora prije pet godina, kada su također bili sigurni u pobjedu, da sastave listu bez Andreja Plenkovića te ponude biračima isključivo ona imena koja će i ići u Europski parlament. Na prethodnim europskim izborima pobijedili su SDP za nešto manje od četiri posto, što im je donijelo četiri zastupnika. Sada je na vrhu HDZ-ove liste premijer Andrej Plenković, a slijede ga potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u Skupštini Vijeća Europe Davor Ivo Stier, zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Ressler, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko i aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, a na samom je dnu liste bivša europarlamentarka Marijana Petir. HDZ na izbore izlazi samostalno.

SDP-ovu koalicijsku listu vodi Biljana Borzan, potpredsjednica Grupe socijalista i demokrata u EU parlamentu, i jedna od najaktivnijih hrvatskih zastupnica u EP-u. Uz nju najaktivniji SDP-ovac je sigurno Tonino Picula, koji je odbio ponuđeno četvrto mjesto na listi koalicije. "S obzirom na okolnosti, način slaganja liste i prioritete, odlučio sam predsjedniku stranke ponuditi da se ovaj put kandidiram s posljednjeg mjesta, 12. na listi. Ako već nisam svojim radom i ocjenama zaslužio biti u samom vrhu, ovo je najbolji način da provjerim koliko građani prepoznaju i podržavaju moj rad, i to ne samo u ovih pet godina", poručio je Picula. Na toj listi su i europarlamentarac Predrag Fred Matić, Ranko Ostojić i Joško Klisović, kao i neovisni Bojan Glavašević i Dalija Orešković (DO i SIP).



Na čelu europske liste ovih dana vrlo traženog Domovinskog pokreta njihov je predsjednik Ivan Penava, koji naglašava važnost jačanja hrvatskog glasa u EU parlamentu. Slijede ga međunarodni tajnik stranke Stephen Nikola Bartulica, Slobodan Novak, Jesenka Ricl, Davor Dretar, Josip Jurčević... Na začelju im podršku daje Stipo Mlinarić-Ćipe. Koalicijsku listu Mosta obilježilo je razilaženje s bračnim parom Raspudić, pa ju predvodi predsjednik stranke Božo Petrov i saborski zastupnik Zvonimir Troskot, slijedi suverenist Dominik Klemenčić i Željko Glasnović (HSP), potom je tu i Nikola Grmoja, a na posljednjem mjestu je Raspudićima sporni Marin Miletić. Prvi na listi Možemo je glasnogovornik i politički tajnik saborskog kluba stranke Gordan Bosanac, druga je saborska zastupnica Jelena Miloš, slijede Vedran Horvat, Rada Borić i Urša Raukar-Gamulin. Listu zaključuje saborska zastupnica Ivana Kekin.

U red zanimljivijih već po stranačkoj raznolikosti i više-manje poznatim imena svakako ide i lista IDS/SDSS/Socijaldemokrati/HSLS/PGS/Reformisti/HNS/Demokrati i još četiri regionalne istarske ili riječke opcije, a tako široka koalicija mogla bi nekoj od drugih opcija pomrsiti račune. Tri stupa su im, kažu, stranke koje drže do liberalnih vrijednosti, nacionalne manjine te stranke i pojedinci koji uspješno vode županije i gradove, a mogu ponuditi "neki drugi pogled i normalnost". Listu vode Valter Flego (IDS) i Matija Posavec (NP Sjever), tu su i Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) i Rajko Ostojić, a na začelju Radimir Čačić (Reformisti) i Milorad Pupovac (SDSS).

Među 25 lista su i dvije umirovljeničke - jedna HSU-a, a drugu čine četiri umirovljeničke opcije, potom Pravo i pravda (na čelu s Kolakušićem i Sinčićem), koalicija Zelena alternativa-ORaH (vodi ih Zorislav Antun Petrović), Ričard nezavisni te - Pokret za životinje.